Ako postoji namirnica koja može okupiti obitelj za stolom, ali i nenametljivo proširiti osobni prostor za barem nekoliko metara, onda je to – češnjak! Njegov miris teško je sakriti, a nakon ukusnog obroka s češnjakom čak bi i najbliži razgovor mogao zahtijevati malo više svježeg zraka.
No, vrijedi li zbog toga odustati od ovog aromatičnog čuda? Nikako! Češnjak je već tisućama godina cijenjen u kuhinjama i narodnoj medicini, a njegov karakterističan miris samo je mali dio priče o namirnici koja zaslužuje počasno mjesto na našem jelovniku.
Osim što jelima daje prepoznatljivu aromu, češnjak sadrži vrijedne hranjive tvari i sumporne spojeve koji su predmet brojnih znanstvenih istraživanja. A kada se spoje njegov bogat okus, jednostavna priprema i miris koji najavljuje da se u kuhinji kuha nešto fino, dobivamo namirnicu kojoj je teško odoljeti.
Zašto je češnjak toliko zdrav?
Češnjak (Allium sativum) pripada porodici lukova, a njegovu posebnost čine bioaktivni spojevi koji nastaju kada se češanj zgnječi, nasjecka ili prereže. Među najpoznatijima je alicin, spoj odgovoran za velik dio njegova karakterističnog mirisa i za koji su znanstvenici posebno zainteresirani.
Češnjak sadrži i vitamin B6, vitamin C, mangan te manje količine drugih vitamina i minerala. Iako se najčešće jede u malim količinama, njegov je nutritivni sastav zanimljiv, a istraživanja upućuju na to da bi redovita konzumacija mogla imati određene povoljne učinke na zdravlje.
Može pomoći u održavanju zdravlja srca
Jedna od najviše istraživanih mogućih dobrobiti češnjaka odnosi se na zdravlje srca i krvnih žila. Neka istraživanja pokazuju da pripravci od češnjaka mogu skromno sniziti krvni tlak kod osoba koje imaju povišene vrijednosti. Zabilježeni su i mogući povoljni učinci na razinu ukupnog i LDL kolesterola.
Ipak, učinci ovise o pripravku, količini i zdravstvenom stanju pojedinca. Češnjak nije zamjena za propisanu terapiju, uravnoteženu prehranu ni druge navike koje čuvaju srce.
Sadrži spojeve s antioksidativnim djelovanjem
U češnjaku se nalaze spojevi koji sudjeluju u antioksidativnim procesima. Antioksidansi pomažu zaštititi stanice od oksidativnog stresa, odnosno oštećenja povezanih s djelovanjem slobodnih radikala.
To ne znači da češnjak može spriječiti sve bolesti, ali je još jedan razlog da ga uključimo u raznoliku i uravnoteženu prehranu.
Zašto se toliko govori o njegovu djelovanju na mikroorganizme?
Laboratorijska istraživanja pokazala su da alicin i drugi sastojci češnjaka mogu djelovati na određene bakterije i gljivice. Upravo je zato češnjak stoljećima prisutan u tradicionalnim pripravcima za različite tegobe.
Važno je, međutim, razlikovati rezultate laboratorijskih istraživanja od dokazanog učinka kod ljudi. Češnjak nije zamjena za antibiotike, antimikotike ni liječnički propisano liječenje.
Češnjak u narodnoj medicini: Od davnina do danas
Davno prije modernih laboratorija i znanstvenih studija ljudi su češnjak koristili kao namirnicu kojoj su pripisivali brojne ljekovite osobine. Njegova je primjena zabilježena u različitim starim kulturama, uključujući egipatsku, grčku, rimsku i tradicionalnu azijsku medicinu.
U narodnoj se medicini najčešće koristio za:
Prehladu i kašalj – dodavao se toplim jelima i domaćim pripravcima tijekom zimskih mjeseci.
Probavne tegobe – tradicionalno se smatrao namirnicom koja potiče probavu i apetit, premda nekim ljudima može izazvati žgaravicu ili nadutost.
Potporu općem zdravlju – redovito se jeo kao dio prehrane kojoj se pripisivala snaga i otpornost organizma.
Njegu kože i manje kožne tegobe – u nekim se tradicijama nanosio izvana, no takva se primjena danas ne preporučuje jer sirovi češnjak može izazvati iritaciju, pa čak i kemijske opekline.
Zaštitu od infekcija – koristio se u tradicionalnim pripravcima zbog vjerovanja da pomaže u borbi protiv štetnih mikroorganizama.
U prošlosti se češnjak katkad koristio i za zaštitu od štetočina te kao sredstvo kojem su se pripisivala gotovo čudesna svojstva. Danas znamo da dio njegovih učinaka ima znanstvenu podlogu, dok za mnoge tradicionalne primjene nema dovoljno kvalitetnih dokaza.
Zato je najbolje na češnjak gledati kao na vrijednu namirnicu i moguću potporu zdravim prehrambenim navikama, a ne kao na univerzalni lijek.
Kako iz češnjaka izvući najviše okusa?
Ako želite iskoristiti njegovu aromu, važno je znati kako se ponaša tijekom pripreme. Kada se češnjak zgnječi ili sitno nasjecka, aktiviraju se procesi tijekom kojih nastaje alicin. Nakon rezanja možete ga ostaviti nekoliko minuta prije kuhanja.
S druge strane, češnjak lako zagori, osobito ako se stavlja u jako zagrijano ulje. Tada postaje gorak i može pokvariti okus cijelog jela. Najbolje ga je kratko pirjati na umjerenoj vatri ili dodati u jelo u fazi kada već ima dovoljno tekućine.
Pečeni češnjak ima blaži, slađi okus, dok sirovi pruža izraženiju aromu. Upravo ta razlika omogućuje da se koristi u umacima, marinadama, namazima, varivima i juhama.
Recept za juhu od češnjaka: Kremasta, mirisna i savršena za hladne dane
Ako češnjak najčešće koristite samo kao dodatak jelima, vrijeme je da mu prepustite glavnu ulogu. Juha od češnjaka jednostavna je, ukusna i utješna, a uz dodatak krumpira i vrhnja postaje nježna i kremasta. Pečenje češnjaka nije nužno – ovaj recept priprema se u jednom loncu i idealan je za brz ručak ili laganu večeru.
Sastojci za 4 osobe
2 cijele glavice češnjaka, odnosno otprilike 12–16 češnjeva
1 srednji luk
2 srednja krumpira
2 žlice maslinova ulja
800 ml povrtnog ili pilećeg temeljca
150 ml vrhnja za kuhanje
sol i svježe mljeveni crni papar
prstohvat muškatnog oraščića, po želji
svježi peršin ili vlasac za posluživanje
prepečene kockice kruha ili krutoni
Priprema
1. Pripremite povrće.
Češnjak očistite i narežite na tanke ploškice, a luk sitno nasjeckajte. Krumpir ogulite i narežite na manje kockice kako bi se brže skuhao.
2. Lagano pirjajte luk i češnjak.
U loncu zagrijte maslinovo ulje pa dodajte luk. Pirjajte nekoliko minuta, dok ne omekša. Dodajte češnjak i nastavite pirjati još otprilike minutu, uz stalno miješanje. Pazite da češnjak ne potamni jer bi mogao postati gorak.
3. Dodajte krumpir i temeljac.
U lonac ubacite narezani krumpir, ulijte temeljac i pustite da zavrije. Smanjite vatru i kuhajte 15–20 minuta, odnosno dok krumpir potpuno ne omekša.
4. Pretvorite juhu u kremasti užitak.
Maknite lonac s vatre i juhu usitnite štapnim mikserom dok ne postane glatka. Vratite je na laganu vatru, umiješajte vrhnje za kuhanje i začinite solju, paprom i, po želji, muškatnim oraščićem. Zagrijte još nekoliko minuta, ali nemojte dopustiti da snažno zavrije.
5. Poslužite i uživajte.
Juhu ulijte u zdjelice, pospite nasjeckanim peršinom ili vlascem i dodajte hrskave krutone. Za još bogatiji okus možete naribati malo tvrdog sira ili dodati nekoliko kapi maslinova ulja.
Mali trik za još bolji okus
Ako želite blažu i pomalo slatkastu juhu, upotrijebite pečeni češnjak. Nekoliko cijelih glavica prerežite poprečno, premažite maslinovim uljem, zamotajte u foliju ili stavite u poklopljenu posudu za pečenje te pecite na 180 °C otprilike 35–45 minuta, dok češnjevi ne omekšaju. Istisnite ih iz ljuske i dodajte u juhu umjesto sirovog češnjaka.
Rezultat je nježnija, zaokruženija aroma koja će osvojiti čak i one koji inače zaziru od intenzivnog mirisa češnjaka.
Tko bi ipak trebao pripaziti s češnjakom?
Iako je za većinu ljudi siguran kao dio uobičajene prehrane, češnjak kod nekih može izazvati žgaravicu, bolove u trbuhu, nadutost ili alergijsku reakciju.
Poseban oprez potreban je kod uzimanja dodataka prehrani s češnjakom jer mogu povećati rizik od krvarenja, osobito uz lijekove protiv zgrušavanja krvi. Oprez je važan i prije operativnih zahvata. Osobe koje uzimaju takve lijekove ili imaju kronične zdravstvene tegobe trebale bi se prije uporabe koncentriranih pripravaka posavjetovati s liječnikom ili ljekarnikom.
I još nešto: nanošenje sirovog češnjaka izravno na kožu nije bezazlen kućni lijek. Može izazvati ozbiljnu iritaciju i opekline, pa je takvu praksu najbolje izbjegavati.
Češnjak zaslužuje mjesto na našem jelovniku
Od jednostavnog dodatka umacima do glavne zvijezde kremaste juhe, češnjak je namirnica koja stoljećima povezuje kulinarsku tradiciju i zanimanje za prirodne načine očuvanja zdravlja. Njegovi sumporni spojevi predmet su brojnih istraživanja, a neke su moguće koristi, osobito u kontekstu krvnog tlaka, obećavajuće. Ipak, ne treba mu pripisivati čudesna svojstva niti zanemariti ulogu uravnotežene prehrane i medicinske skrbi.
A što se mirisa tiče? Postoje žvakaće gume, peršin, četkice za zube i razni kućni trikovi, ali najbolja je strategija možda ona najjednostavnija: podijelite juhu s ljudima koji također vole češnjak. Tako nitko neće znati tko je kriv za miris, a svi će znati tko je skuhao odličan ručak!
