Dok Hrvatsku i gotovo cijelu Europu zahvaćaju sve češći toplinski valovi, zdravstveni stručnjaci upozoravaju da ekstremne vrućine ne predstavljaju samo rizik od dehidracije i sunčanice, već mogu utjecati i na učinkovitost brojnih lijekova.
Iz britanskog zdravstvenog sustava NHS upozoravaju da visoke temperature mogu promijeniti način na koji lijekovi djeluju u organizmu te povećati rizik od ozbiljnih zdravstvenih komplikacija, osobito kod starijih osoba i kroničnih bolesnika.
Toplina može smanjiti učinkovitost lijekova
Mnogi lijekovi moraju se čuvati na temperaturi nižoj od 25 stupnjeva Celzija. Ako su izloženi visokim temperaturama, primjerice u automobilu, torbi ostavljenoj na suncu ili na prozorskoj dasci, njihovi aktivni sastojci mogu se razgraditi, što smanjuje njihovu učinkovitost.
Posebno su osjetljivi inzulin, određeni antibiotici, inhalatori te autoinjektori adrenalina koji se koriste kod teških alergijskih reakcija. Stručnjaci savjetuju da se lijekovi uvijek pohranjuju prema uputama proizvođača i da se ne ostavljaju na mjestima izloženima izravnom suncu.
Veći rizik od dehidracije
Određene skupine lijekova mogu povećati rizik od dehidracije tijekom vrućih dana. Među njima su diuretici, lijekovi za snižavanje krvnog tlaka, pojedini lijekovi za dijabetes te neki antidepresivi i antipsihotici.
Visoke temperature dodatno opterećuju organizam, a kombinacija vrućine i lijekova može otežati regulaciju tjelesne temperature i povećati gubitak tekućine. Simptomi dehidracije uključuju vrtoglavicu, umor, glavobolju, suhu kožu i tamniju boju urina.
Zdravstveni stručnjaci preporučuju redovito uzimanje tekućine tijekom dana, čak i kada osoba ne osjeća žeđ.
Neki lijekovi povećavaju osjetljivost na sunce
Još jedna opasnost tijekom ljetnih mjeseci jest povećana osjetljivost kože na sunčeve zrake. Određeni antibiotici, diuretici, antidepresivi i lijekovi za reumatske bolesti mogu izazvati fotosenzitivne reakcije, zbog kojih čak i kratko izlaganje suncu može dovesti do crvenila, opeklina ili pojave mjehura na koži.
Stručnjaci stoga savjetuju korištenje zaštitnih krema s visokim zaštitnim faktorom, nošenje lagane odjeće dugih rukava te izbjegavanje boravka na suncu u najtoplijem dijelu dana.
Tko je najugroženiji?
Prema zdravstvenim službama, kako piše thepharmacist.co.uk, najveći rizik tijekom toplinskih valova imaju osobe starije od 65 godina, kronični bolesnici, osobe sa srčanim i plućnim bolestima, dijabetičari te mala djeca.
Visoke temperature mogu pogoršati postojeće zdravstvene tegobe te povećati rizik od toplinske iscrpljenosti i toplinskog udara. Zbog toga liječnici preporučuju izbjegavanje fizičkih napora tijekom najtoplijeg dijela dana, boravak u rashlađenim prostorijama i redovitu hidrataciju.
Kada potražiti pomoć?
Ako tijekom vrućina osjetite jaku vrtoglavicu, ubrzan rad srca, zbunjenost, izrazitu slabost ili prestanete znojiti se unatoč visokim temperaturama, potrebno je odmah potražiti liječničku pomoć jer se može raditi o toplinskom udaru a ti je stanje koje zahtijeva hitno liječenje.
Stručnjaci poručuju da osobe koje redovito uzimaju lijekove trebaju provjeriti upute o čuvanju i mogućim nuspojavama tijekom toplog vremena te se po potrebi posavjetovati s liječnikom ili ljekarnikom.
Klima ili ventilator? Jedan troši i do 30 puta više struje, ali postoji važna caka
