Dok se svakoga dana objavljuje golema količina nove glazbe, sve veći dio naše pozornosti i dalje pripada pjesmama iz prošlih desetljeća. Uz nove hitove, na playlistama ponovno slušamo melodije koje su obilježile mladost, prve ljubavi, nezaboravne izlaske i neka druga vremena.
Gotovo neograničena dostupnost pjesama putem streaming platformi omogućila nam je da u nekoliko sekundi pronađemo gotovo svaki glazbeni klasik. Istodobno, algoritmi nam često preporučuju ono što već volimo, dok se novi izvođači bore za svoje mjesto u moru sadržaja.
Podaci za prvu polovicu 2026. potvrđuju da je riječ o snažnom trendu. Zašto se toliko vraćamo starim hitovima, kakvu ulogu u tome imaju streaming platforme i umjetna inteligencija te znači li sve to da nova glazba sve teže pronalazi svoju publiku?
Među domaćim pjesmama koje i danas privlače slušatelje nalaze se na primjer, Terca na tišinu grupe Silente, Takvi kao ti i Dodiri od stakla Nine Badrić te bezvremenski hitovi Olivera Dragojevića poput Kad mi dođeš ti i Cesarice. Publika se rado vraća i pjesmama Mojoj lijepoj i Marica grupe Daleka obala, duetu Sreća Olivera Dragojevića i Gibonnija, Eurosong klasiku Željo moja Doris Dragović te pjesmi Ruke Darka Rundeka i Cargo Orkestra.
Gotovo 60 posto slušane glazbe starije je od pet godina
Prema podacima analitičke tvrtke Luminate koje prenosi BBC, u prvoj polovici 2026. godine približno 60 posto glazbenih streamova u Ujedinjenom Kraljevstvu i Sjedinjenim Američkim Državama odnosilo se na pjesme objavljene prije najmanje pet godina. Glazba objavljena unutar posljednjih 18 mjeseci činila je znatno manji udio ukupne slušanosti.
Ti podaci ne znače da je nova glazba nestala iz interesa publike. Pokazuju, međutim, koliko je velik prostor koji zauzimaju pjesme iz ranijih razdoblja, čak i kada svakodnevno dobivamo tisuće novih izdanja.
U glazbenoj industriji za takve se pjesme koristi izraz deep catalogue, koji označava starija izdanja iz glazbenih kataloga. Neka su nekada bila veliki hitovi, druga su popularnost stekla godinama nakon objave, a treća su zahvaljujući društvenim mrežama ponovno dospjela u središte pozornosti.
Primjer je Lush Life Zare Larsson, pjesma objavljena još u lipnju 2015. godine, koja se 2026. ponovno našla među najuspješnijim pjesmama na britanskom tržištu. Istodobno se slušatelji vraćaju i pjesmama poput Billie Jean Michaela Jacksona iz 1983. te Dreams grupe Fleetwood Mac iz 1977. godine.
Sličan obrazac vidljiv je i u američkim glazbenim navikama. Prema podacima navedenima u analizi, starije pjesme čine približno 60 posto streamova u žanrovima R&B i hip hop.
U vremenu u kojem nam je gotovo cijela glazbena povijest dostupna na zahtjev, prošlost više nije udaljena. Dovoljno je nekoliko dodira na zaslonu da se vratimo pjesmi koju godinama nismo čuli.
Kada se hitovi zadržavaju na vrhu mjesecima
Povratak starijih pjesama samo je jedan dio promjena na glazbenim ljestvicama. Sve više pozornosti privlače i pjesme koje uspijevaju zadržati publiku tijekom duljeg razdoblja.
Duet Rein Me In Sama Fendera i Olivije Dean u 2026. godini postavio je kako piše BBC, rekord britanske ljestvice singlova. Pjesma je na prvom mjestu provela ukupno 23 tjedna, ne uzastopno, čime je nadmašila prethodni rekord u povijesti britanske ljestvice.
Sličan uspjeh u Sjedinjenim Američkim Državama ostvarila je pjesma Choosin’ Texas country izvođačice Elle Langley. U rujnu 2026. postala je najdugovječniji broj jedan u povijesti američke ljestvice Billboard Hot 100, s ukupno 23 tjedna na vrhu.
Ovi primjeri pokazuju koliko je danas važno ne samo privući pozornost slušatelja nego je i zadržati. Za uspjeh na ljestvicama potrebni su milijuni streamova, a pjesme koje publika iznova pušta dobivaju veliku prednost.
Prema podacima britanskog tijela za tržišno natjecanje, gotovo dvije trećine streamova odnosi se na glazbu koju izvodi samo 0,4 posto izvođača. Takva koncentracija pozornosti otežava proboj manje poznatim glazbenicima, koji se natječu za prostor na platformama s izvođačima koji već imaju milijunsku publiku.
Viralni hit ne znači i uspješnu karijeru
Društvene mreže otvorile su nove mogućnosti glazbenicima koji žele doprijeti do publike. Nekoliko sekundi pjesme može postati viralno, a izvođač preko noći steći velik broj novih slušatelja.
Ipak, popularnost jedne pjesme ne jamči da će publika ostati zainteresirana za sljedeća izdanja.
J Erving, osnivač distribucijske tvrtke Human Re Sources, koja surađuje s izvođačima poput Raye, upozorio je u razgovoru za Billboard da je danas lakše biti pasivan obožavatelj. Prema njegovu mišljenju, dugoročni uspjeh ovisi o tome zanima li publiku glazbenik i izvan jedne pjesme.
Upravo je to jedan od izazova glazbene industrije u doba kratkih videosadržaja. Pjesma može postati dio viralnog trenda, ali nakon što interes za trend oslabi, izvođač se ponovno mora boriti za pozornost.
Zato sve više prostora dobivaju projekti koji nastoje povezati glazbenike i publiku izvan digitalnog svijeta. Apple Music, primjerice, ističe važnost otkrivanja novih izvođača kroz urednički odabrane sadržaje. Voditelj te usluge Oliver Schusser upozorava da glazbena industrija mora stvarati uvjete u kojima će i buduće generacije izvođača dobiti priliku nastupati na najvećim pozornicama.
Koncerti uživo ponovno postaju važni za otkrivanje glazbe
Jedan od načina na koji manje poznati glazbenici pokušavaju doprijeti do publike jesu intimni koncerti i nastupi u manjim prostorima.
Organizacija Sofar Sounds organizira takve događaje u gradovima diljem svijeta, omogućujući publici da otkrije izvođače koje možda nikada ne bi pronašla putem uobičajenih glazbenih preporuka.
Među njima je i londonski reper J Casa, koji smatra da nastup uživo omogućuje stvaranje dublje i trajnije veze između glazbenika i slušatelja.
Na koncertu publika može doživjeti cijelu pjesmu, upoznati izvođačevu osobnost i čuti glazbu u drukčijem kontekstu od onoga koji nude kratki videosadržaji i automatski generirane playliste.
Sofar Sounds pokrenuo je i kampanju Human Discovery Movement, kojom želi potaknuti otkrivanje glazbe uz pomoć ljudi koji je poznaju i prate. Jedna od ideja uključuje slanje tekstualne poruke na poseban broj, nakon čega korisnici dobivaju glasovne poruke s glazbenim preporukama.
Takav pristup vraća važnost osobnom izboru, razgovoru i preporukama. Ponekad je upravo pjesma koju nam pošalje prijatelj ili izvođač kojeg slučajno otkrijemo na koncertu ono što nam nedostaje u svijetu unaprijed odabranih sadržaja.
Preporučuju li nam algoritmi uvijek istu glazbu?
Streaming platforme nastoje pojednostaviti slušanje glazbe personaliziranim playlistama i preporukama. Spotify, Apple Music i Amazon Music koriste različite oblike automatizirane selekcije, a sve veću ulogu imaju i alati umjetne inteligencije koji mogu sastavljati liste prema raspoloženju, aktivnosti ili željenom glazbenom ugođaju.
Takve mogućnosti mogu biti korisne, ali postavlja se pitanje koliko doista proširuju naše glazbene horizonte.
Kako piše BBC, muzikologinja Anna Kaisa Kaila upozorava na mogućnost pristranosti u sustavima umjetne inteligencije. Ako je neki glazbeni stil slabije zastupljen u podacima na kojima se sustav temelji, algoritam može imati poteškoća s pronalaženjem i preporučivanjem pjesama iz tog područja.
Londonski DJ i glazbeni kurator Tim Garcia smatra da preporuke utemeljene na našim prethodnim izborima često vode prema glazbi sličnoj onoj koju već slušamo.
Ako redovito puštamo iste izvođače i žanrove, postoji mogućnost da će nam platforma nastaviti preporučivati sličan sadržaj. Tako se može stvoriti svojevrsni glazbeni krug u kojem poznate pjesme dobivaju sve više prostora, dok nepoznati izvođači teže dolaze do slušatelja.
Dan Mackta, direktor glazbene platforme Qobuz, koja naglašava važnost ljudskog odabira glazbe, također upozorava da automatizirane preporuke nisu uvijek sklone neočekivanim prijedlozima.
Upravo takva iznenađenja često su ključna za otkrivanje novih izvođača. Bez njih lako možemo ostati unutar vlastitih glazbenih navika.
Umjetna inteligencija donosi i pitanje autentičnosti
Uz algoritme koji odabiru pjesme, sve se više govori o glazbi nastaloj uz pomoć umjetne inteligencije.
Spotify je objavio da je iz svojeg kataloga uklonio 75 milijuna pjesama koje je označio kao neželjeni ili spam sadržaj. Deezer je, prema vlastitim podacima, naveo da glazba generirana umjetnom inteligencijom čini približno 0,5 posto streamova na njegovoj platformi.
Te brojke treba promatrati u kontekstu pojedinih platformi. One ne znače da je sva glazba nastala uz pomoć umjetne inteligencije neželjena ili nekvalitetna, kao ni da se takav sadržaj koristi na isti način u svim glazbenim žanrovima.
Zabrinutost se, međutim, odnosi na mogućnost masovne proizvodnje pjesama koje zvuče slično, uz vrlo malo informacija o izvođačima koji stoje iza njih.
Neovisni glazbenik Chiminyo upozorio je na takav problem nakon što je pregledao playlistu opuštajućeg jazz klavira na Spotifyju s više od 370.000 spremanja. Primijetio je izvođače s velikim brojem mjesečnih slušatelja, ali bez provjerenih profila i lako dostupnih informacija o njihovu radu.
Prema njegovoj procjeni, pojedine pjesme zvučale su gotovo identično, što je kod njega pobudilo sumnju da je riječ o glazbi masovno proizvedenoj uz pomoć umjetne inteligencije. Takva procjena sama po sebi ne potvrđuje da su pjesme doista nastale na taj način, ali otvara važno pitanje transparentnosti glazbenih platformi.
Spotify je odgovorio da primjenjuje pravila protiv lažnog predstavljanja izvođača i radi na poboljšanju sustava za prepoznavanje problema povezanih s umjetnom inteligencijom. Pritom priznaje da se ta tehnologija u glazbenoj produkciji koristi u različitim stupnjevima, od pojedinačnih alata do znatno opsežnije automatizacije.
U takvom okruženju slušateljima postaje sve važnije znati tko stoji iza glazbe koju slušaju i na koji je način ona nastala.
Hoće li nostalgija zasjeniti nove glazbene zvijezde?
Povratak starim hitovima nije nužno loša vijest. Pjesme koje traju desetljećima često nose snažnu emocionalnu vrijednost, a njihovo ponovno otkrivanje povezuje generacije. Mlađi slušatelji mogu otkriti glazbu uz koju su odrastali njihovi roditelji, dok se stariji uz poznate melodije vraćaju uspomenama koje su i dalje žive.
Izazov nastaje kada poznata glazba postane gotovo jedini izbor, a automatizirane preporuke dodatno učvrste postojeće navike. U takvim okolnostima manje poznati izvođači teže dolaze do prilike da ih publika čuje, čak i kada stvaraju kvalitetnu i originalnu glazbu.
Možda zato vrijedi povremeno izaći iz vlastite glazbene rutine, poslušati album nepoznatog izvođača, otići na koncert glazbenika koji tek gradi karijeru ili prihvatiti preporuku prijatelja.
Stari hitovi uvijek će imati posebno mjesto u našim životima. Podsjećaju nas na ljude, mjesta i razdoblja kojima se rado vraćamo. Ipak, negdje među tisućama novih pjesama možda se već nalazi ona koja će za deset ili dvadeset godina nekome značiti jednako mnogo.
Ponekad je dovoljno samo pritisnuti tipku za reprodukciju i dati priliku nečemu što još ne poznajemo.
