Udruga Franak podnijela je Europskoj komisiji prijavu protiv Republike Hrvatske zbog, kako ističe, teškog kršenja prava Europske unije presudom Vrhovnog suda RH Rev-457/2025. Spornom odlukom, tvrde u Udruzi, potrošačima koji su konvertirali kredite iz švicarskih franaka u eure uskraćuje se pravo na punu restituciju, čak i kada konverzijom nisu u cijelosti obeštećeni.
Na konferenciji za medije održanoj 14. studenoga 2026. Udruga Franak izvijestila je javnost o prijavi upućenoj Europskoj komisiji, a na znanje i Europskom parlamentu. Predmet prijave nije postupanje pojedine banke niti odlučivanje o konkretnom odštetnom zahtjevu, nego opća sudska praksa koju je, prema stajalištu Udruge, uspostavio Vrhovni sud Republike Hrvatske presudom Rev-457/2025.
U središtu spora nalazi se pitanje imaju li potrošači koji su prihvatili zakonsku konverziju CHF kredita i dalje pravo tražiti povrat svih iznosa koje su preplatili zbog primjene nepoštenih ugovornih odredaba.
Vrhovni sud promijenio dosadašnju praksu
Udruga Franak posebno problematizira pravno shvaćanje iz presude Rev-457/2025-21 od 27. svibnja 2026., prema kojem potrošači s konvertiranim kreditima nemaju pravo na povrat preplaćene glavnice na temelju nepoštenih odredaba osnovnog ugovora, već samo na pripadajuće zatezne kamate do dana konverzije.
Takvo je tumačenje, smatraju u Udruzi, posebno sporno u situacijama u kojima financijsko vještačenje u pojedinačnom sudskom postupku pokaže da konverzijom potrošaču nisu vraćene sve koristi koje je banka ostvarila primjenom nepoštenih ugovornih odredaba.
Time se, upozoravaju, potrošačima praktično uskraćuje pravo na punu restituciju, a prihvaćanje zakonske konverzije tretira se kao odricanje od prava koja potrošači u trenutku konverzije nisu ni mogli poznavati.
Udruga smatra da takav pristup nije u skladu s Direktivom 93/13/EEZ o nepoštenim odredbama u potrošačkim ugovorima, načelom djelotvornosti prava EU-a te praksom Suda Europske unije.
Posebno ističu kako je Vrhovni sud ranijim odlukama, među kojima su Rev-2868/2018, Rev-18/2018, Rev-1096/2022 i Rev-809/2021, dopuštao potrošačima nakon konverzije utvrđivanje preplaćenih iznosa kamata i tečajnih razlika. Odlukom Rev-457/2025 takva je praksa, tvrde, napuštena.
Pozivaju se na praksu europskih institucija
U prijavi Europskoj komisiji Udruga Franak poziva se i na odluke Suda EU-a C-118/17, C-705/21 i C-452/18, kao i na stajalište Europske komisije izneseno u predmetu C-567/20.
Prema tumačenju Udruge, Europska komisija u tom je predmetu zauzela stav da potrošač nakon zakonske konverzije mora imati mogućnost ostvariti puno obeštećenje ako ono nije postignuto samom konverzijom. Na sličan je problem, navode, upozorila i nezavisna odvjetnica Juliane Kokott u svojem mišljenju.
Udruga upozorava da bi prihvaćanje suprotnog stajališta moglo imati dalekosežne posljedice jer bi trgovcima omogućilo zadržavanje dijela koristi ostvarenih primjenom nepoštenih ugovornih odredaba, dok bi potrošači ostali bez potpune naknade.
Takva bi praksa, smatraju, oslabila i preventivni učinak članka 7. Direktive 93/13/EEZ, čija je svrha osigurati učinkovitu zaštitu potrošača i odvratiti trgovce od korištenja nepoštenih ugovornih odredaba.
Posljedice za oko 30.000 potrošača
Razmjeri problema, ističu u Udruzi, nisu zanemarivi. Prema podacima na koje se pozivaju iz nacionalnog ministarstva, oko 55.000 korisnika kredita provelo je konverziju CHF kredita u eure, a približno 30.000 njih pokrenulo je sudske postupke radi obeštećenja.
Udruga smatra da presuda Vrhovnog suda, budući da je donesena na proširenom vijeću radi zauzimanja općeg pravnog stajališta, nadilazi pojedinačni sudski spor i usmjerava odlučivanje u velikom broju istovrsnih postupaka.
U prijavi se problematizira i činjenica da se potrošačima, prema osporavanom pravnom shvaćanju, ne omogućuje individualna provjera jesu li konverzijom doista u cijelosti obeštećeni.
Europskoj komisiji upućena su dva ključna pitanja: protivi li se pravu EU-a nacionalna sudska praksa koja konvertiranim potrošačima uskraćuje povrat preplaćenih iznosa unatoč utvrđenom nepotpunom obeštećenju te može li se prihvaćanje zakonske konverzije smatrati konačnim odricanjem od restitucijskih prava bez slobodnog, posebnog i informiranog pristanka potrošača.
Udruga je Europskoj komisiji ukazala i na različita pravna rješenja u drugim državama članicama, posebno Poljskoj, Sloveniji i Bugarskoj, gdje se, prema njihovim navodima, ugovori s nevaljanim kamatnim i valutnim odredbama mogu utvrđivati ništetnima u cijelosti.
Iljkić: Uzdrmani su temelji pravne države
Predsjednik Upravnog odbora Udruge Franak Vlado Iljkić, vukovarski branitelj, izrazio je razočaranje postupanjem Vrhovnog suda te očekivanje da će druge hrvatske institucije i europske institucije reagirati.
“Dolazim iz mjesta gdje se za pravo i pravdu itekako ginulo, misleći da će se slijedom toga institucije Republike Hrvatske natjecati koja će u borbi za pravo i pravdu biti bolja. Vrhovni sud je u tom smislu trebao biti jedna od najčasnijih institucija hrvatskog naroda, ali nije se pokazao takvim. Usudio bih se reći da je svojom odlukom u slučaju konvertiranih CHF kredita uzdrmao same temelje pravne države i sudbene vlasti“, poručio je Iljkić.
Dodao je kako se nada da će suci nižih sudova nastaviti ispravno i hrabro odlučivati, a da će Ustavni sud kroz postupke po ustavnim tužbama ispraviti posljedice sporne odluke.
Iljkić je podsjetio i na ranije slučajeve u kojima su, prema njegovim riječima, Ustavni sud i Europska komisija imali važnu ulogu u ispravljanju pogrešne primjene prava.
Očekuju reakciju Europske komisije
Udruga Franak očekuje da će Europska komisija razmotriti prijavu, utvrditi eventualnu povredu prava Europske unije i u okviru svojih ovlasti poduzeti odgovarajuće korake prema Republici Hrvatskoj.
Naglašavaju da se ne bore samo za pojedinačne zahtjeve potrošača, nego za načelo da zakonska konverzija kredita ne smije postati instrument kojim se naknadno potrošačima oduzimaju prava koja im pripadaju zbog primjene nepoštenih ugovornih odredaba.
Hoće li Europska komisija prihvatiti argumente Udruge i pokrenuti daljnje postupanje, tek će se vidjeti. Za tisuće hrvatskih građana koji su podigli kredite vezane uz švicarski franak ishod ovog pitanja mogao bi imati izravne financijske posljedice.
