Nacionalni stožer i Vlada danas će odlučivati o produljenju, ublažavanju ili pooštravanju epidemioloških mjera, u čemu će važnu ulogu igrati i stav Znanstvenog vijeća koje će se danas, nakon dva mjeseca stanke, sastati s premijerom Andrejom Plenkovićem.
Brojevi temeljem kojih će se donositi odluke nisu dobri: jučer smo imali 3099 novih slučajeva, u bolnici je bilo 1955 pacijenata, od toga njih 185 na respiratoru, a preminula je 41 osoba.
Iako dio analitičara upozorava da se nalazimo na vrhuncu trećeg vala, projekcije dr. Ozrena Polašeka s Medicinskog fakulteta u Splitu, člana Znanstvenog savjeta koji od samog početka pandemije izrađuje projekcije za Vladu, pokazuju da se situacija, ostanu li svi ostali faktori isti, neće smiriti: za dva tjedna, odnosno 28. travnja, dnevni broj zaraženih premašit će 4.000, odnosno u odnosu na jučer narast će za trećinu, piše Jutarnji list.
Dobra je vijest da broj onih koji će trebati bolničko liječenje te onih na respiratoru neće ni izbliza rasti kao u drugom valu, kad je dnevni broj preminulih znao premašiti i 90. No, u naredna dva tjedna broj preminulih ukupno bi se mogao povećati za gotovo 400, a broj hospitaliziranih za 300, na ukupno oko 2.300.
Riječ je, ističe dr. Polašek, o modelu koji ovisi o nizu faktora te konačna slika ne mora nužno biti ovakva.
“Jedan od alata koje koristimo u praćenju epidemije je modeliranje podataka. Pri tome koristimo četiri pokazatelja, a to su broj zaraženih, broj bolesnika u bolnicama, bolesnika na respiratoru i broj preminulih.
Koristimo vrlo jednostavan model, koji predviđa ova četiri pokazatelja u razdoblju od dva tjedna, na temelju analize trenda, tjednih oscilacija i slučajnih varijacija”, pojašnjava model dr. Polašek. Predviđanje se temelji, govori za Jutarnji, na brojevima iz prethodnih tjedana, a model prikazuje očekivane brojeve u uvjetima u kojima se obrasci epidemije nisu znatnije promijenili.
“U ovoj rečenici nalazi se glavni problem predviđanja, a to je da se gotovo stalno mijenjaju obrasci epidemije, zbog čega nam je ovaj model samo informativan i služi za određivanje obrasca epidemije, tj. pruža nam odgovor je li epidemija u uzlaznom, stabilnom ili silaznom obrascu”, kaže Polašek.
Primjerice, u nekim županijama su mjere strože, tako da već sada, govori, kršimo prvi preduvjet korištenja ovakvog modela, jer su uvedene strože mjere nego u prethodnim tjednima. Uz očekivani broj za svaki dan, smatra Polašek, model daje i raspon unutar kojeg je očekivana stvarna vrijednost u uvjetima ponovnog modeliranja, koji se naziva raspon pouzdanosti.
“Ovaj raspon je od presudne važnosti, jer nikad nije moguće potpuno točno predvidjeti neku pojavu. Nažalost, u ovom trenutku su nam rasponi pouzdanosti jako široki, što nam govori o manjoj vrijednosti predviđanja. Tako u predviđanju broja zaraženih očekujemo gotovo 20% pogreške, a za druga je predviđanja očekivana pogreška puno manja, do 4%”, kaže Polašek za Jutarnji list.
Zaključuje i da usporedno s ovim porastom, vidimo i porast udjela pozitivnih testova među svim testiranima, koji nam je 14. travnja iznosio 28%, a u dosadašnjim valovima nam je tako visoki postotak obično bio povezan s porastom intenziteta epidemije.
Ususret današnjem sastanku Vladinog Znanstvenog savjeta, a s obzirom na pogoršanje epidemiološke situacije, kontaktirali smo dio članova Savjeta, koji uglavnom imaju jedinstven stav: epidemija neće stati sama od sebe, a brojevi se mogu sniziti samo uz mjere, pridržavanje istih i ubrzavanje cijepljenja populacije.
“Dobar dio nas smatra da je ključno da škole ostanu zatvorene barem još dva tjedna ako želimo obuzdati epidemiju. Naprosto svaki put kad su škole online, nama brojevi počnu padati”, kaže nam jedan od njih te ističe da će se za to založiti i kod premijera danas na sastanku.
Sastanak je sazvan na dan kada set nacionalnih mjera mora biti obnovljen. Prema informacijama iz Nacionalnog stožera, nove mjere bit će objavljene nakon sastanka Savjeta, ali ozbiljnih pooštravanja neće biti. Naravno, sve odluke su sklone promjenama u posljednji čas, kažu nam. No, prema jučerašnjem raspoloženju, mjere će biti lokalne, kao i do sada. Terase se sigurno neće zatvarati, a odluku o školama, kažu iz Stožera, ionako ne donose oni.
Više članova Savjeta s kojima smo razgovarali uoči sastanka govore da je situacija izmakla kontroli te da se treba intenzivno raditi na kampanji za cijepljenje, ali i ozbiljnijem nadgledanju mjera.
“Škole bi sigurno trebale ostati zatvorene, naravno, bilo bi idealno da i niži razredi budu kući dva tjedna, ali to je preveliki organizacijski zahvat. S druge strane, protiv terasa većina nas nema ništa protiv, ali problem je u nepridržavanju mjera. Često to znači zapravo zatvoren prostor”, kaže član Savjeta.
Andreja Ambriović Ristov, članica Savjeta s Instituta Ruđer Bošković, smatra da epidemija neće stati sama od sebe te da ovaj virus još nije sezonalan.
“Znamo da su nove varijante virusa zaraznije i zato brojevi rastu brže. Prema tome, popuštati mjere treba jako sporo, a uvoditi nove jako brzo. U svakom slučaju, uz porast brojeva, jasno je da je to indikacija za pooštravanje mjera, a ne za popuštanje. Naime, logika epidemije je jednostavna, kad brojevi počnu rasti, neće stati sami od sebe, već će samo rasti sve više”, pojašnjava Ambriović Ristov.
Njezin zaključak je da je protuepidemijske mjere najbolje primijeniti što prije jer ćemo to morati kad-tad učiniti i što to bude kasnije, dulje će trajati.
“Dugo trajanje oštrijih mjera koje smo primijenili najesen upravo je posljedica toga što se s njima predugo čekalo”, zaključuje, prenosi N1.
