Udruga Franak oglasila se na svojoj službenoj fb stranici s ozbiljnim upozorenjem na mogući sukob interesa kandidatkinje za predsjednicu Vrhovnog suda Republike Hrvatske sutkinje Visokog trgovačkog suda Mirte Matić.
Navode kako se među tri pristigle kandidature za tu važnu funkciju nalazi i ona sutkinje Matić, za koju se u javnosti nagađa da bi mogla biti prijedlog predsjednika Zorana Milanovića.
Iako udruga priznaje da naizgled nema formalnih zapreka za njezino imenovanje, ističu potencijalni sukob interesa, jer njezin rođeni brat Hrvoje Matić kao odvjetnik zastupa Addiko banku u postupcima protiv potrošača korisnika konvertiranih CHF kredita, čije se pravo na obeštećenje tek treba utvrditi na Vrhovnom sudu.
Također spominju i bliske stručne odnose sutkinje Matić s prof. dr. sc. Sinišom Petrovićem, kojeg Udruga Franak označava kao zagovaratelja bankarskih interesa, osobito u pogledu osporavanja prava potrošača na povrat preplaćenih iznosa nakon konverzije kredita.
Udruga podsjeća i na prijašnje slučajeve, poput izuzeća sutkinje Jean Kalicki u međunarodnoj arbitraži Addiko banke protiv RH zbog mogućeg sukoba interesa, naglašavajući da bi isti standardi morali vrijediti i u Hrvatskoj, osobito kada je riječ o ovako visokoj pravosudnoj funkciji.
“Hoće li Zoran Milanović predložiti sutkinju Mirtu Matić unatoč rodbinskoj i stručnoj povezanosti s osobama koje zastupaju banke? Hoće li to ugroziti pravo 30.000 potrošača s konvertiranim CHF kreditima na obeštećenje?”, pita Udruga Franak.
U objavi se također oštro kritizira prof. Aleksandra Maganić, također kandidatkinja za predsjednicu VSRH, zbog njenih stavova protiv ništetnosti ugovornih odredbi u kreditima, te sutkinja Senija Ledić, čije presude, tvrde u udruzi, štete potrošačima i navodno su pod utjecajem bankarskih krugova.
Cijela objava:
JE LI SUTKINJA MIRTA MATIĆ, KANDIDATKINJA ZA PREDSJEDNICU VSRH, U SUKOBU INTERESA?
Na javni poziv za kandidaturu na mjesto predsjednika Vrhovnog suda RH stigle su tri prijave, a mi želimo upozoriti na dvije kandidatkinje.
O prijavi profesorice Aleksandre Maganić, notorne zagovarateljice bankarskog nezakonita poslovanja, notorne protivnice instituta ništetnosti, i notorne kritičarke pravnih shvaćanja Vrhovnog suda RH o pravima potrošača koja se ujednačeno primjenjuju u tisućama presuda protiv banaka, ne želimo trošiti puno riječi. Ona je već dobila signal iz Ureda predsjednika Republike Hrvatske u prethodnom krugu da nije poželjna kandidatkinja, međutim, ona svim silama želi javno sudjelovati u procesu izbora i govoriti pred saborskim Odborom zbog čega se prijavila ponovo. Ne očekujemo promjenu mišljenja na Pantovčaku, pa se ne bojimo da bi takva kandidatkinja mogla dobiti zeleno svjetlo.
No, u medijima se nagađa kako bi novi prijedlog Predsjednika Milanovića mogla biti sutkinja Visokoga trgovačkog suda Mirta Matić. Prema saznanjima koja imamo o njezinoj karijeri i njezinoj sudačkoj etici, moglo bi se reći da za tu sutkinju nema nikakvih zapreka da bude izabrana, naizgled je ona besprijekorna kandidatkinja.
Mi, kao udruga koja već 14 godina bdije nad pravima potrošača korisnika financijskih usluga, a naši rezultati u toj zaštiti najviše se mogu vidjeti u određenim opće poznatim institucionalnim i sudskim pobjedama potrošača koji su ugovarali kredite s ništetnim ugovornim odredbama, moramo upozoriti na mogući sukob interesa kandidatkinje Mirte Matić.
Uspoređujemo tu kandidaturu sutkinje Matić s izuzećem predsjednice arbitraže koju Addiko banka vodi protiv Republike Hrvatske u Washingtonu zbog konverzije CHF kredita, gdje se predsjednica Jean Kalicki uslijed sumnje u sukob interesa sama izuzela iz postupka budući da njoj bliska osoba radi za Addiko, s tim da ta njoj bliska osoba čak i nije visoko pozicionirana u sustavu Addiko. A sličnost u poziciji tih dviju pravnica je očigledna.
Naime, rođeni brat kandidatkinje Matić jest odvjetnik Hrvoje Matić, čiji odvjetnički ured u potrošačkim postupcima potrošača protiv Addiko banke zastupa upravo tu banku.
Osim toga, Siniša Petrović profesor prava na katedri Trgovačko pravo i pravo društava Pravnog fakulteta u Zagrebu, navodno je dobar prijatelj i stručni suradnik sutkinje Matić, a taj profesor poznati je apologet nezakonita rada banaka, koji je jednako kao i profesorica Maganić pisao stručne radove kojima je pokušao pomoći bankama u njihovim tvrdnjama koje su suprotne potrošačkom pravu, pravu Unije, ali i odredbama Zakona o obveznim odnosima.
Pa je tako taj profesor u jednom od stručnih radova notorno lagao tvrdeći da potrošači nemaju pravni interes za tužbe nakon izvršenih konverzija, ustvrdivši da je i mišljenje zakonodavca u obrazloženju zakona o konverziji takvo da korisnici kredita više nemaju pravo na vraćanje preplaćenih iznosa, jer je konverzijom nestala osnova za vraćanje preplaćenih iznosa, jer bi se vraćanjem preplaćenih iznosa učinila povreda načela konverzije, ali i povreda načela obveznoga prava, zatim tvrdi da obeštećenje nije moguće zbog toga što bi se time korisnici CHF kredita koji sada imaju konvertirane euro kredite doveli u povlašteni položaj u odnosu na potrošače s euro kreditima od početka te konačno kako bi se obeštećenjem potrošača oštetile banke, jer bi potrošač ostvario dvostruku korist na štetu banke.
Mi smo već upozorili više puta i na štetno djelovanje sutkinje Senije Ledić koja izmišlja nepostojeće konstrukcije u svojim presudama vezanim za konverziju CHF kredita kako bi pomogla bankama u zadržavanju novca koji pripada opljačkanim potrošačima, što nas navodi na sumnju da je pod utjecajem svoje sestre koja je već 20 godina visokopozicionirana u različitim bankama u Republici Hrvatskoj, a jedan period čak je radila u Parizu u banci majci bivše Splitske banke. Obrazloženja u presudama sutkinje Ledić upravo su takva kao da su ih pisali profesori Siniša Petrović i Aleksandra Maganić zajedno, pa je očigledan njihov maliciozni utjecaj na sudstvo.
Pitamo se, hoće li Zoran Milanović predložiti sutkinju Mirtu Matić za novu predsjednicu Vrhovnog suda RH unatoč sumnjama o njezinu sukobu interesa po rodbinskoj i prijateljskoj liniji, hoće li time potencijalno ugroziti pravo 30.000 potrošača tužitelja s konvertiranim CHF kreditima na puno obeštećenje, pravo koje još uvijek nije utvrđeno na Vrhovnom sudu RH?
Vrijeme će pokazati.
