Premijer Andrej Plenković tvrdi da je protivljenje tonskom snimanju sjednica teško spojivo sa zahtjevima za većom transparentnošću Suda. Dok proziva troje sudaca zbog nesudjelovanja u radu, predsjednik Ustavnog suda poziva Sabor da izabere preostale članove.
Kriza na Ustavnom sudu Republike Hrvatske prerasla je u otvoreni politički sukob. Nakon što su troje sudaca odbili sudjelovati u radu zbog protivljenja tonskom snimanju sjednica i stručnih sastanaka, premijer Andrej Plenković optužio ih je za neodgovorno ponašanje i otvorio pitanje mogućih političkih motiva njihova postupanja.Također je prozvao i SDP zbpg opstrukcije u izglasavanju novih sudaca.
“Toliko o transparentnosti”, poručio je Plenković iz Siska u objavi koju je prenio HDZ na društvenim mrežama, podsjećajući da su isti suci prije nekoliko godina zagovarali javnost sjednica Ustavnog suda.
Premijer smatra da nema uvjerljivog razloga za protivljenje snimanju, navodeći da se snimaju sjednice Vlade i Hrvatskog sabora, kao i sjednice drugih sudova. Ocijenio je da takvo ponašanje dovodi u pitanje funkcioniranje Ustavnog suda te poručio sucima da počnu raditi odgovorno.
Plenković je otišao i korak dalje, iznoseći dvije moguće interpretacije njihova postupanja, da se boje da će se čuti sadržaj njihovih rasprava ili da je riječ o opstrukciji rada po nalogu lijeve oporbe. Za potonju tvrdnju nije iznio dokaze u objavi, pa je riječ o njegovoj političkoj ocjeni, a ne utvrđenoj činjenici.
Spor oko snimanja postao okidač za dublju krizu
Prema obrazloženju predsjednika Ustavnog suda Frane Staničića tonsko snimanje uvedeno je kako bi se osigurala vjerodostojnost zapisnika nakon ranijih nesuglasica oko sadržaja dogovora postignutih na sjednicama. Staničić tvrdi da su suci bili unaprijed upoznati s nabavom opreme i početkom snimanja 1. listopada te da se tome u početku nitko nije protivio.
Troje sudaca potom je uvjetovalo sudjelovanje u radu prestankom snimanja. Staničić navodi da su snimke namijenjene isključivo internim potrebama Suda, a njihovo korištenje uređeno je Poslovnikom.
Spor, međutim, nije ograničen na tehničko pitanje snimanja. U pozadini su dugotrajne nesuglasice među sucima oko organizacije rada, sastava vijeća i vjerodostojnosti ranije postignutih dogovora. Zbog izostanka troje sudaca rad na dijelu predmeta dodatno je otežan.
Sabor i dalje nije izabrao troje sudaca
Ustavni sud istodobno već mjesecima radi s deset umjesto s 13 sudaca. Predsjednik Suda ponovno je u priopćenju pozvao Hrvatski sabor da bez daljnjeg odgađanja izabere preostale članove, podsjećajući da je riječ o ustavnoj obvezi zastupnika.
Za izbor ustavnih sudaca potrebna je dvotrećinska većina ukupnog broja zastupnika, odnosno najmanje 101 glas. Bez političkog dogovora vladajućih i oporbe popunjavanje preostalih mjesta ostaje neizvjesno.
Tako se kriza odvija na dvije razine, unutar samog Suda, gdje je došlo do otvorenog spora oko načina rada, i u Saboru, gdje nema dogovora o izboru nedostajućih sudaca.
Plenković odgovornost za aktualno stanje povezuje s ponašanjem sudaca i političkom pozadinom njihova djelovanja. S druge strane, kritike postojećeg načina izbora sudaca upućuju na dugotrajan problem političkog utjecaja na popunjavanje Ustavnog suda.
Što znači odgovornost ustavnih sudaca?
Pitanje koje se otvara nadilazi aktualni sukob, gdje završava pravo sudaca na neovisnost i protivljenje određenom načinu rada, a gdje počinje odgovornost za sudjelovanje u radu institucije?
Neovisnost ustavnih sudaca temeljno je jamstvo ustavnog poretka. Istodobno, ona ne uklanja potrebu da se razjasne okolnosti koje otežavaju rad Suda. Za takvu procjenu nužno je utvrditi činjenice, pravila koja uređuju snimanje i postupanje sudaca te razloge zbog kojih oni osporavaju uvedenu praksu.
Dok se spor produbljuje, a izbor preostalih sudaca odgađa, odgovornost za pronalazak rješenja ostaje i na sucima i na političkim akterima koji imaju ovlast odlučivati o sastavu Suda.
