Što ako bi jedan od najpoznatijih vulkana na svijetu iznenada krenuo prema najgorem mogućem scenariju? Znanstvenici su opisali hipotetski slijed događaja, od prvih neobičnih potresa do mogućeg globalnog zahlađenja.
Yellowstone je jedno od najpoznatijih vulkanskih područja na planetu. Iako se o njegovoj mogućoj supererupciji često govori u katastrofičnim scenarijima, stručnjaci ne predviđaju da će se takav događaj dogoditi.
Zanima li vas, što bi se dogodilo kada bi se ispod površine zaista počeli pojavljivati znakovi velike erupcije?
Upravo su takav scenarij analizirali stručnjaci, a prenosi ga ScienceDaily. Riječ je o hipotetskom najgorem mogućem razvoju događaja, a ne o upozorenju da Yellowstone trenutačno eruptira.
Sve bi počelo gotovo neprimjetno
Prvi znakovi mogli bi izgledati bezazleno.
Potresi bi počeli dolaziti u rojevima. Tlo bi se postupno izdizalo, a njihova žarišta pomicala bi se prema površini.
Istodobno bi znanstvenici mogli primijetiti promjene u kemijskom sastavu vode i povećanje količine vulkanskih plinova.
Jedan znak sam po sebi ne bi bio dovoljan za uzbunu.
Ali kombinacija više takvih pojava bila bi sasvim druga priča.
Yellowstone se i danas neprekidno nadzire pomoću seizmometara, GPS uređaja, satelita i drugih instrumenata. Znanstvenici upravo na temelju promjena u više različitih sustava pokušavaju utvrditi približava li se magma površini.
Tlo bi počelo “otkazivati poslušnost”
U hipotetskom scenariju situacija bi se tijekom sljedećih tjedana počela ubrzavati.
Tlo iznad vulkanskog sustava počelo bi se izdizati. Potresi bi postajali češći i plići. Gejziri bi mijenjali svoje ponašanje, a kemijski sastav vode i količina plinova dodatno bi se promijenili.
Čak bi i poznati Old Faithful mogao početi eruptirati u neobičnim intervalima.
Ipak, čak ni takav razvoj događaja ne bi automatski značio da slijedi supererupcija.
Yellowstone je već imao razdoblja pojačane aktivnosti koja nisu završila katastrofom.
Dva tjedna do katastrofe?
U najgorem zamišljenom scenariju znanstvenici bi nakon niza upozoravajućih znakova mogli zaključiti da je opasnost ekstremno visoka.
Tada bi počela najveća operacija evakuacije.
Stanovnici područja oko Yellowstonea morali bi napustiti svoje domove. Zračni promet bio bi ograničen, a ceste bi se brzo napunile ljudima koji pokušavaju pobjeći.
Problem bi vrlo brzo prerastao lokalne granice.
Tisuće, pa čak i milijuni ljudi trebali bi privremeni smještaj, hranu, vodu i zdravstvenu pomoć.
A onda bi uslijedio najgori trenutak.
Prvo bi eksplodirala voda, a onda bi stigla magma
Supererupcija ne bi nužno izgledala poput filmske eksplozije cijelog vulkana.
Jedan od mogućih početaka bile bi snažne hidrotermalne eksplozije.
Voda zarobljena u podzemlju naglo bi se pretvarala u paru, što bi izazvalo eksplozije i izbacivanje stijena, blata i vulkanskog materijala.
A zatim bi magma krenula prema površini.
U ekstremnom scenariju golemi stup pepela i plinova mogao bi se uzdići desecima kilometara u atmosferu.
I tada bi Yellowstone prestao biti samo američki problem.
Pepeo bi zatrpao gradove
Najveća neposredna opasnost ne bi bila lava. Bio bi to pepeo.
Sitne vulkanske čestice mogle bi putovati stotinama i tisućama kilometara, ovisno o vjetrovima.
Ceste bi bile zatrpane. Zračne luke zatvorene. Električne mreže mogle bi početi otkazivati.
Voda, kanalizacija, telekomunikacije i opskrba gorivom također bi bili pod ogromnim pritiskom.
A što bi se dogodilo s hranom?
Tu bi počeo još veći problem.
Metri pepela na pojedinim područjima
Modeli ekstremne erupcije koje navodi analiza pokazuju koliko bi posljedice mogle biti dramatične.
U jednom ranijem modelu za područje Billingsa u Montani procijenjeno je da bi se moglo nakupiti čak 1,8 metara pepela.
Salt Lake City i Boise mogli bi biti prekriveni desecima centimetara.
Takve količine nisu samo neugodne.
One mogu urušavati konstrukcije, uništavati poljoprivredne površine, blokirati promet i onesposobiti ključnu infrastrukturu.
A onda bi nestalo hrane
Poljoprivreda bi bila među najvećim žrtvama.
Usjevi bi bili uništeni, stoka bi ostala bez hrane i vode, a transport poljoprivrednih proizvoda bio bi ozbiljno otežan.
Posljedice se ne bi zaustavile na granicama SAD-a.
Kanada, Meksiko i druge zemlje počele bi osjećati poremećaje u trgovini i opskrbnim lancima.
Cijene hrane mogle bi rasti, a države bi morale tražiti nove izvore žitarica i drugih osnovnih proizvoda.
Najgore možda tek dolazi: planet bi se počeo hladiti
Erupcija bi ostavila posljedice i visoko iznad Zemljine površine.
Velike količine sumpornog dioksida mogle bi dospjeti u stratosferu. Ondje bi nastali aerosoli koji bi dio Sunčeve energije reflektirali natrag u svemir.
Rezultat? Globalno zahlađenje.
Prema scenariju koji se analizira, prosječna globalna temperatura mogla bi se smanjiti, a posljedice bi se osjećale godinama.
To ne bi značilo da će Zemlja postati nova ledena kugla, ali bi poljoprivreda, opskrba hranom i gospodarstva mnogih država morali funkcionirati u bitno drukčijim uvjetima.
Deset godina poslije svijet još ne bi bio isti
Čak ni desetljeće nakon erupcije posljedice ne bi nužno nestale.
Poljoprivreda bi se morala prilagođavati promijenjenoj klimi. Neke države pokušavale bi povećati proizvodnju u staklenicima i drugim kontroliranim uvjetima.
Istodobno bi se svijet suočio s dugotrajnim posljedicama uništenih infrastruktura, poremećenih trgovinskih ruta i migracija stanovništva.
Vulkanski pepeo mogao bi predstavljati i dugoročan zdravstveni problem, posebno za dišni sustav.
Bi li to bio kraj čovječanstva?
Ne nužno. I upravo je to jedna od važnijih stvari u cijeloj priči.
ScienceDaily prenosi scenarij prema kojem bi supererupcija Yellowstonea mogla biti globalna katastrofa s posljedicama koje bi trajale desetljećima, ali to samo po sebi ne znači nestanak ljudske vrste.
Cijeli scenarij treba shvatiti kao ekstremni misaoni eksperiment: što bi se moglo dogoditi kada bi se ostvario najgori mogući razvoj događaja.
To nije prognoza da će Yellowstone uskoro eruptirati.
Yellowstone je aktivan vulkanski sustav i upravo se zato pomno nadzire. Potresi, izdizanje tla ili promjene u ponašanju gejzira sami po sebi nisu dokaz da se sprema supererupcija.
Ali kada bi se više takvih znakova pojavilo istodobno i nastavilo intenzivirati, znanstvenici bi ih vrlo pažljivo analizirali.
Najstrašniji dio ovog scenarija zato nije sama eksplozija. To je lanac posljedica koji bi mogao uslijediti nakon nje, od pepela iznad Sjeverne Amerike do poremećaja hrane, trgovine i klime diljem svijeta.
