Ako vam se čini da vrijeme posljednjih godina više nije ono na koje smo navikli, niste jedini. Ljeta su sve toplija, toplinski valovi sve češći, a vremenske prilike sve nepredvidljivije. I u Hrvatskoj smo posljednjih godina svjedočili ekstremnim vrućinama, naglim promjenama vremena i olujama koje u samo nekoliko sati mogu potpuno promijeniti situaciju.
Kako piše Guardian, ono što se trenutačno događa u drugom dijelu svijeta moglo bi imati posljedice daleko izvan područja u kojem nastaje.
Znanstvenici upozoravaju na iznimno snažan El Niño, prirodni klimatski fenomen koji ove godine poprima razmjere kakve dosad nisu zabilježene. Prema novoj procjeni klimatologa, dodatna vrućina koju bi ovaj fenomen mogao donijeti u sljedećih šest mjeseci mogla bi biti povezana s čak 451.000 dodatnih smrti diljem svijeta.
I to nije jedina opasnost.
Što je zapravo El Niño?
El Niño je prirodni klimatski fenomen koji nastaje kada se površinske vode u središnjem i istočnom tropskom Pacifiku neuobičajeno zagriju.
To zagrijavanje ne ostaje samo u oceanu. Ono mijenja velike atmosferske obrasce i može poremetiti vremenske prilike na različitim dijelovima planeta. Posljedice mogu biti ekstremne vrućine, suše, obilne kiše, poplave i veći rizik od požara.
El Niño se pojavljuje periodično i sam po sebi nije posljedica klimatskih promjena. Problem je što se danas događa na već znatno toplijem planetu. Zbog toga isti prirodni fenomen može imati puno ozbiljnije posljedice nego prije.
Europski znanstvenici još su tijekom ljeta upozoravali da bi ovogodišnji El Niño mogao biti iznimno snažan, a aktualne procjene pokazuju da bi mogao postati jedan od najekstremnijih zabilježenih događaja.
Procjena koja zvuči nevjerojatno: 451 tisuća dodatnih smrti
Prema novom izvješću Climate Impact Laba, koje su izradili klimatolozi predvođeni Michaelom Greenstoneom sa Sveučilišta u Chicagu, dodatna vrućina povezana s ovim El Niñom mogla bi između rujna 2026. i veljače 2027. rezultirati s oko 451.000 dodatnih smrti.
Brojka se odnosi na smrtne slučajeve povezane s dodatnim temperaturama, odnosno na smrti koje bi se, prema modelima, dogodile iznad uobičajenog broja povezanog s vrućinom.
Važno je naglasiti da to nije predviđanje ukupnog broja svih smrti koje će El Niño uzrokovati. U procjenu nisu uključene dodatne smrti koje bi mogle biti posljedica suša, poplava, požara, nestašice hrane i drugih posljedica fenomena.
Drugim riječima, stvarni ljudski učinak mogao bi biti još veći.
Najviše bi stradale neke od najsiromašnijih zemalja
Posljedice neće biti ravnomjerno raspoređene.
Prema procjenama, među zemljama koje bi u idućih šest mjeseci mogle imati najveći broj dodatnih smrti povezanih s vrućinom nalaze se Nigerija, Indonezija, Sudan, Indija i Brazil.
Procijenjeni broj dodatnih smrti iznosi približno:
Nigerija – 31.320
Indonezija – 19.251
Sudan – 17.430
Indija – 15.670
Brazil – 13.271
Ni razvijene zemlje neće biti pošteđene. Za Sjedinjene Države procijenjeno je oko 3500 dodatnih smrti povezanih s vrućinom. Posebno su izloženi Sahel i jugoistočna Azija.
Ovo nije samo priča o vrućini
El Niño ne donosi samo više temperature.
Promjene u atmosferskoj cirkulaciji mogu povećati rizik od suša u nekim dijelovima svijeta, dok drugdje mogu izazvati obilne oborine i poplave. Sušniji uvjeti istodobno mogu pogodovati širenju požara.
A onda dolazi još jedan problem a to je hrana.
Svjetski program za hranu upozorio je da bi aktualni El Niño mogao do kraja 2027. gurnuti još najmanje 49 milijuna ljudi u akutnu nesigurnost hrane. Procjena se odnosi na 45 analiziranih zemalja, a posljedice bi mogle uključivati i rast cijena hrane.
Fenomen je već probio dosadašnje rekorde
Koliko je ovogodišnji El Niño snažan najbolje pokazuje činjenica da su temperature površine mora u središnjem i istočnom Pacifiku već dosegnule rekordne vrijednosti, i to nekoliko mjeseci prije očekivanog vrhunca fenomena.
Prema podacima koje navode BBC Weather i drugi klimatski izvori, 19. rujna temperatura površine mora u relevantnom području bila je oko 3,05 stupnjeva Celzijevih iznad prosjeka, čime je premašena prethodna rekordna vrijednost iz 2015. godine.
Zbog toga pojedini znanstvenici ovogodišnji događaj opisuju kao iznimno snažan, a u javnosti se već pojavio i nadimak “Godzilla El Niño”.
Znanstvenici: Ovo bi mogla biti slika naše budućnosti
Možda je upravo ovo najvažniji dio cijele priče.
Istraživači smatraju da ekstremne temperature kakve ovaj El Niño sada donosi na pojedine dijelove planeta mogu pokazati kako bi mogao izgledati svijet za nekoliko desetljeća ako se zagrijavanje nastavi.
Jedan od autora izvješća, Tamma Carleton sa Sveučilišta Berkeley, upozorava da se kratkoročno može puno učiniti, od boljih prognoza toplinskih valova do otvaranja rashladnih centara i dodatnog osoblja u zdravstvenom sustavu.
Ali dugoročno nije cilj svake godine reagirati na nove temperaturne rekorde.
Kako navode istraživači, ne želimo doći u situaciju da za dvadesetak godina današnje ekstremne temperature postanu “novo normalno”, a društva stalno budu u stanju pripravnosti.
Može li se spasiti dio života?
Istraživači smatraju da može.
Njihova procjena nije zamišljena samo kao upozorenje, nego i kao alat za planiranje. Budući da su procjene napravljene na regionalnoj razini, moguće je unaprijed identificirati područja u kojima bi ekstremne temperature mogle odnijeti najviše života.
Među mjerama koje bi mogle smanjiti posljedice su ranija upozorenja na ekstremne vrućine, rashladni centri za stanovništvo, povećanje broja medicinskog osoblja tijekom najtoplijih razdoblja te bolja zaštita ljudi koji rade na otvorenom.
Model koji stoji iza procjene koristi podatke o odnosu temperature i smrtnosti u čak 24.378 regija diljem svijeta, a zatim ih kombinira s prognozama temperatura povezanih s El Niñom. Kao referentno razdoblje korišteni su podaci o smrtnosti od vrućine između 1996. i 2025. godine.
Ipak, postoji važna ograda
Procjenu od 451.000 smrti treba čitati upravo kao ono što jest, projekciju znanstvenog modela, a ne konačnu prognozu budućeg broja umrlih.
Izvješće tek treba biti poslano na znanstvenu recenziju. Autori ipak smatraju da je zbog hitnosti situacije važno objaviti procjene već sada kako bi se potencijalno ugroženim područjima omogućilo da se pripreme.
Trenutačna procjena pokriva razdoblje do veljače 2027., jer se na tom razdoblju temelje dostupne temperaturne prognoze. Međutim, znanstvenici očekuju da bi povećan broj smrti povezanih s vrućinom mogao potrajati sve do lipnja ili srpnja sljedeće godine.
El Niño dolazi i prolazi, ali planet više nije isti
El Niño je prirodni fenomen. Pojavljivao se i prije nego što je čovjek počeo masovno koristiti fosilna goriva.
Ono što se promijenilo jest “podloga” na kojoj se događa.
Planet je danas topliji nego što je bio prije nekoliko desetljeća, pa ekstremni vremenski događaji počinju s viših temperaturnih vrijednosti. Upravo zato znanstvenici upozoravaju da se posljedice El Niña ne mogu promatrati odvojeno od klimatskih promjena.
Jedna od znanstvenica koju citira Guardian, Friederike Otto s Imperial Collegea u Londonu, upozorava da El Niño dolazi i prolazi, ali da se događa na sve toplijoj klimatskoj podlozi. Posljedica je da zajednice sve teže podnose njegove udare, od ekstremne vrućine do problema s vodom i hranom.
A upravo zato ovogodišnji El Niño nije samo još jedan klimatski fenomen koji će proći za nekoliko mjeseci.
Za znanstvenike je on svojevrsni pogled unaprijed, upozorenje na to kako bi mogao izgledati svijet u kojem ono što danas smatramo ekstremnim vremenom postupno postaje uobičajeno.
