Studeni je mjesec podizanja svijesti o šećernoj bolesti, a ovogodišnja poruka #DjelujRanoProtivDijabetesa naglašava važnost pravodobnog otkrivanja bolesti. Uz redovite zdravstvene preglede i medicinsku skrb, važnu ulogu u prevenciji i kontroli dijabetesa imaju uravnotežena prehrana, tjelesna aktivnost i zdrave životne navike.
Doručak je za mnoge najvažniji obrok u danu, ali postoje i oni koji ga redovito preskaču. Iako takva navika kod zdravih osoba ne mora nužno izazvati probleme, stručnjaci upozoravaju da može utjecati na regulaciju šećera u krvi, osobito kod osoba koje imaju predijabetes, dijabetes tipa 2 ili druge metaboličke poteškoće.
Prema stručnjacima koje citira Health, produljeno razdoblje bez hrane može utjecati na način na koji organizam regulira glukozu i inzulin. Posljedice se mogu odraziti na razinu energije, osjećaj gladi i promjene šećera u krvi tijekom ostatka dana.
1. Organizam mora više raditi kako bi održao stabilan šećer u krvi
Kada preskočimo doručak, produljujemo razdoblje noćnog posta i odgađamo prvi jutarnji odgovor inzulina. Kako bi spriječio pretjerani pad šećera u krvi, gušterača oslobađa hormon glukagon, koji potiče jetru na otpuštanje pohranjene glukoze.
Prema riječima dr. Rekhe Kumar, liječnice specijalizirane za endokrinologiju i metabolizam, razina šećera u krvi kod osoba koje redovito preskaču doručak uglavnom ostaje unutar normalnih granica, ali organizam mora uložiti više napora kako bi je održao stabilnom.
Dulje razdoblje bez hrane može povećati i razinu slobodnih masnih kiselina u krvi. Njihova dugotrajno povišena koncentracija može pridonijeti razvoju inzulinske rezistencije, stanja u kojem stanice slabije reagiraju na inzulin.
2. Mozak može ostati bez energije potrebne za normalno funkcioniranje
Glukoza je jedan od glavnih izvora energije za mozak. Kada dulje vrijeme ne unosimo hranu, kod nekih se osoba mogu pojaviti poteškoće s koncentracijom, razdražljivost, glavobolja i osjećaj mentalne iscrpljenosti.
Nutricionistica Kelly Candela objašnjava da dugotrajno razdoblje bez hrane može potaknuti organizam na stvaranje ketona, koje tijelo koristi kao alternativni izvor energije. Ipak, takve promjene kod pojedinih osoba mogu biti povezane s osjećajem mentalne magle i slabijom koncentracijom.
3. Šećer u krvi mogao bi naglo porasti nakon ručka
Jedna od zanimljivijih posljedica preskakanja doručka odnosi se na promjene šećera u krvi nakon sljedećeg obroka.
Istraživanja upućuju na mogućnost da preskakanje jutarnjeg obroka dovede do izraženijeg porasta glukoze nakon ručka. Prema podacima koje navodi Health, čak i jednokratno preskakanje doručka kod zdravih osoba može biti povezano s porastom šećera u krvi nakon ručka koji je između 40 i 50 posto veći u usporedbi s danima kada su doručkovale.
Razlog je djelomično povezan s načinom na koji organizam reagira na prvi obrok nakon duljeg razdoblja bez hrane. Tijelo tada može manje učinkovito regulirati glukozu, što dovodi do izraženijih oscilacija šećera u krvi.
4. Preskakanje doručka može potaknuti veću glad tijekom dana
Osobe koje izostavljaju doručak kod nekih istraživanja prijavljuju izraženiji osjećaj gladi tijekom ostatka dana. To može dovesti do većeg unosa kalorija, a dugoročno i pridonijeti povećanju tjelesne mase.
Ipak, rezultati istraživanja nisu jednoznačni jer ne reagiraju svi ljudi jednako. Dok će neki kasnije tijekom dana pojesti više hrane, drugi neće nužno nadoknaditi propušteni obrok.
Stručnjaci ističu da prvi obrok nakon duljeg posta može izazvati snažniji porast šećera i inzulina, što kod pojedinih osoba dodatno potiče glad i želju za hranom.
5. Može poremetiti prirodni ritam organizma
Na regulaciju šećera u krvi utječe i naš unutarnji biološki sat, odnosno cirkadijalni ritam. On ne određuje samo ciklus spavanja i budnosti, već sudjeluje i u regulaciji metabolizma.
Razina šećera u krvi prirodno je viša ujutro, a tijekom dana postupno se smanjuje. Osim toga, organizam je u ranijem dijelu dana uglavnom osjetljiviji na inzulin, što znači da učinkovitije obrađuje glukozu.
Zbog toga stručnjaci smatraju da usklađivanje vremena obroka s prirodnim ritmom organizma može pridonijeti stabilnijoj razini šećera u krvi i boljem metaboličkom zdravlju.
Tko bi posebno trebao pripaziti na preskakanje doručka?
Preskakanje doručka može imati izraženiji učinak kod osoba s određenim metaboličkim stanjima, uključujući sindrom policističnih jajnika, predijabetes i dijabetes tipa 2.
Kod tih osoba odgađanje prvog obroka može pridonijeti većim oscilacijama glukoze tijekom dana. Dugoročno, takve promjene mogu utjecati i na prosječnu razinu šećera u krvi.
Nutricionistica Kelly Candela za Health, osobama s metaboličkim poteškoćama preporučuje redovit doručak u približno isto vrijeme svakoga dana. Takva navika može pomoći u regulaciji inzulinskog odgovora i smanjenju naglih porasta šećera nakon obroka.
Posebnu pozornost trebale bi obratiti i žene u perimenopauzi te osobe sa sindromom policističnih jajnika. Hormonalne promjene, osobito promjene razine estrogena, mogu utjecati na osjetljivost organizma na inzulin i način na koji tijelo regulira glukozu.
Što jesti za doručak kako bi šećer u krvi ostao stabilniji?
Ako nakon preskakanja doručka osjećate izraženu glad, umor, iscrpljenost ili poteškoće s koncentracijom tijekom poslijepodneva, možda bi bilo korisno razmotriti promjenu jutarnjih prehrambenih navika.
Stručnjaci preporučuju doručak koji kombinira nekoliko važnih skupina namirnica:
• Proteini pomažu u postizanju duljeg osjećaja sitosti i podržavaju regulaciju inzulina. Preporučuje se unos približno 25 grama proteina.
• Zdrave masti mogu usporiti pražnjenje želuca i ublažiti nagle poraste šećera u krvi.
• Namirnice bogate topljivim vlaknima, poput zobi, mahunarki, krušaka, jabuka, bobičastog voća, šparoga i korjenastog povrća, mogu pridonijeti boljoj osjetljivosti na inzulin i usporiti apsorpciju ugljikohidrata.
• Ugljikohidrati s niskim do umjerenim glikemijskim indeksom, poput mahunarki, bobičastog voća i cjelovitih žitarica, također mogu biti dio uravnoteženog doručka.
Redovit doručak može biti važan dio brige o zdravlju
Preskakanje doručka ne mora imati jednake posljedice za sve, ali kod osoba koje imaju problema s regulacijom šećera u krvi redovitost obroka može biti osobito važna.
Odabir kvalitetnih namirnica, uravnotežena prehrana i usklađivanje vremena obroka s prirodnim ritmom organizma mogu pridonijeti boljem metaboličkom zdravlju. Osobe s dijabetesom ili drugim metaboličkim poteškoćama trebale bi prehrambene navike prilagoditi svojim potrebama u dogovoru sa zdravstvenim stručnjakom.
