Sama demencija nije bolest nego izraz koji koristimo kada nastupi gubitak kognitivnih funkcija što bitno utječe na život ljudi.
Demencija nije bolest, već je izraz koji koristimo za skupinu simptoma kao što su gubitak kognitivnih funkcija, pamćenja, nemogućnost razmišljanja, ali i problemi s komunikacijom i prosuđivanjem. Ove aktivnosti bitno utječu na život pojedinca, a simptomi demencije pojavljuju se kada zdravi neuroni (živčane stanice) u mozgu prestanu raditi.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije u svijetu od demencije boluje 50 milijuna ljudi, od kojih njih 60 posto živi u zemljama s niskim dohotkom. Svake godine pojavi se oko 10 milijuna novih slučajeva.
Najčešći simptom demencije je gubitak pamćenja. Na samom početku bolesti simptomi neće biti toliko izraženi, a kako bolest odmiče, pojavit će se i novi simptomi, a stari će se samo pogoršati. Nekada osoba koja boluje od demencije može potpuno promijeniti svoje ponašanje, ali i osobnost.
Osim gubitka pamćenja, demencija se očituje i kroz probleme s komunikacijom, probleme s obavljanjem svakodnevnih zadataka, dolazi do poremećaja koncentracije, nemogućnosti pronalaska riječi i slaganja rečenica, pojavljuju se problemi s rješavanjem uobičajenih zadataka, kao i problemi s organiziranjem te planiranjem, dezorijentacija, promjene raspoloženja te gubitak interesa za pojedine aktivnosti.
Demencija se ne razvija kod svih ljudi jednako. Ipak, demencija se može podijeliti u nekoliko faza, a to su: blagi gubitak kognitivnih funkcija gdje dolazi do kratkoročnog gubitka pamćenja; zatim blaga demencija pri čemu može doći do promjene u osobnosti, depresije, paranoje, agresivnosti ili ljutnje; umjerena demencija kod koje simptomi već utječu na obavljanje svakodnevnih aktivnosti te ozbiljna demencija koja je zadnja faza demencije i zahtjeva liječničku pomoć.
Najčešći uzrok i oblik demencije je Alzheimerova bolest. Demencija se u Alzheimerovoj bolesti pojavljuje s ranim početkom kod osoba mlađih od 65 godina i s kasnim početkom kod osoba starijih od 65 godina.
Druga vrsta je vaskularna demencija kod koje se kod bolesnika javljaju kratkotrajni poremećaji svijesti ili gubitak vida, a demencija je u ovom slučaju posljedica moždanog infarkta.
Demencija može biti uzrokovana i nekim bolestima. Tu spadaju: Pickova bolest (nakupljanje veće količine štetnih masti u tkivima organa), Creutzfeldt-Jacobova bolest (obiteljska prionska bolest, ovdje spada kravlje ludilo), Huntingtonova bolest (nasljedna bolest s nevoljnim pokretima tijela), Parkinsonova bolest (nasljedna neurološka bolest kod koje se javlja drhtanje) te HIV kod kojeg se demencija očituje kroz slabiju koncentraciju i probleme s rješavanjem problema.
Demenciju može uzrokovati odumiranje moždanih stanica, ali i moždani udar, tumor na mozgu, kao i ozljeda glave koja se dogodila više puta, na primjer kod nekih sportova.
Također, do demencije može doći zbog drugih zdravstvenih stanja kao što su infekcija HIV-a, prionske bolesti (neizlječivi degenerativni neurološki procesi), ali i zbog nedostatak vitamina ili depresije.
Određeni faktori utječu na pojavu demencije. To su:
• pušenje i alkohol
• starenje – demencija se pojavljuje nakon 65. godine
• ateroskleroza (bolest srca kod koje se sužavaju arterije)
• previsok kolesterol
• povišeni krvni tlak
• previsoke razine homocisteina u krvi (amino kiselina)
• dijabetes
• ako je netko u obitelji imao ili ima demenciju
• apneja u snu
Demencija se može spriječiti promjenom određenog ponašanja i uvođenjem promjena u svakodnevni život. Također, istraživanja su pokazala kako veliku ulogu u sprječavanju bolesti ima i pravilna prehrana, vježbanje koje smanjuje krvni tlak, izbjegavanje alkohola, prestanak pušenja, dovoljna količina sna i uzimanje vitamina koji nedostaju tijelu.
Studija sa Sveučilišta Case Western Reserve je otkrila kako osobe koje imaju demenciju imaju i veći rizik od zaraze koronavirusom. Čak je više od 20 posto bolesnika s demencijom umrlo nakon zaraze koronavirusom. Ne zna se točan razlog ovome, ali potrebno je dodatno zaštiti osobe koje imaju demenciju od izlaganja virusa.
Demencija se prvo testira postavljanjem određenih pitanja pacijentu kako bi se utvrdilo pamćenje, snalaženje u prostoru i vremenu te korištenje riječi i rečenica. Pomoći može i razgovor s članovima obitelji koji mogu uputiti u stanje pacijenta. Drugi korak je CT glave, magnetska rezonanca kao i vađenje krvi.
Nažalost, stanice u mozgu koje su umrle se ne mogu obnoviti pa samim time ne postoji lijek za demenciju. Umjesto toga postoje lijekovi kojima se tretiraju simptomi kako bi osoba mogla voditi što normalniji život. Pomoći mogu i neke vježbe za mozak, kao što su rješavanje križaljki, čitanje ili rješavanje raznih zadataka.
Demencija je stanje gubitka pamćenja i nemogućnosti razmišljanja koje se najčešće pojavljuje kod osoba starijih od 65 godina. Razvija se u fazama, dok na samu pojavu utječu određeni faktori, a važno je da bolesnici imaju podršku obitelji. Simptomi demencije s vremenom postaju sve izraženiji, a najlakše ih je prepoznati po promjeni ponašanja bolesnika. Demencija se ne može izliječiti, ali postoje lijekovi koji ublažavaju simptome, prenosi N1.
