Naružavanje Srbije i jačanje obrambenih sposobnosti Hrvatske posljednjih su dana ponovno otvorili pitanje sigurnosne ravnoteže u jugoistočnoj Europi. Dok hrvatski državni vrh poručuje da razvoj vojnih sposobnosti ima obrambenu i odvraćajuću svrhu, srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić optužuje Hrvatsku za jačanje “nacističke ideologije“ i poručuje da Beograd pomno prati razvoj događaja u regiji.
Vučić je, uoči parlamentarnih izbora u Srbiji, govorio o, kako je rekao, “velikoj nervozi“ u regionalnom okruženju. Pritom je među političarima koje je nazvao nervoznima spomenuo i hrvatskog premijera Andreja Plenkovića.
“Nervozni su. Nervozan Zvicer, Đukanović, Plenković, nervozan Kurti“, rekao je Vučić, tvrdeći da pojedinci na različite načine pokušavaju pružiti podršku Studentskoj listi.
Komentirajući ranije Plenkovićeve izjave o srbijanskoj nabavi naoružanja, Vučić je rekao da Srbija ima “proizvođačku maniju, šopingmaniju, ali nema nacimaniju“.
Istodobno je optužio Hrvatsku za rast nacističke ideologije i korištenje nacističkih simbola. Kazao je da Srbija s “velikom pažnjom i ogromnim oprezom i strahom“ prati, kako tvrdi, “rast nacizma“ u Hrvatskoj.
“Nadam se da će naši susjedi moći prevladati i da će razumjeti da povratak u nacističku prošlost nije nešto čime bi se trebali hvaliti“, poručio je Vučić.
Vučić: Srbija prati sigurnosno stanje u regiji
Vučić je rekao i da Srbija posebno prati razvoj suradnje između Prištine, Tirane i Zagreba. Pritom je naglasio da Beograd razvoj svojih vojnih sposobnosti ne vidi kao pripremu za napad.
“Mi nikada nikoga nismo napali“, rekao je Vučić, dodajući da će Srbija nastaviti jačati svoje obrambene sposobnosti i “čuvati svoju zemlju“.
Teza da nisu nikad nikog napali ne stoji s obzirom na sbijansku agresiju iz devedesetih.
Govoreći o odnosima sa susjedima, osvrnuo se i na pitanje jezika u Crnoj Gori te studentske prosvjede u Srbiji. Njegove izjave uslijedile su u trenutku pojačane političke i sigurnosne retorike između Beograda i Zagreba.
Anušić: Hrvatska mora imati protutežu
Na razvoj srpskih vojnih sposobnosti u Zadru se osvrnuo i hrvatski ministar obrane Ivan Anušić, koji je sudjelovao na međunarodnoj konferenciji EU 4 Defence Readiness.
Anušić je rekao da Hrvatska želi jačanjem vlastitih obrambenih sposobnosti ponovno uspostaviti ravnotežu vojnih kapaciteta u svojem okruženju.
“Hrvatska je svjesna da Srbija već deset godina intenzivno naoružava svoju vojsku vrlo ozbiljnim napadačkim sustavima“, rekao je Anušić.
Posebno je izdvojio tvrdnje o srpskom posjedovanju hipersoničnih projektila dometa do 400 kilometara. Kao odgovor na razvoj takvih sposobnosti, podsjetio je na hrvatsku nabavu južnokorejskog raketnog sustava Chunmoo K239.
“Mi protuodgovor imamo. Imamo raketni sustav Chunmoo, dalekog dometa“, kazao je ministar, uz poruku da Hrvatska ne želi ulaziti u nadmetanje oko toga „tko ima veći domet raketnog sustava“.
Hrvatska je početkom rujna s južnokorejskom tvrtkom Hanwha Aerospace potpisala ugovore o nabavi 18 samohodnih lansera raketa Chunmoo K239. Anušić je tada rekao da će, uz borbene avione Rafale, taj sustav biti jedna od ključnih sposobnosti Hrvatske vojske.
Ministar je sigurnosno stanje u hrvatskom susjedstvu ocijenio složenim, a retoriku pojedinih srpskih dužnosnika opisao kao agresivnu, napadačku i vrlo neprijateljsku.
“Napravit ćemo ponovo tu ravnotežu oružanih snaga na ovom teritoriju, u ovom okruženju na jugoistoku Europe“, poručio je Anušić.
Plenković: Hrvatsko naoružavanje služi odvraćanju
Na pitanje o srpskom naoružavanju ranije je odgovorio i premijer Andrej Plenković, ocijenivši da Srbija prolazi kroz “nevjerojatan proces naoružavanja“, odnosno svojevrsnu “šopingmaniju po svim dijelovima svijeta“.
Plenković je poručio da se susjedne države Srbije moraju zapitati zbog čega Beograd toliko ulaže u vojnu opremu i naoružanje.
Istodobno je naglasio da Hrvatska svoje obrambene sposobnosti razvija kao članica Europske unije i NATO-a te da je u posljednjih deset godina utrostručila obrambeni proračun.
“Sposobnosti koje razvijamo nisu prijetnja nikome, nego sredstvo odvraćanja kako se ne bi ponovila agresija devedesetih“, rekao je Plenković.
Dodao je da Hrvatska o sigurnosnoj situaciji i procesu naoružavanja Srbije razgovara sa svojim međunarodnim partnerima.
Fokus na europsku obrambenu spremnost
Upravo su europska obrambena spremnost, razvoj vojnih sposobnosti i jačanje obrambene industrije u središtu međunarodne konferencije EU 4 Defence Readiness, koja je održana u Zadru.
Na konferenciji sudjeluju predstavnici državnih institucija, oružanih snaga, europskih i međunarodnih organizacija, obrambene industrije, tehnološkog sektora i akademske zajednice.
Hrvatska pritom ističe potrebu za snažnijom suradnjom sa saveznicima, posebno u kontekstu promijenjenog sigurnosnog okruženja u Europi i jugoistočnoj Europi.
Ministar obrane Kosova Ejup Maqedonci rekao je da je suradnja Hrvatske i Kosova na području obrane trenutačno na najvišoj razini.
Izjave hrvatskih i srpskih dužnosnika pokazuju da se pitanje vojnog jačanja Srbije i Hrvatske sve više promatra u širem kontekstu sigurnosne arhitekture jugoistočne Europe. Dok Zagreb svoje ulaganje u obranu opisuje kao odgovor na promijenjene sigurnosne okolnosti i sredstvo odvraćanja, Beograd poručuje da će nastaviti razvijati vlastite vojne sposobnosti i pratiti poteze susjednih država.
