4.8 C
Zagreb
Naslovnica Nekategorizirano Centar za radioaktivni otpad gradi se 40 km od epicentra. Detaljna analiza...

Centar za radioaktivni otpad gradi se 40 km od epicentra. Detaljna analiza potresne opasnosti tek se treba provesti

Epicentar jednog od razornih potresa koji su nedavno pogodili središnju Hrvatsku bilo je selo Strašnik u Sisačko-moslavačkoj županiji. Svega četrdesetak kilometara zračne linije od tog sela nalazi se bivša vojarna Čerkezovac, u javnosti poznatija kao buduća lokacija Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada. Seizmolog Tomislav Fiket u jednom od svojih javnih istupa pojasnio je kako su se površinski valovi nakon potresa protezali čak pedesetak kilometara od epicentra. Zaljuljalo je, dakle, i Trgovsku goru na kojoj se planira izgradnja Centra.

Iz Fonda za financiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva Nuklearne elektrane Krško, koji vodi operaciju uspostave Centra, Telegramu su odgovorili kako nastavljaju planirane aktivnosti oko izgradnje te tvrde da štete na postojećim zgradama bivšeg vojnog kompleksa nema. No, priznali su kako se detaljna analiza potresne opasnosti na lokaciji budućeg skladišta tek treba provesti.

U međuvremenu, posljednjih mjeseci prošle godine, okončana su tri natječaja vezana za izgradnju Centra, a odnose se na odabir PR agencije za komunikaciju s javnosti; izradu sociološke studije na širem području izgradnje te onaj najvažniji, natječaj za istražne radove i projektnu dokumentaciju poput izrade studije utjecaja na okoliš i studije izvodljivosti.

Konačni odgovor na polemično pitanje lokacije skladištenja hrvatskog dijela nisko i srednje radioaktivnog otpada iz Nuklearne elektrane Krško, ali i domaćeg institucionalnog otpada tog tipa, traži se već desetljećima. Tzv. preferentna lokacija vojarne Čerkezovac na Trgovskoj gori, pokraj Dvora na Uni, u službenim se dokumentima spominje još od 1999. No posljednjih nekoliko godina, stvari su se intenzivirale.

Vlada Andreja Plenkovića potvrdila je 2018. Nacionalnim programom Čerkezovac kao izvjesnu lokaciju, potom pregovori sa Slovenijom o zajedničkom skladištenju nisu uspjeli, a onda je sve kulminiralo curenjem bilješke sa sastanka iz siječnja 2019.

Na njemu su predstavnici MORH-a razgovarali o primopredaji vojarne Čerkezovac Ministarstvu zaštite okoliša i energetike te realizaciji uspostave Centra na toj lokaciji. Problem je što načelnik općine Dvor, na čijem bi području skladište trebalo biti izgrađeno, o sastanku nije imao pojma. Kao ni lokalna javnost, koja se već bila izjasnila protiv Centra, uključujući Darinka Dumbovića, gradonačelnika porušene Petrinje koji je žestoko istupao protiv izgradnje. Korona-kriza, a sad i stravični potresi, potisnuli su temu u drugi plan.

Iz Fonda koji uspostavlja Centar, na upit Telegrama ustvrdili su kako nema šteta na nekadašnjim vojnim skladištima i popratnim objektima u Čerkezovcu te priložili link na fotografije s nadzornih kamera kao dokaz. “Aktualni potresi nemaju utjecaj na dinamiku uspostave Centra te se sve aktivnosti nastavljaju prema planu”, rekli su iz Fonda i napomenuli da je u Čerkezovcu u studenom 2020. postavljena seizmografska postaja.

Podaci s nje, u kombinaciji s predviđenim istražnim radovima, bit će iskorišteni za seizmotektonsku studiju i detaljne analize potresne opasnosti na lokaciji skladišta, koje tek trebaju uslijediti i potvrditi je li lokacija, s obzirom na recentne potrese, posve sigurna.

Do sada je, krajem 2015., provedeno samo preliminarno istraživanje u kojem stoji kako je lokacija u slabo tektonski aktivnom području, uz upozorenje na aktivne lokalne i regionalne zone blizu Čerkezovca te potrebu detaljnih, punokrvnih istraživanja. Sličan zaključak stoji i u strateškoj studiji koju je za Fond 2016. izradio Ekonerg.

Potresi na području izgradnje Centra najnoviji su moment ove osjetljive priče, koja i prije toga nije imala dobar doček u lokalnoj zajednici. Primjerice, načelnik Dvora Nikola Arbutina iz medija je saznao da je državni Fond, kojeg od 2007. financira HEP kao suvlasnik NE Krško, preuzeo neperspektivnu vojarnu Čerkezovac u ožujku prošle godine, kada je korona-kriza već dobrano bila u tijeku.

Upravo su netransparentnost i neuključenost lokalne zajednice od samog početka projekta glavni argumenti protivljenja izgradnji skladišta, uz neslaganje izraženo zborovima građana prije pet godina. A tu je i pripadajuća lepeza strahova stanovništva i lokalnih vlasti s obje strane granice: od zdravstvenih i okolišnih do onih da će nositi stigmu područja na kojem se skladišti radioaktivni otpad.

Za tu komunikacijsku i percepcijsku bitku s lokalnom i nacionalnom javnošću koja je odavno počela, Fond će potrošiti još 1.750.000 kuna bez PDV-a. Toliko je, naime, ponudila poznata PR agencija Millenium promocija, osvojivši natječaj za poslove informiranja javnosti tijekom uspostave Centra do konca 2022. Sudeći po opisu zadataka koje je u natječaju tražio Fond, iduće dvije godine uslijedit će žestoka medijska ofenziva.

Organizirat će se javne rasprave i predavanja o projektu Centra u Hrvatskoj, BiH i Sloveniji; brifirati medije, producirati reklame za društvene mreže i medije, slati priopćenja, dogovarati intervjue. No, PR agencija će, otkriva dokumentacija, biti zadužena i za natječaj putem kojeg će Fond dijeliti sredstva lokalnim OPG-ovima, obrtnicima i poduzetnicima, a planira se i financiranje programa udruga za zaštitu okoliša.

Namjeravaju se upriličiti i “studijska putovanja za javnost i medije” kako bi se upoznali s radom i tehnologijama nuklearnih elektrana i centara za zbrinjavanje radioaktivnog otpada. Tako je svake godine predviđeno putovanje grupe novinara, lokalnih vlasti i nevladinih udruga na neku od specificiranih lokacija, na primjer u Nuklearnu elektranu Krško.

Kao cilj komunikacijskog projekta, u Fondu su među ostalim istaknuli “razbijanje mitova, neistina i dezinformacija” o skladištenju radioaktivnog otpada koje su do sada plasirane u javnost te “osiguranje objektivnog medijskog izvještavanja” i plasiranje provjerenih informacija uz pomoć stručnjaka iz povezanih područja.

U ožujku pretprošle godine, RTL-ova Potraga objavila je bilješku s već spomenutog sastanka u Ministarstvu obrane, na kojem je tema bila uspostava Centra u Čerkezovcu. Na spomenutom sastanku, vidljivo je iz popisa sudionika na bilješki, bio je i Ninoslav Dusper, direktor tvrtke Urbanistički institut Hrvatske d.o.o., koji je prisutne “upoznao s problematikom ucrtavanja odlagališta u prostorno-plansku dokumentaciju” te upozorio MORH kako bi do dana primopredaje trebao izdati sve podloge i projekte koje posjeduje za skladište.

Gospodin Dusper novinarima tada nije mogao dati informacije o tome za koga i što radi te koja je bila njegova uloga na sastanku, ali je zato godinu dana kasnije Dusperova tvrtka pobijedila na trećem natječaju koji je raspisao Fond, za izradu studije o razvojnim mogućnostima i izazovima općine Dvor potaknuta realizacijom Centra. Jedini se, doduše, na njega i prijavio.

Tako će za 1.200.000 kuna provesti detaljnu sociološku studiju i druge analize koje bi Fondu trebale dati odgovor, uz ostalo, na koji način ojačati povjerenje lokalne javnosti u institucije odgovorne za rad budućeg Centra. To će vjerojatno biti najteži zadatak sadašnjeg čelništva Fonda, ali i resornog ministra, koji se, blago rečeno, nisu proslavili transparentnošću na samom početku projekta.

U nisku problema oko uspostave Centra, sada su dodani i potresi. Iz Fonda tvrde kako opasnosti neće biti, jer se ovakvi objekti grade tako da mogu izdržati i potres visoke razorne moći.

“Obzirom na svrhu i tip građevine u koji spada skladište nisko i srednje radioaktivnog otpada takav objekt se gradi s povećanim faktorom sigurnosti, što znači da može izdržati i potres veće magnitude od očekivanog”, poručili su iz Fonda za Telegram.

Najnovije

Još iz rubrike