Feministička teorija, Rodna povijest i Feministička metodologija. Tri su to obvezna kolegija koja će slušati studenti koji upišu diplomski studij Rodni studiji na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Odluka o ustroju i izvedbi tog programa donesena je na lipanjskoj sjednici Senata Sveučilišta, a s Filozofskog se nadaju da će prve studentice i studente upisati u akademskoj godini 2025./2026. Nedostaje još samo posljednje ‘zeleno svjetlo’ Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih. Na Rodne studije po godini će se upisivati 20 studenata i studentica, s time da će predavanja i seminare moći slušati i po njih 30, piše srednja.hr.
Jedan od najvećih fakulteta u Hrvatskoj, zagrebački Filozofski fakultet dovršio je postupak vrednovanja za sveukupno 100 novih i reformiranih prijediplomskih i diplomskih studijskih programa. Među novim studijima na tom fakultetu su Rodni studiji koji će se izvoditi na diplomskoj razini.
Program je prošao kroz proces vrednovanja na fakultetu, inozemne i domaće recenzente, kroz Vijeće društveno-humanističkoga područja i Senat Sveučilišta u Zagrebu. Predstoji još konačna odluka Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih, koja će i službeno zaokružiti akreditacijski proces.
Na Rodne studije upisivat će se 20 studenata godišnje
Po godini će se na diplomski studij Rodnih studija upisivati 20 studenata i studentica, s time da će kolegije moći pohađati njih oko 30. Na fakultetu očekuju veliki interes, budući da studenti i studentice, navode, i inače upisuju postojeće kolegije posvećene temi roda. Bilo je i situacija da upisuju takve studije izvan Hrvatske. A da je interes dosta izražen, pokazala je i anketa provedena prije pet godina. Rodne studije moći će upisati svi koji su završili prijediplomski studiji na Filozofskom u Zagrebu, prijediplomski studiji iz područja društvenih i humanističkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu i drugih sveučilišta u Hrvatskoj te zemalja EU i regije.
– Program Rodnih studija vrlo je raznolik i bogat, bilo na sadržajnoj ili disciplinarnoj razini. Uz 28 izbornih kolegija i seminara – od znanosti o književnosti, kulturalnih studija, mediologije i muzeologije, preko filozofije, antropologije, povijesti, psihologije, pedagogije i sociologije, do queer lingvistike i psihoanalize, da izdvojim tek neke šire disciplinarne komponente programa – studentice i studenti će upisivati i tri obavezna kolegija: Feministička teorija u 1. semestru, Rodna povijest u 2. semestru i Feministička metodologija u 3. semestru. Spomenuti obavezni kolegiji ujedno čine i programsku okosnicu studija, nakon kojih se u 4. semestru piše diplomski rad. Također, neki od seminara će se izvoditi i na stranim jezicima, primjerice na engleskom i talijanskom, navodi za srednju.hr voditeljica studija Ankica Čakardić, izvanredna profesorica s Odsjeka za filozofiju.
Gdje će raditi stručnjaci koji završe Rodne studije?
Program će, ističe, izvoditi nastavnice i nastavnici Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
– Imamo iznimne kadrovske kapacitete i brojne stručnjakinje i stručnjake iz područja rodnih studija. Riječ je o tridesetak nastavnica i nastavnika gotovo sa svih odsjeka našega fakulteta, navodi Čakardić.
Pitanje koje je nezaobilazno kod pokretanja bilo kojeg novog studijskog programa, a onda tako i Rodnih studija ono je će kompetencije imati stručnjaci koji ga završe. I ne manje važno – gdje će se moći zaposliti.
– Sveučilišne magistre i magistri rodnih studija moći će raditi u području ljudskih prava koje postaje sve značajnije u suvremenom društvu, potom u vladinim uredima i državnim institucijama koje se bave pravima žena i manjina, u domaćim i međunarodnim nevladinim udrugama i organizacijama koje se bave pitanjima roda, poput arhivskih ustanova, dokumentacijskih centara, knjižnica, ženskih i LGBTIQ+ udruga, u novinarstvu i medijima, umjetničkom i kulturnom sektoru, sindikalnim i pravnim organizacijama te organizacijama koje se bave migracijama i izbjeglicama, svakako u znanosti i obrazovanju. Premda se diplomanti i diplomantice rodnih studija tradicionalno zapošljavaju u javnom sektoru, njihovo specifično znanje i vještine čine ih sve atraktivnijima i poslodavcima u privatnom sektoru koji njeguju društvenu raznolikost i inkluzivnost, primjerice chief diversity officer, gender equality officer i slično, navodi Čakardić.
Grupa profesorica s Filozofskog oko pokretanja se aktivirala još 2018.
Rodni studiji na svjetskim sveučilištima postoje već desetljećima. Na europskima se izvode najčešće na diplomskoj razini. Međutim, kažu nam s Filozofskog fakulteta u Zagrebu, kod nas trenutno ne postoji niti jedan cjeloviti studijski program rodnih studija.
– Taj je nedostatak zasigurno jedan od važnijih motiva za pokretanjem rodnih studija u Hrvatskoj. Imajući u vidu prisutnu rodnu neravnopravnost (ekonomsku, socijalnu, političku), povijesno zaobilaženje ili prešućivanje autorica i teoretičarki u postojećim obrazovnim kurikulima, normalizaciju seksizma u učionicama i u literaturi, kao i stalne prijetnje za ukidanjem izborenih ženskih prava, rodni studiji postaju vrlo važni u prepoznavanju, analiziranju, istraživanju i korigiranju rodne nejednakosti. Potreba za ovim studijem javila se u Hrvatskoj još dvijetisućitih, kada bilježimo i inicijalne pokušaje institucionalizacije studija, navodi Čakardić.
Međutim, tek u proljeće 2018. godine grupa od desetak profesorica s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu aktivirala se oko ideje pokretanja Rodnih studija i tada počela ozbiljnije koncipirati program. Kako Čakardić podcrtava, rodni studiji su danas jedno od najkreativnijih i najpropulzivnijih znanstveno-istraživačkih polja.
– Budući da se interdisciplinarna i transdisciplinarna istraživanja rodne problematike već duže vrijeme sustavno provode na različitim odsjecima Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, njihovo je usustavljivanje i umrežavanje u okviru zasebnoga studijskog programa postalo prijeko potrebnim. Osmišljavanje i izvođenje diplomskog programa rodnih studija na interdisciplinarnim i transdisciplinarnim načelima uvelike bi doprinijelo daljnjem razvoju inovativnih i kreativnih teorijskih i metodoloških pristupa znanstvenim istraživanjima roda. Zahvaljujući činjenici da je Filozofski fakultet jedna od vodećih domaćih znanstveno nastavnih institucija na području društveno-humanističkih znanosti, upravo je to idealno središte za razvoj rodnih studija, zaključuje sugovornica portala srednja.hr.
