Rusija pokreće ambiciozan projekt dubokog bušenja u arktičkoj regiji unutar Republike Komi s ciljem testiranja kontroverzne teorije prema kojoj nafta može nastajati duboko u Zemljinoj unutrašnjosti, bez organskih ostataka biljaka i životinja.
Geolozi sa Sveučilišta rudarstva u Sankt Peterburgu, kako piše Science, ovog mjeseca trebali bi započeti bušenje istražnih rupa dubokih do osam kilometara.
Projekt se nalazi nedaleko od poznate Kolske superduboke bušotine, jednog od najdubljih znanstvenih istraživačkih bušenja u povijesti, koje je Sovjetski Savez izveo tijekom Hladnog rata.
Službeno, cilj projekta je testiranje nove ruske tehnologije i opreme za duboko bušenje.
Međutim, istraživanje ima i drugi, znatno kontroverzniji cilj a to je pronaći dokaze da se velika nalazišta nafte mogu stvarati isključivo geološkim procesima. Ako bi se to pokazalo točnim, zagovornici teorije tvrde da bi nafta mogla biti praktički neiscrpan, odnosno „obnovljiv“ resurs.
Teorija stara više od stoljeća
Ideju o neorganskom ili abiogenom podrijetlu nafte još je u 19. stoljeću popularizirao ruski kemičar Dmitri Mendeleev, poznat po stvaranju periodnog sustava elemenata.
Prema njegovoj teoriji, ugljikovodici nastaju duboko u Zemljinom plaštu te se postupno kreću prema površini, gdje formiraju naftna ležišta.
Nakon Drugog svjetskog rata sovjetske vlasti poticale su geologe da istraže ovu mogućnost u potrazi za novim domaćim izvorima energije. Jedan od najpoznatijih pokušaja bio je upravo projekt Kolske superduboke bušotine, koja je dosegnula dubinu od 12,2 kilometra.
Sličnu teoriju na Zapadu promovirao je američki astrofizičar Thomas Gold, koji je zagovarao duboka istražna bušenja u Švedskoj.
Znanstvena zajednica ostaje skeptična
Unatoč desetljećima istraživanja, kako piše Science, znanstveni dokazi nisu potvrdili da velika komercijalna nalazišta nafte nastaju bez organskog materijala.
Iako se određeni ugljikovodici, poput metana, mogu stvarati prirodnim kemijskim reakcijama bez sudjelovanja živih organizama, sva značajna naftna polja koja su do danas proučena pokazuju jasne znakove biološkog podrijetla.
Profesor organske geokemije Mark Sephton s Imperial Collegea u Londonu ističe da kemijska struktura nafte snažno upućuje na njezin nastanak iz drevnih biljnih i životinjskih ostataka. Drugim riječima, prema prevladavajućem znanstvenom stajalištu, nafta nije „beskonačan“ resurs koji se stalno obnavlja u velikim količinama.
Putinov saveznik među glavnim zagovornicima
Jedan od najglasnijih zagovornika teorije abiogene nafte je Vladimir Litvinenko, rektor Sveučilišta rudarstva u Sankt Peterburgu i dugogodišnji suradnik ruskog predsjednika Vladimira Putina.
Litvinenko je početkom 2025. godine ustvrdio da su zapadni znanstvenici nepravedno odbacili ovu teoriju te ju usporedio s politički motiviranim progonima genetičara u ranom Sovjetskom Savezu.
Njegovo sveučilište sada želi upravo kroz novi projekt pružiti dokaze koji bi poduprli te tvrdnje. Međutim, detalji istraživanja zasad nisu javno poznati, uključujući i to kakve konkretne dokaze znanstvenici očekuju pronaći.
Zašto je teorija privlačna Rusiji?
Rusija je jedan od najvećih svjetskih proizvođača nafte, a njezino gospodarstvo u velikoj mjeri ovisi o izvozu energenata.
Stručnjaci smatraju da ideja o „beskonačnoj nafti“ ima i političku dimenziju. Dok velik dio svijeta nastoji smanjiti ovisnost o fosilnim gorivima i prijeći na obnovljive izvore energije, Rusija se često protivi takvoj tranziciji te umanjuje ozbiljnost klimatskih promjena.
Ekonomist Daniel Spiro sa Sveučilišta Uppsala smatra da je lako razumjeti zašto bi Rusija željela promovirati viziju neograničenih zaliha nafte. Takva poruka mogla bi opravdati nastavak ulaganja u fosilna goriva i smanjiti zabrinutost zbog postupnog iscrpljivanja postojećih nalazišta.
To je posebno važno za regiju Komi, jedno od ključnih ruskih naftnih područja, gdje proizvodnja već pokazuje znakove pada.
Pitanja oko financiranja projekta
Projekt je izazvao dodatne kontroverze zbog načina financiranja. Prema dostupnim informacijama, dozvole za bušenje dobila je relativno nova tvrtka povezana s jednim od Litvinenkovih savjetnika.
Tvrtka je navodno pobijedila na državnim natječajima bez konkurencije te za prava istraživanja platila više od 500 milijuna rubalja, odnosno oko 6,9 milijuna američkih dolara.
Analitičari upozoravaju da postoji mogućnost preklapanja interesa između onih koji žele zadržati profitabilnost naftnog sektora i onih koji nastoje znanstvenim projektima dati dodatni legitimitet takvim ciljevima.
Kritike stižu i iz same Rusije
Dok dio ruskih dužnosnika projekt predstavlja kao veliki znanstveni iskorak, kritike dolaze čak i iz regije u kojoj će se bušenje provoditi.
Na društvenim mrežama mnogi građani dovode u pitanje opravdanost ulaganja milijuna dolara u ovakav projekt u trenutku kada rat u Ukrajini dodatno opterećuje rusko gospodarstvo.
Jedan od najpopularnijih komentara ispod objave lokalnih vlasti o projektu, piše Science poručio je vlastima da bi prvo trebale „završiti stare ambiciozne projekte“ prije nego što pokrenu nove.
Bez obzira na ishod istraživanja, većina svjetskih znanstvenika smatra da će za promjenu postojećeg razumijevanja nastanka nafte biti potrebni iznimno čvrsti i uvjerljivi dokazi. Za sada takvi dokazi ne postoje.
VIDEO Ludilo u SAD-u je počelo: Hrvati napravili spektakularnu paradu i corteo u Dallasu
Haaland predvodio Norvešku do uvjerljive pobjede protiv Iraka
Mbappe srušio Senegal i ispisao povijest: Postao najbolji strijelac Francuske svih vremena
Anušić u Parizu: Hrvatska obrambena industrija izvozi u EU i NATO. Potpisana suradnja sa Slovačkom










