Novo istraživanje jedne od najpoznatijih svjetskih organizacija za istraživanje javnog mnijenja u Sjedinjenim Američkim Državama Gallup, o moralnoj prihvatljivosti različitih društvenih ponašanja otkrilo je zanimljiv paradoks u stavovima javnosti prema samoubojstvu i liječnički potpomognutom samoubojstvu.
Na tu je pojavu upozorio Wesley J. Smith predsjednik i viši znanstveni suradnik Centra za ljudsku iznimnost pri Discovery Instituteu u članku objavljenom za Science and Culture, analizirajući zašto ljudi naizgled različito procjenjuju moralnost dviju radnji koje u svojoj srži imaju isti ishod.
Prema rezultatima istraživanja, na pitanje o moralnoj prihvatljivosti liječnički potpomognutog samoubojstva, 49 posto ispitanika odgovorilo je da je ono moralno prihvatljivo, dok je 45 posto smatralo suprotno.
Međutim, kada su ispitanici upitani jednostavno o moralnoj prihvatljivosti samoubojstva, rezultati su bili znatno drukčiji. Samo 21 posto ispitanika smatra da je oduzimanje vlastitog života moralno prihvatljivo, dok čak 70 posto drži da nije. Samoubojstvo se tako našlo među ponašanjima s najnižom razinom moralne prihvatljivosti u cijelom istraživanju. Niže su ocijenjeni jedino ljudsko kloniranje, poligamija i izvanbračne afere.
Zašto tolika razlika?
Kako ističe Wesley J. Smith u tekstu za Science and Culture, riječ je o svojevrsnom paradoksu jer se oba pitanja odnose na isti čin – namjerno okončanje vlastitog života.
Autor navodi nekoliko mogućih objašnjenja.
Prvo, sama činjenica da je u jednom slučaju uključen liječnik daje činu dodatni autoritet i legitimitet. Mnogi ljudi medicinsku profesiju doživljavaju kao moralno vjerodostojnu instituciju, pa prisutnost liječnika može povećati percepciju prihvatljivosti takvog postupka.
Drugo, ljudi često ne procjenjuju samo sam čin, nego i motive koji stoje iza njega. Kada je riječ o teškoj ili terminalnoj bolesti, kroničnoj boli ili ozbiljnom invaliditetu, dio javnosti smatra da odluka o okončanju života postaje manje moralno problematična. S druge strane, ako je samoubojstvo potaknuto financijskim slomom, gubitkom posla ili smrću voljene osobe, društvena osuda ostaje znatno izraženija.
Treći razlog, prema Smithovu mišljenju, leži u dugogodišnjoj društvenoj i političkoj kampanji koja je liječnički potpomognuto samoubojstvo prikazivala u pozitivnijem svjetlu. Takvu su promjenu percepcije, smatra autor, podupirali mediji i popularna kultura, dok su istodobno nastavili promovirati prevenciju samoubojstva u slučajevima koji nisu povezani s teškom bolešću.
Moralnost ili suosjećanje?
Wesley J. Smith smatra da je možda pogrešno pitanje pitati je li samoubojstvo „moralno prihvatljivo“. Prema njegovu stajalištu, samoubojstvo je pogrešno jer uvijek postoji mogućnost nade, promjene okolnosti ili pronalaska razloga za nastavak života, čak i u najtežim zdravstvenim situacijama.
Istodobno naglašava kako ne želi osuđivati osobe koje su pokušale ili počinile samoubojstvo, jer nitko ne može sa sigurnošću znati kakva bi ga osobna tragedija ili očaj mogli dovesti do takve odluke.
No ono što smatra istinski nemoralnim jest poticanje, opravdavanje, olakšavanje ili aktivno pomaganje samoubojstva. Takvo djelovanje, ističe autor, može biti presudno u odluci hoće li nečiji život završiti ili će se nastaviti.
Spašavanje života kao univerzalni odgovor
U zaključku članka za Science and Culture, Wesley J. Smith poručuje da je svaki ljudski život vrijedan, uključujući i živote osoba koje žele umrijeti. Smatra da svaka suicidalna osoba zaslužuje pomoć i pokušaj spašavanja života, jednako kao što spašavamo ljude koji se utapaju ili pokušavaju pobjeći iz zapaljene zgrade.
Bez obzira na razloge koji stoje iza suicidalnih misli, autor smatra da bi društveni odgovor trebao biti isti: pomoć, prevencija i briga za čovjeka.
„Spašavanje i prevencija, odnosno ljubav“, zaključuje Smith, „trebali bi biti univerzalni odgovor na svaku suicidalnu namjeru.“
VIDEO Ludilo u SAD-u je počelo: Hrvati napravili spektakularnu paradu i corteo u Dallasu
Haaland predvodio Norvešku do uvjerljive pobjede protiv Iraka
Mbappe srušio Senegal i ispisao povijest: Postao najbolji strijelac Francuske svih vremena
