Može li se oko 33.000 tona ilegalno zakopanog otpada u Gospiću sanirati u predviđenom roku od 13 mjeseci? Dok iz Građanske inicijative Gospić je naš dom upozoravaju da je rok ambiciozan i da još nedostaju konkretni detalji, stručnjaci uključeni u proces sanacije smatraju da je plan tehnički izvediv uz dobru organizaciju. Posebna rasprava vodi se o privremenom prekrivanju otpada i opasnim kemikalijama koje su već dospjele u okoliš.
Sanacija ilegalno odloženog otpada u Gospiću bila je glavna tema emisije “U mreži Prvog“ Hrvatskog radija, u kojoj su o Vladinom planu govorili stručnjaci, predstavnici Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost te članovi Građanske inicijative Gospić je naš dom.
Jedno od ključnih pitanja bilo je može li se u predviđenom roku ukloniti i zbrinuti oko 33.000 tona otpada te što će se dogoditi s onečišćenjem koje je već dospjelo u tlo i podzemne vode.
Šarc: Rok od 13 mjeseci je ambiciozan, ali moguć
Profesor Renato Šarc s austrijskog Tehničkog sveučilišta u Leobenu rekao je da se plan koji je Vlada predstavila u tehničkom smislu podudara s pristupom koji je ranije predložio.
Prema njegovu mišljenju, prvi korak treba biti prekrivanje otpada, nakon čega bi uslijedili iskopavanje, mehanička obrada i razvrstavanje prema kemijskim i fizikalnim svojstvima.
Govoreći o roku, Šarc je rekao da je potrebno razlikovati pripremne aktivnosti od operativnog početka sanacije.
“Takva situacija može se riješiti između 12 i 24 mjeseca od operativnog starta“, rekao je.
Dodao je da je rok od 13 mjeseci za zakopani otpad ambiciozan, ali izvediv uz dobru organizaciju i ako se potrebne pripreme provedu prije početka glavnih radova.
Bušić: Dnevno bi trebalo obraditi više od 83 tone otpada
Vjekoslav Bušić iz Građanske inicijative Gospić je naš dom kaže da su razočarani načinom na koji je predstavljen rok za sanaciju.
Ako se oko 33.000 tona otpada treba sanirati u 13 mjeseci, odnosno približno 395 dana, prosječno bi trebalo obraditi oko 83,5 tona otpada dnevno, pod pretpostavkom da bi se radilo svakoga dana.
Bušić pritom ističe da nije stručnjak za tehnička rješenja sanacije, ali upozorava na niz postupaka koji prethode samom iskopavanju.
“Mi smo jučer vidjeli na prezentaciji da ima otprilike šest do sedam predradnji da bismo uopće počeli s iskapanjem, razvrstavanjem i utvrđivanjem što je neopasni dio otpada“, rekao je.
Posebno je istaknuo postupke vezane uz utvrđivanje koji se otpad može energetski oporabiti, a koji mora završiti na odlagalištima opasnog otpada.
Građanska inicijativa traži jasniji odgovor o roku
Bušić smatra da bi trebalo precizno definirati od kojeg trenutka počinje teći rok od 13 mjeseci.
Kao problem navodi i moguće administrativne postupke, među kojima su izrada elaborata te postupak ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš.
“Trebamo odgovorno govoriti od kada teku tih 13 mjeseci“, poručio je.
Prema njegovim riječima, Građanska inicijativa očekivala je da će nakon sastanka s Vladom 28. srpnja do 20. rujna dobiti znatno konkretniju dokumentaciju.
Iz Fonda poručuju da je 13 mjeseci izvedivo
Mirko Budiša iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost potvrdio je da u postupku postoje vremenski rizici, osobito zbog javne nabave.
Ipak, smatra da količina otpada koju bi trebalo obraditi dnevno nije tehnički problem.
Prema njegovim riječima, kapaciteti potrebni za obradu 83,5 tona dnevno nisu nedostižni te se razmatraju i kapaciteti koji bi bili dvostruko veći od potrebnog dnevnog prosjeka.
Budiša je rekao i da su određeni administrativni postupci već uračunati u predviđeni rok.
“Gospić je prioritet i Ministarstvo i Fond će u takvim postupcima dati njemu prednost“, rekao je.
Stručnjaci brane prekrivanje otpada
Jedno od pitanja koje izaziva posebnu pozornost jest privremeno prekrivanje ilegalnog odlagališta.
Profesor Ante Jukić s Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije, koji je član Znanstvenog savjeta za stručnu potporu u sanaciji otpada u Gospiću, smatra da prekrivanje ima važnu ulogu u zaustavljanju daljnjeg onečišćenja.
Objasnio je da se time smanjuje prodor oborinskih i podzemnih voda kroz otpad, a time i mogućnost daljnjeg širenja onečišćujućih tvari u okoliš.
“Bitno je da se što ranije napravi prekrivanje“, rekao je Jukić.
Nakon toga, prema njegovu mišljenju, treba što prije krenuti u obradu i uklanjanje otpada.
Što je s PFAS spojevima?
Posebnu zabrinutost izazivaju takozvane vječne kemikalije, odnosno PFAS spojevi, za koje je u emisiji navedeno da su već pronađeni u bunarima nizvodno od lokacije.
Na pitanje ima li smisla prekrivati otpad ako su PFAS spojevi već dospjeli u podzemne vode, Jukić je odgovorio potvrdno.
Prema njegovom objašnjenju, upravo su oborinske i podzemne vode jedan od puteva kojima onečišćenje može dospjeti u okoliš, pa bi prekrivanje trebalo smanjiti daljnje ispiranje.
Jukić je pritom odbacio zabrinutost zbog debljine predviđene folije od oko 0,6 milimetara, istaknuvši da učinkovitost takvog materijala ne ovisi samo o njegovoj debljini, već i o njegovim svojstvima.
Metodu prekrivanja opisao je kao pouzdanu i provjerenu, uz mogućnost saniranja eventualnih oštećenja.
Ključno pitanje: Kada stvarno počinje sanacija?
Rasprava tako zasad ostaje između dva pogleda.
Predstavnici Građanske inicijative upozoravaju da rok od 13 mjeseci ne treba promatrati bez prethodnih administrativnih i tehničkih postupaka te traže precizniju dokumentaciju.
S druge strane, stručnjaci uključeni u pripremu sanacije smatraju da je predviđeni rok ambiciozan, ali tehnički izvediv ako se postupci dobro organiziraju i ako se administrativne procedure provedu bez zastoja.
Ono oko čega postoji suglasnost jest potreba da se daljnje širenje onečišćenja što prije zaustavi, dok će konačni opseg i način sanacije ovisiti o rezultatima analiza, odabranom tehnološkom rješenju i postupcima koji prethode početku radova.
Burno u Otvorenom
Burno je bilo i u Otvorenom HRT-a sinoć. Predsjednica saborskog Odbora za zaštitu okoliša Dušica Radojčić i ministrica zaštite okoliša Marija Vučković imale su žestok obračun.
Pogledajte Otvoreno HRT-a:
