Više od 200.000 života izgubljeno je u Europi od 2022. godine zbog posljedica ekstremnih vrućina, koje Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) naziva „tihim ubojicom“. Upozorenje dolazi nakon novog toplinskog vala tijekom kojeg su pojedine europske zemlje zabilježile najviše svibanjske temperature otkad postoje mjerenja.
„Posljedice klimatskih promjena predstavljaju jasnu i neposrednu opasnost, a njihov najbrži i najsmrtonosniji oblik manifestacije su ekstremne vrućine“, izjavio je regionalni direktor WHO-a za Europu Hans Henri Kluge, piše Science Alert.
Predstavljajući nove smjernice za zaštitu stanovništva od toplinskih valova na događaju u Berlinu, Kluge je naglasio da „vrućina jest tihi ubojica, ali nije neizbježna“.
Najugroženiji su stariji, djeca i kronični bolesnici
Ekstremne temperature posebno pogađaju starije osobe, malu djecu te osobe koje boluju od srčanih, bubrežnih i drugih kroničnih bolesti. Posljedice uključuju dehidraciju, toplinski udar i pogoršanje postojećih zdravstvenih stanja.
Prema procjenama WHO-a, većina od više od 200.000 smrtnih slučajeva mogla se spriječiti.
„To je samo vrh ledenog brijega jer su milijuni ljudi dodatno pogođeni fizičkim i mentalnim posljedicama ekstremnih vrućina“, upozorio je Kluge.
Klimatske promjene pojačavaju ekstremne vremenske pojave
Znanstvenici ističu da klimatske promjene uzrokovane ljudskim djelovanjem povećavaju intenzitet i učestalost ekstremnih vremenskih pojava poput toplinskih valova, suša i poplava.
Kluge je upozorio da se Europa zagrijava brže od bilo kojeg drugog kontinenta.
Nove smjernice WHO-a pozivaju vlasti na uspostavu učinkovitih sustava ranog upozoravanja na toplinske valove te bolju komunikaciju s najranjivijim skupinama stanovništva.
Više zelenih površina i zaštita radnika
Organizacija također preporučuje smanjenje izloženosti ekstremnim temperaturama kroz urbanističke mjere, uključujući stvaranje i održavanje većeg broja zelenih površina u gradovima.
Među preporukama, kako piše Science Alert su i redovite provjere starijih osoba kako bi se osiguralo da unose dovoljno tekućine, kao i prilagodba radnog vremena zaposlenika kako bi izbjegavali rad tijekom najtoplijeg dijela dana.
Iako su individualne mjere zaštite, poput izbjegavanja boravka na suncu tijekom velikih vrućina, važne, Kluge smatra da same po sebi nisu dovoljne.
„To nije dovoljno za suočavanje sa sustavnom krizom“, rekao je, pozivajući na „koordiniran, snažan i institucionalan odgovor“.
Rekordne temperature već u svibnju
Krajem svibnja velik dio zapadne Europe zahvatio je iznimno snažan i rani toplinski val. Izvršni tajnik UN-a za klimatske promjene Simon Stiell opisao ga je kao „brutalan podsjetnik na sve ozbiljnije posljedice klimatske krize“.
Španjolske vlasti objavile su prošlog tjedna da je u svibnju ove godine zabilježen najveći broj smrti povezanih s vrućinama od 2015. godine.
Ilustracija: Unsplash
Užas u Istri: Motociklist pogodio srnu i onda ga je pregazio auto….
Teška nesreća u Daruvaru: Automobilom naletio na dvije starije pješakinje i prešao preko njih
