Uskok je u ponedjeljak objavio rezultate vještačenja i analize koji su potvrdili da odloženi otpad u Varaždinu, sve dok ostaje na toj lokaciji, trajno opterećuje okoliš, dok je divlje odlagalište u Divoselu kod Gospića zagadilo lokalne podzemne vode mikroplastikom, javlja HRT.
Prisutnost visoke koncentracije mikroplastike u podzemnim vodama na području odlagališta otpada Divoselo kraj Gospića potvrdilo je vještačenje Instituta za vode “Josip Juraj Strossmayer”.
Testirana je voda na tri mjesta, uzvodno, uz otpad i nizvodno od odlagališta, a najviše plastike pronađeno je na lokaciji ispod odlagališta. Među uzorcima je pronađeno najviše usitnjenog stirpora, ali i spojevi poznati kao vječne kemikalije.
Na najugroženijoj lokaciji identificirano je čak 89,2 posto svih prioritetnih polimera. Na istoj je lokaciji utvrđena najveća brojnost čestica i najveća masena koncentracija prioritetnih polimera, zbog čega analitički podaci upućuju na zaključak da je upravo to područje najvjerojatniji izvor utvrđenog onečišćenja podzemnog sustava.
Institut, međutim, upozorava da se zaključci temelje na jednom dodatnom ciklusu uzorkovanja i opisuju stanje u trenutku ispitivanja. Zbog toga se na temelju dobivenih rezultata ne mogu izvoditi konačni zaključci o dugoročnim trendovima ni sezonskoj dinamici pojavljivanja mikroplastike u podzemnim vodama.
Za takvu bi procjenu, zaključuje se u izvješću, bio potreban sustavni monitoring kroz dulje vremensko razdoblje.
Dvije zone neprikladno odloženog otpada kod Varaždina
Vještačenjem lokacije u Varaždinu utvrđeno je postojanje dviju prostorno i sadržajno različitih zona nepropisno odloženog otpada. Na sjevernoj lokaciji, koja predstavlja glavni izvor okolišnog opterećenja, nalazi se oko 1352 tone heterogenog, višeslojnog i mehanički obrađenog miješanog otpada.
Na južnoj je lokaciji odloženo najmanje 30 tona muljevitog materijala nepoznatog podrijetla, pretežno mineralnog sastava. Na sjevernoj lokaciji utvrđene su lokalne promjene kemijskog sastava tla, mikroplastika u gotovo svim analiziranim slojevima, povećane vrijednosti otopljenog organskog ugljika i otopljenih krutina te sanitarna i mikrobiološka kontaminacija.
Posebno je značajna koncentracija otopljenog organskog ugljika, koja je u većem broju uzoraka iznad kriterija za prihvat na odlagalište neopasnog otpada, a u šest uzoraka i iznad vrijednosti navedene za prihvat na odlagalište otpada. Takav materijal, prema analizi, ima povećan potencijal stvaranja opterećenih procjednih voda, uz mogućnost povećane potrošnje kisika i razvoja lokalno anoksičnih uvjeta u podzemlju.
Na južnoj lokaciji utvrđene su kemijske i mikrobiološke promjene zone odloženog mulja te mobilnost pojedinih otopljenih tvari i antimona, ali mikroplastika nije potvrđena.
Većina utvrđenih promjena, navodi se u nalazu, može se bitno smanjiti ili ukloniti uklanjanjem otpada i sanacijom kontaktne zone. Dugotrajniji problem predstavlja mikroplastika, koja se u okolišu razgrađuje vrlo sporo i može djelomično zaostati u tlu i nakon uklanjanja glavnog tijela otpada.
Posebno nepovoljan scenarij predstavlja plavljenje lokacije. U slučaju inundacije sjeverne lokacije moguće je istodobno ispiranje otopljenog organskog ugljika, metala i mikroorganizama te njihovo raznošenje prema okolnom području i rijeci Dravi, javlja dalje HRT.
Dvije zone neprikladno odloženog otpada kod Varaždina
Vještačenjem lokacije u Varaždinu utvrđeno je postojanje dviju prostorno i sadržajno različitih zona nepropisno odloženog otpada. Na sjevernoj lokaciji, koja predstavlja glavni izvor okolišnog opterećenja, nalazi se oko 1352 tone heterogenog, višeslojnog i mehanički obrađenog miješanog otpada.
Na južnoj je lokaciji odloženo najmanje 30 tona muljevitog materijala nepoznatog podrijetla, pretežno mineralnog sastava. Na sjevernoj lokaciji utvrđene su lokalne promjene kemijskog sastava tla, mikroplastika u gotovo svim analiziranim slojevima, povećane vrijednosti otopljenog organskog ugljika i otopljenih krutina te sanitarna i mikrobiološka kontaminacija.
Posebno je značajna koncentracija otopljenog organskog ugljika, koja je u većem broju uzoraka iznad kriterija za prihvat na odlagalište neopasnog otpada, a u šest uzoraka i iznad vrijednosti navedene za prihvat na odlagalište otpada. Takav materijal, prema analizi, ima povećan potencijal stvaranja opterećenih procjednih voda, uz mogućnost povećane potrošnje kisika i razvoja lokalno anoksičnih uvjeta u podzemlju.
Na južnoj lokaciji utvrđene su kemijske i mikrobiološke promjene zone odloženog mulja te mobilnost pojedinih otopljenih tvari i antimona, ali mikroplastika nije potvrđena.
Većina utvrđenih promjena, navodi se u nalazu, može se bitno smanjiti ili ukloniti uklanjanjem otpada i sanacijom kontaktne zone. Dugotrajniji problem predstavlja mikroplastika, koja se u okolišu razgrađuje vrlo sporo i može djelomično zaostati u tlu i nakon uklanjanja glavnog tijela otpada.
Posebno nepovoljan scenarij predstavlja plavljenje lokacije. U slučaju inundacije sjeverne lokacije moguće je istodobno ispiranje otopljenog organskog ugljika, metala i mikroorganizama te njihovo raznošenje prema okolnom području i rijeci Dravi.
Uskok: Rezultati objavljeni zbog opravdanog interesa javnosti
Uskok je, javlja HRT, rezultate objavio zbog opravdanog interesa javnosti, dva dana nakon prosvjeda koji je pod nazivom “Hodaj za liku, hodaj za Hrvatsku” na središnjem zagrebačkom trgu okupio više desetaka tisuća ljudi.
U veljači prošle godine Uskok je zbog ilegalnog otpada pokrenuo istragu protiv bračnog para Josipa i Monike Šincek te još osam osoba i četiri tvrtke.
Prema sumnjama istražitelja, skupina je organizirala uvoz mljevenog plastičnog i drugog mješovitog otpada iz Slovenije i Italije, kao i preuzimanje medicinskog i drugog otpada iz Hrvatske, koji je potom nezakonito zakopavan ili ostavljan na otvorenom u Varaždinu, Gospiću i Benkovcu.
Uskok je u ožujku ove godine proširio istragu protiv bračnog para Šincek i njihovih suokrivljenika te pokrenuo istragu protiv još trojice hrvatskih državljana koje sumnjiče za teška kaznena djela protiv okoliša ilegalnim odlaganjem opasnog otpada.
Prema pisanju medija, na meti istražitelja je i Franciska Dodić, supruga zlatara Paška Dodića, koja s Monikom Šincek ima tvrtku Izoxeco za betonske proizvode za građevinarstvo.
Uskok je pak u lipnju prošle godine, u novom kraku istraživanja ilegalnog odlaganja opasnog otpada Šincekovih, proširio istragu na Jerka Kostelca, županijskog savjetnika u Ličko-senjskoj županiji, javlja HRT.
