Bivši gradonačelnik Gospića Karlo Starčević komentirao je slučaj nezakonitog odlaganja otpada na području grada, poručivši da tijekom svog mandata nije imao saznanja o nezakonitom odlaganju, niti je Grad Gospić bio institucija nadležna za izdavanje dozvola za gospodarenje otpadom.
Starčević tvrdi da ni on, ni njegovi prethodnik i nasljednik nisu mogli izdati dozvolu za odlaganje otpada, a posebno ne opasnog otpada.
“Niti moj prethodnik Petar Krmpotić, niti ja kao gradonačelnik koji je obnašao nešto više od sedam godina, niti moj nasljednik gospodin Darko Milinović nismo zaduženi, niti možemo izdati dozvolu za odlaganje otpada, ali posebno opasnog otpada“, rekao je Starčević za N1.
Odgovornost za izdavanje dozvole pritom je usmjerio prema Ličko-senjskoj županiji, tvrdeći da je dozvolu izdao tadašnji županijski dužnosnik Jerko Kostelac.
Proizvodnja nikada nije počela
Starčević kaže da je Josipa Šinceka upoznao početkom 2021. godine, kada mu je, kako navodi, predstavio plan proizvodnje zaštitnih barijera, odnosno burobrana i bukobrana.
Grad mu je, prema Starčevićevim riječima, tada pružio podršku.
“Tada je obnavljao zgrade bivšeg PPK Velebita, krovište, prozore i tako dalje“, rekao je.
Starčević tvrdi da je tijekom obilaska prostora 2021. godine vidio samo mljevenu plastiku, za koju mu je Šincek rekao da predstavlja sirovinu za proizvodnju.
“Ništa drugo od otpada nije bilo tad, 2021. godine, ni trunke u Gospiću. Prema tome, to se dogodilo nešto kasnije“, kazao je.
Prema informacijama kojima raspolaže, dodao je, otpad je počeo pristizati tijekom 2023. godine.
Ja te šlepere nisam vidio
Starčević se osvrnuo i na količinu otpada koja se danas spominje u slučaju.
“37.000 do 40.000 tona otpada. Znate koliko vam je to? To vam je 75 do 80 kilometara kolona teretnjaka, šlepera. I da to baš nitko nije vidio kad je to dolazilo u Gospić“, rekao je.
Na pitanje je li kao gradonačelnik primijetio kamione koji su dolazili na prostor bivšeg PPK Velebita, odgovorio je:
“Nikad. Ja te šlepere nisam vidio. To mogu prisegnuti pred dragim Bogom i pred čovjekom i pred DORH-om. Da sam vidio, bio bih reagirao i bio bih sigurno to spriječio.“
Starčević tvrdi i da mu nitko osobno nije prijavio da se na toj lokaciji događa nešto sumnjivo.
“Svi ti koji kažu da su meni prijavljivali, moram reći da bezočno lažu“, rekao je, dodajući kako ne isključuje mogućnost da je netko kontaktirao Grad ili njegovu tadašnju zamjenicu, ali da takva informacija do njega nije došla.
Zato sam 2023. smijenio direktora Komunalca
Starčević je govorio i o bivšem direktoru gospićkog Komunalca. Tvrdi da je upravo zbog nepodnošenja redovitih izvješća o odlagalištu Rakitovac donio odluku o njegovoj smjeni 2023. godine.
“Ja sam posumnjao u direktora Komunalca, zato sam ga 2023. smijenio jer mi nije podnosio redovito izvješće o odlagalištu komunalnog otpada u Rakitovcu. Zato je bio smijenjen“, rekao je.
Smatra da je direktor morao imati informacije o stanju na odlagalištu.
Istodobno navodi da ga policija, DORH ili kriminalistička policija do danas nisu kontaktirali u vezi s cijelim slučajem.
“Kod mene se čak nitko iz policije, iz DORH-a ili krim policije nije do danas javio, što me izuzetno čudi“, kazao je.
Prozvao državne institucije
Bivši gradonačelnik odgovornost za slučaj ne vidi prvenstveno na lokalnoj razini, već tvrdi da se ključne odluke vezane uz gospodarenje otpadom donose izvan Grada Gospića.
Pritom je iznio teške optužbe na račun pojedinih državnih i regionalnih aktera te pozvao na provjeru njihove imovine.
Posebno je prozvao tadašnjeg glavnog državnog inspektora Andriju Mikulića.
“Vidimo da je prvi čovjek koji bi trebao štititi pravni poredak Republike Hrvatske bio suučesnik u tom kriminalu, gospodin Andrija Mikulić“, rekao je Starčević.
Istodobno tvrdi da je moguće da je dio događaja ostao izvan znanja premijera Andreja Plenkovića.
“Čak sam uvjeren da se veliki dio toga odigrao gospodinu Plenkoviću iza leđa, da on o tome nije imao pojma ni nikakve spoznaje“, kazao je.
Sanacija je sporedna stvar
Za Starčevića je, međutim, trenutačno važnije pitanje utvrđivanja odgovornosti nego sama sanacija otpada.
“Hoće li se sanirati ili ne, to je sad u ovom trenutku sporedna stvar“, rekao je.
Smatra da institucije moraju pronaći i procesuirati odgovorne kako se sličan scenarij ne bi ponovio na drugom području Hrvatske.
“Ako mi ne zatvorimo te ljude, te vinovnike koji su radili to, ako im ne oduzmemo imovinu do devetog koljena i ako ih ne pošaljemo na prisilni rad, to će nam se sljedeće tri do pet godina ponoviti“, poručio je.
Zaključio je kako Hrvatska mora početi sustavno rješavati problem opasnog otpada, umjesto da institucije reagiraju tek kada posljedice postanu vidljive.
“Riješimo li na ovoj strani, ne budu li naše tajne službe, krim policije itd. funkcionirali, imat ćemo sljedeći slučaj u roku dvije do tri godine“, zaključio je Starčević.
Opasni spojevi iz otpada u Gospiću mogli bi završiti u vodovodima Senja i otoka Paga i Raba
