Kakvi su planovi političkih programa za pomoć blokiranima? Centar za javne politike i ekonomske analize je analizirao planove za rasterećenje gospodarstva. Sada je vrijeme za još jednu možda i složeniju temu koja interesira građane.
Što politički programi nude za blokirane građane i rješavanje problema nelikvidnosti privatnog sektora? Obzirom na preko 325.000 blokiranih građana, te preko 32.000 blokiranih privatnih pravnih osoba, zadatak je politike osmisliti efikasne mehanizme kako bi se pomoglo građanima i poduzetnicima koji su se našli u problemu insolventnosti. Istovremeno, politika mora osigurati i pravni okvir da, putem što efikasnijeg pravosuđa, omogući vjerovnicima naplatu njihovih potraživanja na što jednostavniji i jeftiniji način. To se posebno odnosi na eventualne promjene u postupku ovrhe.
Mjera koju MOST predlaže, a koja najviše odudara od standardiziranih predizbornih obećanja, jest osnivanje tzv. Loše banke (eng. Bad bank). Ista bi preuzimala portfelje loših kredita i na taj način ”očistila” bilance kreditnih institucija. Ujedno bi analizirala pojedinačne loše kredite, s ciljem poboljšavanja naplate ”redefiniranih” kredita. Treba znati da su upravo takve Loše banke bile jedan od uzročnika svjetske financijske krize 2008. godine u Sjedinjenim Američkim Državama (kada se savezna vlada odlučila na intervencionizam na nekretninskom tržištu).
Pametno je predstavilo dvije mjere koje značajno odudaraju od prijedloga MOST-a, HDZ-a i Narodne koalicije. Prva je uvođenje instituta malog osobnog stečaja (za iznose do 30.000 kn) koji će biti kraći, brži, te će imati kraće rokove kušnje. Također, Pametno predlaže i uvođenje dužničko-vjerovničke inspekcije kojima će se dužnici sa dugom do 30.000,00 kn moći obratiti radi davanje neobvezujućih pravnih savjeta.
HDZ, MOST i Narodna koalicija u svojim programima obećavaju značajne promjene u sustavu ovrha nad nekretninom. HDZ navodi izuzimanje ovrhe nad jedinom nekretninom, dok MOST u programu zagovara ”redefiniranje ovrhe na nekretnini za manji dug, kao i redefiniranje ovrhe na nekretnini kada se radi o jedinoj nekretnini”. Narodna koalicija se zalaže da za ovršavanje tražbina do 20.000 kn protiv fizičkih osoba moraju biti novčana sredstva kao prvi predmet, a ne nekretnine.
Od ograničenja ostalih predmeta ovrhe HDZ predlaže povećanje dijela plaće koji je neovršiv.
HDZ i Pametno predlažu porezne olakšice prilikom otpisivanja dugova kao mjeru zaštite vjerovnika. HDZ istovremeno predlaže i otpisivanje dugova koje građani imaju prema državi, lokalnoj upravi, komunalnim poduzećima i javnim trgovačkim društvima do visine glavnice u iznosu jedne prosječne plaće, uvećano za kamate.
Narodna koalicija i MOST se zalažu za uvođenje instituta odgode prijenosa zaplijenjenih sredstava. S tim da valja napomenuti kako rečeni institut već postoji u trenutno važećem Ovršnom zakonu, a radi se o roku od 60 dana od dana kada Financijska agencija (FINA) zaprimi osnovu za plaćanje u kojem ovršenik može sudskim putem ishoditi odgodu ovrhe. U slučaju Narodne koalicije, ista navedeno planira uvesti za prvostupanjske sudske odluke kod kojih žalba ne odgađa izvršenje. I jedni i drugi se zalažu za sankcioniranje nesavjesnih ovrhovoditelja. Pri tome se Narodna koalicija zalaže za novčano kažnjavanje.
HDZ i Narodna koalicija se zalažu za smanjivanje troškova ovrhe. Narodna koalicija to konkretizira na smanjivanje troškova ovrhe u situaciji kada ovrhu provode tzv. ”veliki sustavi”, dok se Pametno zalaže za sveukupno smanjivanje troškova pravosuđa glede ovrha i stečajeva.
MOST predlaže mjeru da se javnim trgovačkim društvima zabrani korištenje odvjetnika te javnih bilježnika u ovršnom predmetu, te predlaže uvođenje javnih ovlasti javnim društvima/ustanovama (poput HRT-a) koji bi donosili pravomoćna Rješenja. Problem je što je prijedlog suprotan ustavnim odredbama o jednakosti pred zakonom i dostupnosti pravne pomoći.
Novi val i Koalicija za premijera nisu u svojim programima navele konkretan prijedlog za rješavanje problema blokiranih građana i trgovačkih društava.
