Pravo čitanje statistike: Prodaja novih automobila raste, a Hrvati sve manje kupuju

Statistika kaže da prodaja automobila u Hrvatskoj konačno raste i solidno se oporavlja.

Lijepo zvuči podatak da je prošle godine prodano 50.769 novih osobnih vozila, što je 15,1 posto više nego godinu prije. Rekordan je to rezultat u postkriznom vremenu. U prva tri mjeseca ove godine trend je nastavljen. Prodano je 13.893 novih putničkih vozila, što je 27 posto, ili 2963 vozila više nego u istom razdoblju 2017. godine.

No, kad se zagrebe ispod površine i golih brojki, pokazuje se da vrijedi ona kako statistika otkriva mnogo, ali skriva najvažnije detalje. Puna istina je, naime, da prodaja raste, ali je privatnih kupaca sve manje.

Fizičke su osobe lani kupile samo 12.875 novih automobila (25,4% od ukupnog broja registracija novih vozila). Ostalo otpada na tvrtke. Navlas isto je i početkom ove godine. Disbalans u omjeru poslovnih i privatnih kupaca bilježi se od početka krize 2009., a onda i ulaska u Europsku uniju 2013., da bi se, do današnjih dana, dodatno zaoštrio.

Slaba kupovna moć

Jasno je, dugotrajna kriza negativno je utjecala na kupovnu moć naših građana. Osim toga, i trošarinski sustav koji je bio na snazi zadnjih pet godina izravno je utjecao na pogoršanje ovog omjera.

Trendu je dodatno “kumovalo” i iseljavanje radno sposobnog stanovništva, s jedne, te liberalizacija unosa rabljenih vozila nakon ulaska u EU, s druge strane. Zadnje tri godine oporavak ukupnog tržišta odvija se gotovo jedino kroz prodaju vozila rent-a-car kućama i iznošenja novih vozila u druge zemlje članice EU-a.

Velike količine vozila koja rent-a-car tvrtke vraćaju isporučiteljima, nakon samo šest mjeseci korištenja, izazivaju važne posljedice – utječu na slabiju prodaju novih vozila i značajno remete bilance autokuća kroz povećanje zaliha i njihovo financiranje.

Veći dio (oko 70 posto) tih vozila u konačnici završi izvan naših granica, dok ih manji dio pronađe kupce u zemlji. Nemali dio dočeka proljeće i novo razdoblje najma i traže veliki financijski angažman autokuća ili banaka.

Od ulaska u EU česta je praksa na domaćem tržištu i reizvoz vozila, odnosno prodaja novih, na samo jedan dan registriranih automobila. To nije hrvatski izum, nego poslovni model koji je intenzivno zaživio u svim zemljama CEE-a nakon pristupanja EU-a.

Procjenjuje se da na takav način godišnje nekoliko stotina tisuća vozila “emigrira” u zemlje starog EU-a. Razlozi su vrlo jednostavni: uvoznici i distributeri su pod pritiskom sve ambicioznijih ciljeva prodaje, a na domaćim tržištima nema dovoljno potencijala.

Početkom godine Ministarstvo financija donijelo je Uredbu o promjeni oporezivanja nabave novih i rabljenih vozila, prema kojoj će se od posebnog poreza na motorna vozila (PPMV) po vrijednosnom kriteriju u cijelosti izuzeti vozila čija je prodajna cijena s PDV-om niža od 150.000 kuna, što čini 65 posto svih novih prodanih vozila.

Također je moguć odbitak 50 posto pretporeza pri kupnji novog automobila čija cijena ne prelazi 400.000 kuna. Veći naglasak je na emisiji CO2 kao kriteriju za oporezivanje.

Od promjena se očekuje niže porezno opterećenje od 350 milijuna kuna. Ministar Zdravko Marić naglašava da je set mjera usmjeren na pomlađivanje voznog parka, sigurnost prometa i zaštitu okoliša.

Anti-age tretman

– Nova rješenja su bolja od onih koja smo imali u zadnjih pet godina, ali njima se neće značajno povećati prodaja vozila privatnim kupcima, najvećim gubitnicima prethodnog trošarinskog sustava. Imamo prevelika davanja na vozila uz niski standard i sve dok je tako, neće biti značajnijeg organskog rasta tržišta ni pomlađivanja voznog parka – tvrdi Agan Begić, direktor agencije Promocija plus, koja dugo istražuje hrvatsko tržište.

Istina, sada je najbolji trenutak od 2012. za kupnju novog vozila, ali ipak je riječ o premalom zahvatu za proklamirane ciljeve, među kojima posebno strši onaj o značajnijem pomlađivanju voznog parka. Porezna rasterećenja ipak ne čine atraktivnu i motivirajuću razliku i mogla bi imati efekta samo za poslovne kupce i viši segment vozila.

S druge strane, na snagu stupa novi, stroži WLTP ciklus kojim se stavlja veći naglasak na emisiju CO2 pri određivanju cijene automobila.

Vozila najnovijih tehnologija pročišćavanja ispušnih plinova mogla bi biti kažnjena prema današnjem načinu izračuna PPMV i to bi moglo poništiti pozitivne utjecaje uvedenih poreznih mjera. Ministar Marić morat će, očito, opet reagirati novim mjerama da bi se ostvarilo željeno.

Porazno zvuči brojka da se prije krize u Hrvatskoj prodavalo gotovo 100.000 novih vozila godišnje, a velik udio u toj brojci se odnosio na privatne kupce. Tržište automobila ultimativno traži značajno jednostavniji sustav i smanjenje davanja na automobile.

Plod dosadašnje politike visokih nameta i sveopće neimaštine građana rapidno je starenje hrvatskog voznog parka koji je lani probio granicu od 13 godina. Najnovije promjene su blagi anti-age tretman, ali ne i eliksir mladosti.

Drugim riječima, možda nam starost voznog parka neće pasti na 14, ali nam neće pomoći da se on pomladi na, recimo, 10 godina. I dalje ćemo, po svemu, biti oko broja 13. A Hrvati će, privatno, sve manje kupovati automobile.

Uvezli 55.000 rabljenih vozila

U Hrvatsku je lani uneseno 55.000 rabljenih auta iz EU-a i može se reći da je taj trend stabilan. Čak ih je 87 posto bilo s dizelskim pogonom prosječne starosti osam godina.

Hrvati, dakle, preferiraju dizelske motore pa nema sumnje da će dio od oko devet milijuna njemačkih starijih “dizelaša” završiti na hrvatskom tržištu nakon svježe odluke tamošnjeg Saveznog upravnog suda kojom potiče zabranu vožnje automobilima i drugim vozilima norme niže od Euro VI.

Dizelaši prednjače

U 2017. je najviše novih vozila u Hrvatskoj prodao Volkswagen (7116), što je udio od 14 posto. Članica istog koncerna, Škoda, nalazi se na drugom mjestu (4722), s udjelom od 9,3 posto, dok je treći Opel (4652), s prodajnim udjelom od 9,2 posto. Slijedi Renault (4597), s udjelom od 9 posto, te Ford.

U premium segmentu neupitno je njemačko trojstvo – Audi (1819) BMW (1326) i Mercedes (1221 novo vozilo). Od luksuznijih marki, 57 Porschea, 51 Jaguar, 29 Infinitija, 7 Lexusa i 4 Tesle.

Najprodavaniji modeli u prošloj godini bili su Škoda Octavia (2464), Renault Clio (2292), Ford Focus (2271), VW Golf (2074) i Opel Astra (1741). Unatoč skandalu s ekotestovima domaći kupci ostali su vjerni VW-u kao brendu i dizelskim motorima od kojih je lani prodan 27.831 i ostvaren udjel od 54,8 posto, dok benzinci imaju udio od 43,5 posto.

Prodana su samo 502 hibrida, dok je udio potpuno električnih vozila zabrinjavajuće nizak, prošle godine ih je prodano tek 22, piše Slobodna Dalmacija.

Facebook Komentari