Opsjednutost “isklesanim” tijelom i ekstremno niskim postotkom masnoće mogla bi imati cijenu koju mnogi ne očekuju. Masno tkivo nije samo višak kojeg se treba riješiti, ono proizvodi hormone, čuva energiju, pomaže regulirati temperaturu i sudjeluje u obrani organizma. A kada ga je premalo, tijelo počinje štedjeti i gasiti neke od svojih važnih funkcija.
Godinama slušamo da je ključ zdravlja imati što manje masnoće. Društvene mreže prepune su savjeta kako “skinuti zadnji gram”, dok se izrazito definirano tijelo često predstavlja kao krajnji cilj.
Kako piše BBC, stručnjaci upozoravaju da granica postoji i da pretjerivanje s mršavljenjem može biti jednako problematično kao i prekomjerna tjelesna masnoća.
“Moramo voljeti svoje masno tkivo”, poručuje endokrinologinja Elif Oral sa Sveučilišta Michigan, naglašavajući da ono ima iznimno važne funkcije u ljudskom organizmu.
Masno tkivo nije samo višak energije
Kada unesemo više energije nego što je tijelu potrebno, masne stanice, odnosno adipociti, pohranjuju višak u obliku lipida. No masno tkivo nije tek pasivno „skladište“.
Danas se smatra aktivnim organom koji sudjeluje u regulaciji brojnih tjelesnih funkcija.
Profesor Mikael Ryden s Karolinskog instituta, za BBC, uspoređuje ga sa svojevrsnim spremnikom energije: kada hrane ima dovoljno, tijelo pohranjuje višak, a kada energije nedostaje, može posegnuti za tim rezervama.
Takav sustav ljudskom je organizmu kroz evoluciju omogućio preživljavanje razdoblja nestašice hrane.
Hormoni, imunitet i temperatura, sve je povezano s masnoćom
Jedna od važnih funkcija masnog tkiva je komunikacija s ostatkom organizma.
Masne stanice proizvode hormone, među kojima je posebno važan leptin. On mozgu signalizira da tijelo ima dovoljno energetskih zaliha. Kada je energije dovoljno, organizam se može usredotočiti i na druge važne procese, poput reprodukcije i obrane od infekcija.
Masno tkivo ima važnu ulogu i u održavanju tjelesne temperature. Bijelo masno tkivo služi kao svojevrsna izolacija, dok smeđe i bež masno tkivo mogu trošiti energiju kako bi proizvodili toplinu.
Premalo masnoće može pokrenuti “alarm” u tijelu
Poznato je da previše tjelesne masnoće povećava rizik od niza zdravstvenih problema, uključujući bolesti srca i krvnih žila, dijabetes tipa 2, neke vrste raka i osteoartritis.
No problem nastaje i kada masnoće ima premalo.
Kod ozbiljnog ograničavanja kalorija organizam počinje štedjeti energiju. Kako se zalihe smanjuju, pojedini sustavi počinju slabije funkcionirati, uključujući imunološki sustav. Tijelo u nedostatku energije može početi razgrađivati i mišićno tkivo.
Posljedice mogu uključivati slabost, gubitak koštane mase i veći rizik od prijeloma. Profesor metaboličke medicine Fredrik Karpe sa Sveučilišta Oxford upozorava da takvo stanje ostavlja tijelo bez potrebnih rezervi za suočavanje s ozbiljnom infekcijom ili drugim zdravstvenim stresom.
Ekstremna mršavost može utjecati i na hormone
Nedostatak masnog tkiva može poremetiti hormonalnu ravnotežu i reproduktivno zdravlje.
Kod muškaraca koji su izrazito mršavi zbog dugotrajnog nedovoljnog unosa hrane može doći do pada razine testosterona, energije i fizičkih sposobnosti.
Kod žena koje imaju vrlo nizak udio tjelesne masnoće menstruacija može postati neredovita ili potpuno izostati.
U ekstremnim slučajevima, primjerice kod anoreksije nervoze, posljedice mogu biti vrlo ozbiljne i uključivati dugotrajna oštećenja organa, pa čak i smrt.
Koliko je masnoće zapravo potrebno?
Ne postoji jedan idealan postotak tjelesne masnoće koji bi vrijedio za sve ljude. Potrebe se razlikuju ovisno o nizu čimbenika, uključujući spol i individualne karakteristike.
Kao široka orijentacija, zdravi odrasli muškarci najčešće imaju oko 10 do 20 posto tjelesne masnoće, dok je kod zdravih odraslih žena taj udio otprilike 20 do 29 posto. Kod osoba koje žive s pretilošću udio je često iznad 30 posto.
Ni sportaši nisu iznimka od potrebe za masnim tkivom. Istraživanje provedeno na više od 700 sportaša pokazalo je da je najniži izmjereni udio tjelesne masnoće bio oko 10 posto kod muškarca i 16 posto kod žene. Neki sudionici pritom su vjerovali da imaju svega jedan do dva posto masnoće.
Nije važna samo količina, već i mjesto gdje se masnoća nalazi
Stručnjaci upozoravaju da nije svejedno gdje se masno tkivo nakuplja.
Posebno je problematična visceralna masnoća, odnosno masnoća koja se nalazi duboko u trbušnoj šupljini i okružuje unutarnje organe.
Ona može otpuštati upalne tvari, povećavati krvni tlak i otežavati djelovanje inzulina. Time se povećava rizik od metaboličkih problema, uključujući dijabetes tipa 2.
Pametne vage nisu toliko precizne koliko se čini
Postoji nekoliko načina za procjenu količine tjelesne masnoće.
Najdetaljnija metoda je DEXA skeniranje, kojim se može razlikovati masno tkivo od mišićne i koštane mase. No riječ je o specijaliziranom pregledu koji nije uvijek lako dostupan.
Kod kuće se često koriste kaliperi za mjerenje kožnih nabora ili pametne vage koje procjenjuju udio masnoće pomoću slabog električnog signala.
Ipak, nijedna od tih kućnih metoda nije savršena. Rezultati pametnih vaga, primjerice, mogu značajno ovisiti o količini tekućine u tijelu, a takvi uređaji ne mogu pouzdano pokazati gdje se masnoća nalazi.
Ponekad je važnije izmjeriti struk nego postotak masnoće
Za praćenje zdravstvenog rizika nije nužno opsesivno pratiti svaki postotak tjelesne masnoće.
Jednostavniji pokazatelji mogu biti opseg struka te omjer opsega struka i visine ili bokova.
Omjer struka i visine oko 0,4 do 0,49 smatra se zdravim rasponom prema izvoru, dok omjer struka i bokova iznad 0,90 kod muškaraca i 0,85 kod žena ukazuje na povećanu količinu masnoće oko trbuha.
Važno je pritom znati da ni BMI ne može precizno pokazati količinu tjelesne masnoće jer ne razlikuje mišićnu od masne mase.
Cilj ne bi trebao biti imati što manje masnoće
Kako starimo, količina masnog tkiva obično raste, dok se količina mišića i koštane mase smanjuje. Zbog toga stručnjaci naglašavaju važnost kvalitetne prehrane, kretanja i treninga snage.
Poruka stručnjaka pritom nije da je višak masnoće bezopasan, nego da ekstremno smanjivanje tjelesne masnoće također može predstavljati zdravstveni rizik.
Umjesto potrage za što manjim brojem na vagi ili postotkom tjelesne masnoće, važnije je održavati ravnotežu i zdravu tjelesnu kompoziciju.
Kako za BBC, zaključuje endokrinologinja Elif Oral, masno tkivo nije samo nešto što treba ukloniti, ono je biološki važno, moćno i, kako kaže, “lijepo”.
