Rano jutro u skijaškom kompleksu nedaleko od centra Rovaniemija, grada koji je proglašen Europskom prijestolnicom sporta u 2020. Osim profesionalnih sportaša, kojima su na raspolaganju stotine kilometara staza za skijaško trčanje, ovdje svoj komad sreće na izvrsno uređenim stazama pronalaze i amateri. Finska okorjelim skijašima ne nudi visoke vrhove, ali na njezinu arktičkom sjeveru jamče sezonu od najmanje pet mjeseci, već od rujna. Dnevna karta stoji 40 eura, piše HRT.
– Cijena vučnice iznosi 15 eura za djecu i umirovljenike, 20 za odrasle. Cijena skijaških propusnica za cijelu sezonu u pretprodaji iznosi od 199 eura naviše. Početna cijena skijaške škole iznosi 39 eura – kaže Juhani Roininen, direktor Skijaškog centra Ounasvaara.
Laponija turistima doista nudi dodatnu vrijednost. Možda i najveći adut jest uživanje u jednom od najfascinantnijih prirodnih fenomena, kada se Sunčev vjetar sudari s plinovima u Zemljinoj atmosferi. Polarna svjetlost obasjava nebo od kraja kolovoza do kraja travnja.
U kompleksu, 30-ak kilometara od Rovaniemija, nude noćenje u moderno opremljenim igluima sa staklenim krovom i pokretnim krevetima kako bi turisti što udobnije uživali noću u aurori borealis. Grijano krovno staklo neće iglu hladiti, a ravnomjerno raspoređena toplina otapa snijeg i led te omogućuje nesmetan pogled u nebo.
– Angažirali smo osobu koja noću isključivo promatra nebo. Kad se na nebu pojavi polarna svjetlost, ona aktivira sustav za uzbunjivanje u igluima. Tada gosti mogu otvoriti oči i promatrati tu prekrasnu prirodnu pojavu iz kreveta. Cijena za takvo što ovisi o razdoblju godine. U visokoj sezoni cijena iglua za jednu noć, ovisno o broju kreveta, stoji između 500 i 900 eura – otkriva Ville Haavikko, vlasnik i direktor Arktičkog snježnog hotela i staklenih iglua.
Dio ponude je i Ledeni hotel, gradi se svake zime iznova. Od milijuna kubika snijega i leda nastaju ledeni restoran za 200 ljudi, ledeni bar za njih 100, čak i ledena kapelica! Hotel, u kojemu se temperatura drži između 0 i -5 Celzijevih stupnjeva, ima kapacitet od 75 gostiju. Turistima, koji spavaju u krevetima čiji su okviri od ledenih blokova, domaćini noću podijele vreće za spavanje i tople sobove kože.
– Spavanje u Ledenom hotelu iskustvo je koje doživite jednom u životu, to je mala avantura. Većina gostiju provede u njemu samo jednu noć. Kao i kod bungie jumpinga, nema potrebe da to učinite dvaput. Cijena noćenja kreće se između 260 do 360 eura – kaže Haavikko.
Od snijega i leda načinjena je i snježna sauna, sat uživanja u njoj stoji 45 eura. Kada se na vruće kamenje baci voda, temperatura dosegne uobičajenih 70-ak Celzijevih stupnjeva. U takvoj sauni može se biti najdulje 15 minuta, onda se mora pola sata hladiti (pri svakom korištenju otapa se 3 do 5 milimetara, vijek trajanja snježne saune završava nakon 100 uzastopnih korištenja).
Simbioza čovjeka i prirode veliki je laponski turistički adut. U najsjevernijem dijelu Finske, uostalom, živi 200 tisuća sobova, 20 tisuća više nego što ima stanovnika! Filozofiju finskog načina života, duboko isprepletenu s okolišem, pokušava dokučiti i sve brojnija vojska turista s Dalekoga istoka.
– Najveći broj turista dolazi iz Kine, tijekom cijele godine. Ono što iznenađuje jest da su na drugom mjestu Izraelci. Slijede Britanci, Nijemci, Francuzi… Ali Rovaniemi je globalno prepoznat, velik je interes trenutačno i u SAD-u i u Australiji – otkriva Sanna Kärkkäinen, izvršna direktorica Turističke zajednice Rovaniemija.
Turisti u lokalnom muzeju uče o dugoj povijesti Rovaniemija, ali i kulturi finskog Arktika. U gradu koji je od svojih početaka bio stjecište drvosječa, trgovaca i obrtnika, turizam se počeo stidljivo nazirati izgradnjom prvog hotela 1920-ih.
Grad u kojemu su nacisti pri povlačenju u Drugom svjetskom ratu razorili 90 posto grada. Rovaniemi i Laponija bili su prvi primatelji UN-ove novčane pomoći u poslijeratnoj Finskoj.
Obrise modernog Rovaniemija napravio je poznati finski arhitekt Alvaro Aalto. 1950. grad je posjetila udovica bivšeg američkog predsjednika Roosevelta, poznata po svom humanitarnom radu. Željela je vidjeti Laponiju i provjeriti kako se grad obnavlja. Gradske vlasti su za tjedan dana izgradile drvenu kolibu točno na sjevernoj polarnici, prvu takvu na svijetu, i tako je nastao začetak turističkih usluga, u njoj su turisti zastajali na kavi, kupovali suvenire i slali razglednice.
Tek sredinom 80-ih turističke agencije počele su prodavati predbožićne aranžmane u Laponiji. Dotad je Rovaniemi već postao prepoznatljiv kao službeni grad Djeda Mraza. Točno na sjevernoj polarnici, 8 kilometara od njegova grada, smješteno je selo Joulupukkija, kako ga zovu Finci. Ovdje najpopularniji djedica na svijetu 365 dana u godini prima brojne goste, fotografija s njime stoji – 50 eura!
Iz poštanskoga ureda u selu u ovo doba godine odašilju se deseci tisuća razglednica, uz posebnu marku Arktičkog kruga. Sam Djed Mraz uoči Božića zaprimi oko 30 tisuća dječjih pisama, tijekom cijele godine njih oko milijun!
I kada pomislite da laponska bajka u kojoj uživaju i odrasli, a ne samo djeca, ne može biti bolja, u Rovaniemiju vas iznenade. Još prije 20 godina tadašnji je gradonačelnik predložio, naime, da se gradsko podzemno sklonište pretvori u tematski park Djeda Mraza kako bi se pokrili troškovi njegova održavanja. Ideja je pala na plodno tlo. Prije deset godina park je prešao u ruke privatnog poduzetnika. Novac se danas zgrće na brendu Djeda Mraza, ali i na magičnom narativu o Laponiji, tijekom sva četiri godišnja doba.
Prošle godine u Laponiji su zabilježili tri milijuna noćenja, u ovoj očekuju i više. Najveća je gužva u prosincu, 120 tisuća gostiju u prosjeku. Uglavnom je riječ o obiteljima s djecom. Ali dosta je i milenijaca. Tijekom posljednjih godina smještajni su kapaciteti udvostručeni, sada je u gradu oko 6600 kreveta. Rovaniemi ima treći po veličini aerodrom u Finskoj, gotovo 60 posto gostiju dolazi iz inozemstva…
– Brendiranje je sve. Duh Djeda Mraza, ali i naglasak na jedinstvenoj prirodi, možete osjetiti na svakom koraku u gradu. Marketinšku tvrtku koja promovira destinaciju, a kojoj sam na čelu, posjeduje 220 dioničara. Riječ je o kombinaciji ovdašnjeg javnog i privatnog sektora, u upravom odboru tvrtke nikad nema političara – objašnjava Sanna Kärkkäinen, izvršna direktorica Turističke zajednice Rovaniemija.
U najluksuznijem hotelu u gradu održivost je ključna riječ. Promoviraju cirkularnu ekonomiju, uz recikliranje kao temelj svega. Između ostaloga, ljeti hotel dobiva energiju iz solara, uz pomoć vlastite solarne elektrane.
– Prošlog ljeta su naši zaposlenici zasadili 10 tisuća sadnica stabala u obližnjoj šumi. Uz to, u hotelu čiji sam vlasnik kupili smo sjeme 3000 stabala. Želimo da se naši gosti osjećaju ugodno kada putuju za Rovaniemi avionom, sadnjom stabala minimalizirat će se njihov ugljični otisak. Svi gosti hotela dobivaju stoga 4, 5, 6 sjemenki bora u vrećici. Mogu ih zasijati u Rovaniemiju ili negdje drugdje. Vodimo se računicom da jedno stablo tijekom rasta akumulira jednu tonu ugljikova dioksida – objašnjava Ilkka Länkinen, vlasnik Parka Djeda Mraza.
Niz vrhunskih restorana, tradicionalnih finskih, ali i onih s internacionalnom kuhinjom. Priprema organske hrane, koja dolazi iz prirode. Meso losa s umakom od brusnica, mrkvom i domaćim laponskim krumpirom…
U Rovaniemi dnevno pristiže devet letova, odnedavno imaju i izravnu aviovezu s Istanbulom, triput tjedno. I ovdje polako osjećaju posljedice nadolazećeg brexita, kao i propasti turoperatora Thomas Cook, koji je lani u Laponiju doveo deset posto ukupnog broja gostiju. Usprkos tome, Britanci i dalje u velikom broju slijeću ovamo jutarnjim letom niskobudžetnih kompanija iz Londona ili Manchestera i vraćaju se kući istu večer, nakon što su nabrzinu protrčali kroz laponsku komercijalnu turističku priču. Za one koji si to mogu priuštiti, preporuka – odvojite tjedan dana za potpuni zen na sjeveru Europe…, piše HRT.
