Skupina nezavisnih vijećnika Municipium Rab upozorila je na moguće dugoročne posljedice onečišćenja utvrđenog na području Gospića te otvorila pitanje sigurnosti vodoopskrbe otoka Raba. Naime uređaj vodovoda na Hrmotinama filtrira čestice promjera veće od 0,08 µm, a PFAS-i su daleko manji.
Taj sustav filtracije na Hrmotinamas porama veličine 0,08 mikrometara (odnosno 80 nanometara) izvrstan je za zaustavljanje bakterija, većine virusa, mutnoće i mikroplastike. PFAS spojevi su veliki 0,01 mikrometar (10 nanometara), kao i pojedinačne otopljene molekule PFAS-a zapravo su velike oko 0,001 mikrometara (1 nanometar) ili manje. Zato te tvari prolaze kroz filter na Hrmotinama, pore od 0,08 µm na vodoizvorištu Hrmotine prevelike su za molekularno onečišćenje.
U objavi pod naslovom “Voda, otrov i tišina” vijećnici navode kako ih posebno zabrinjava činjenica da se područje Gospića nalazi u hidrogeološkom sustavu povezanom s vodnim resursima iz kojih se vodom opskrbljuju Rab i Pag.
Pritom ističu da prema trenutno dostupnim ispitivanjima nema dokaza da je voda koja dolazi na Rab kontaminirana, ali upozoravaju na mogućnost budućeg širenja onečišćenja podzemnim i površinskim vodama.
“Je li voda koja na Rab pristiže s kopna sigurna? Testira li se voda na prisutnost spojeva kojima je zagađen sliv rijeke Like? Trebamo li biti zabrinuti za našu djecu i obitelji i kupovati flaširanu vodu?“, pitaju vijećnici.
PFAS i teški metali
Kao ključan razlog za zabrinutost navode rezultate vještačenja Geotehničkog fakulteta koji je za USKOK analizirao stanje na lokaciji nezakonitog odlaganja otpada u Gospiću.
Prema njihovoj interpretaciji nalaza, na području su utvrđene povišene koncentracije pojedinih teških metala, među kojima su antimon, bakar, cink i olovo, kao i prisutnost PFAS spojeva, takozvanih vječnih kemikalija.
Municipium posebno upozorava na mogućnost da onečišćenja tijekom vremena, djelovanjem oborina i podzemnih voda, krenu prema vodnim sustavima nizvodno od područja Gospića.
Međutim, vijećnici naglašavaju i da dostupni rezultati ispitivanja zasad ne pokazuju kontaminaciju vode koja dolazi na Rab.
Može li onečišćenje stići do Raba?
U razgovoru sa stručnjakom za hidrogeologiju, navode iz Municipiuma, upozoreni su na mogućnost kretanja onečišćujućih tvari kroz podzemni sustav.
Prema scenariju koji iznose, oborinske vode mogle bi s onečišćenog područja prodrijeti u podzemlje, a onečišćujuće tvari potom se kretati nizvodno prema akumulaciji Krušćica, zatim prema Gusić Polju i vodozahvatu Hrmotine.
Od tamo se voda magistralnim i podmorskim cjevovodom doprema prema otocima, među kojima je i Rab.
Takav mogući put, međutim, zahtijeva dodatnu stručnu provjeru i hidrogeološko modeliranje kako bi se utvrdilo postoji li stvarna veza između onečišćenog područja i vodozahvata za Rab.
Pitanje filtracije
Posebno pitanje koje otvaraju rapski vijećnici odnosi se na mogućnosti postojećeg sustava obrade vode na Hrmotinama.
Municipium, dakle, tvrdi da postojeći sustav filtracije nije projektiran za uklanjanje otopljenih PFAS spojeva te da bi za njihovo uklanjanje bile potrebne naprednije tehnologije, poput adsorpcije na aktivni ugljen ili reverzne osmoze.
Zbog toga traže da se ne čeka eventualna pojava onečišćenja u vodoopskrbnom sustavu, nego da se unaprijed utvrdi može li postojeća infrastruktura adekvatno odgovoriti na potencijalnu prijetnju.
Posebna briga zbog drugih lokacija
Dodatnu zabrinutost izaziva činjenica da je problem nezakonitog otpada zabilježen i na drugim lokacijama u širem području Like.
Municipium pritom spominje Štikadu kod Lovinca i Lički Osik te upozorava da bi stvarni razmjeri mogućeg onečišćenja sliva rijeke Like mogli biti veći nego što se trenutačno zna.
“Samim time su razmjeri zagađenja sliva rijeke Like i pogotovo opasnost za budućnost potencijalno golemi i zasad u potpunosti nepoznati“, navode rapski vijećnici.
Traže testiranje cijelog puta vode
Municipium predlaže provođenje posebnog ispitivanja cijelog potencijalnog slivnog puta Lika – Kruščica – Gusić Polje – Hrmotine.
Predlažu da se u ispitivanja uključe nadležne institucije i stručne ustanove, među kojima Hrvatske vode, Hrvatski geološki institut i Institut za vode Josip Juraj Strossmayer.
Posebno žele da se ispitaju i lokalni izvori i bušotine na Rabu.
Prema njihovim navodima, lokalni izvori koji nisu dio javnog vodoopskrbnog sustava ne podliježu istim obvezama monitoringa, zbog čega traže zasebno testiranje njihove vode.
Rab bi trebao imati rezervni plan
Vijećnici upozoravaju i na pitanje ovisnosti otoka o kopnenom vodoopskrbnom sustavu.
Postavljaju pitanje je li mogućnost kontaminacije vode s kopna, kao i korištenje lokalnih izvora uz desalinizaciju kao pričuvnog rješenja, ikada ozbiljno razmatrana u okviru sustava civilne zaštite.
Također pitaju je li nakon objave nalaza vještačenja održan hitan sastanak Stožera civilne zaštite Grada Raba.
Municipium najavljuje konkretne poteze
Kako navode, na sjednici Gradskog vijeća Raba zakazanoj za 14. kolovoza u 17 sati pokrenut će procedure za aktivno uključivanje Grada Raba u problematiku onečišćenja u Lici.
Najavljuju i inicijativu za zasebno ispitivanje vode iz svih rapskih izvora.
Od Grada Raba i Općine Lopar traže aktivniji pristup, uključivanje u postupke i dobivanje potpunih informacija o mogućim rizicima za vodoopskrbu otoka.
Za Municipiuma pitanje više nije samo ekološko, nego i pitanje sigurnosti otoka, zdravlja stanovništva i opstanka gospodarstva koje u velikoj mjeri ovisi o sigurnoj i dostupnoj vodi.
“Bilo kakva opasnost koja može dovesti u pitanje zdravlje žitelja otoka, kompletno gospodarstvo Raba i civilizacijski minimum dostupnosti dovoljne količine zdravstveno ispravne vode za piće kao i lokalne izvore na otoku, trebala bi biti prioritetna tema za sve nas“, poručuju.
Zaključuju upozorenjem: Ako ne znaš šta je bilo, nek ti kaže Lika.
Opasni spojevi iz otpada u Gospiću mogli bi završiti u vodovodima Senja i otoka Paga i Raba
Opasni spojevi iz otpada u Gospiću mogli bi završiti u vodovodima Senja i otoka Paga i Raba
