Piše: prof. Željko Marušić, autoportal.hr
Uz prebrzu vožnju u alkoholiziranom stanju, za tragediju su krivi nezaštićeni stupovi uz cestu i manjkav policijski nadzor.
Pored teško neodgovornog mladog vozača, zbog prebrze vožnje u alkoholiziranom stanju, za tragediju izravno je kriva manjkava i opasna prometna infrastruktura, s pogrešnom signalizacijom i nedostatkom ograničenja brzine, a suodgovorni su nerazumna porezna politika države, poticajna prema starim i nesigurnim, a diskriminirajuća prema novim i sigurnim autima, te nedostatak ciljanog policijskog nadzora.
Smrtonosna nesreća, koju je jučer u 4.45 u Resniku, na državnoj cesti DC38 od Pleternice prema Đakovu, skrivio 22-godišnjak vozeći prebrzo i sa 1,35 promila alkohola u krvi Volkswagen Passat serije B5 (po slikama, preciznije zasad nije poznato), nekontrolirano sletjevši s kolnika i udarivši u potpuno nezaštićeni armirano-betonski rasvjetni stup, u kojoj su poginule dvije 15-godišnjakinje, koliko tragična, toliko je i poučna.
U tom trenutku, na tom mjestu, poklopili se praktički svi rizični faktori i nepravilnosti u našem prometnom sustavu:
• devijantno, protupropisno i obijesno ponašanje na cesti dijela mladih vozača,
• prometno najrizičnije vrijeme noći i ranih jutara vikenda, kad se naša mladež autima vraća s provoda,
• manjkav nadzor i kontrola prometa, zbog čega većina građana opravdano ima dojam da je policija najčešće na mjestima i u vremenima kad najlakše naplaćuje kazne, a sigurnost nije bitno ugrožena,
• vožnja razmjerno moćnog, a starog vozila (ta se serija proizvodila od srpnja 1996. do rujna 2000.) nedostatne sigurnosti (u konkretnom slučaju prvenstveno aktivne), kakva država praktički potiče, za razliku od novih opterećenih višestrukim velikim porezima. Naime, sustav ESP, koji se standardno ugrađuje u Passatima serije B6 od lipnja 2005., a od 1. studenoga 2011. obvezan je za sve nove modele na EU tržištu, po ADAC-ovim analizama spašava devet posto svih nesreća. Specijaliziran je upravo za dinamiku konkretne, pa bi je možda i spriječio,
• manjkava i opasna prometna infrastruktura, koja ne ispunjava ni minimalne standarde EuroRAP-a, da ‘prometnice opraštaju greške vozačima’, što je važna preporuka komisije za promet EU-a,
• nepotpuna i pogrešna signalizacije te nedostatak potrebnog ograničenja brzine, vezanih uz teške nedostatke u pasivnoj sigurnosti prometnice, bez rubne ograde i s najpogibeljnijim nezaštićenim preprekama u zoni izlijetanja,
• neodgovornost i sebičnost ugostitelja te nebrige države o tome,
• velika neodgovornost roditelja.
Ova je tragična nesreća, po bitnim značajkama prometnog rizika (brzina, alkohol, mladi vozač, stari auto, noć vikenda), pogotovo po izravnom uzroku pogibije (udarac u nezaštićeno stablo) i posljedicama (smrt dviju mladih djevojaka), slična nesreći koja se 29. studenoga 2015. dogodila na županijskoj cesti Pula – Fažana.
Osnovni je problem ponavljanja tragičnih nesreća, po nažalost očekivanoj ‘špranci’, što se nitko u Vladi i resornom ministarstvu sustavno ne bavi problematikom sigurnosti cestovnog prometa. Kad je netko, od aktualnog tehničkog resornog ministra, odnosno njegovih prethodnika, čuo jednu suvislu rečenicu o sigurnosti prometa?! Sve je začinjeno dugogodišnjom politikom uhljebljivanja po političkim, a ne stručnim kriterijima te djelovanju ostalih bitnih čimbenika i resornih institucija po sustavu ‘ne talasaj’.
Ova je nesreća dodatni razlog da se utemelji nevladina ‘Hrvatska agencija za cestovni promet’, podređena predsjednici države, a bitni bi prioriteti proizašli iz pouka ove nesreće.
Uz sve što sam nebrojeno puta naglašavao, a tiče se nadzora i procesuiranja teških prekršitelja i recidivista, posebno u kritičnim vremenima vikendom te svih oblika obijesne vožnje, potrebno je hitno riješiti pogibeljne manjkavosti prometne infrastrukture, kao u konkretnom slučaju.
Trebalo bi popisati sva mjesta, odnosno zone (u konkretnom slučaju) koje ne udovoljavaju standardima EuroRAP-a, odnosno u nezaštićenim zonama izlijetanja imaju pogibeljne objekte i prepreke (čelične i armirano-betonske stupove, stabla, armirano-betonske mostiće preko odvodnih kanala, nezaštićene portale signalizacije). Dok se to ne riješi, postavljanjem odgovarajuće zaštitne ograde i/ili uklanjanjem objekata i prepreka, odnosno temeljitom rekonstrukcijom, isprekidanu središnju liniju (kao u konkretnom slučaju) treba zamijeniti punom, brzinu ograničiti na najviše 50 km/h i staviti fiksnu nadzornu kameru.
Po uzoru na praksu koja se najučinkovitije provodi u SAD-u, treba uvesti izravnu suodgovornost za nesreće s poginulima i ozlijeđenima, za ugostitelje kod kojih su se prethodno alkoholizirali vozači kojih su ih prouzročili. U SAD-u su tu kazne drastične te uz velike novčane iznose (200.000 USD) i gubitak radne licence, uključuju zatvor. Zbog toga njihovi ugostitelji itekako paze kome i koliko dolijevaju alkohol, a kod nas, dok je požeški kraj zavijen u crno, ugostitelj zbraja zaradu na alkoholu kojeg je poslužio konkretnom vozaču.
Država bi trebala prepoznati interes da se za nova vozila s pet zvjezdica za sigurnost po EuroNCAP-u za 50 posto smanji trošarina, a do 100 posto za vozila s najsuvremenijim sigurnosnim sustavima (autonomno kočenje, upozorenje na napuštanje trake, ‘pametna svjetla’). Istodobno trebalo bi odmah ukinuti stupnjeviti dodatni porez, koji se na kraju godine plaća za vozila do 10 godina starosti. Zbog sigurnosnih i ekoloških manjkavosti, trebalo bi ga uvesti za vozila starija od 10 godina, koliko god se tome protivili pobornici populističkih mjera.
Također, trebalo bi vratiti uredbu o ograničenju snage vozila za mlade vozače do navršene 24. godine (čl. 221 Zakona o sigurnosti prometa na cestama), s tim da se granica sa 80 kW (109 KS) spusti na 70 kW (95 KS).
Na kraju, jako bi pomogla ponuda još jeftinijih noćnih taksija te bi se državi i osiguravajućim društvima itekako isplatilo kad bi se odrekli dijela poreza, odnosno sufinancirali njihov rad. Zbog toga treba promicati sve što tome doprinosi, uključujući i sustav Uber. U tome je iznimno važna uloga roditelja.
