Bivši guverner Narodne banke Srbije ne isključuje mogućnost da sudjeluje u radu buduće vlade, ali zasad ne potvrđuje da će postati premijer. Najavljuje borbu protiv korupcije, jačanje institucija i drukčije odnose s Hrvatskom, dok o Kosovu zadržava tradicionalno srpsko stajalište.
Studentska lista uvjerljivo je pobijedila na prijevremenim parlamentarnim izborima u Srbiji, čime je otvoreno novo političko poglavlje nakon više od desetljeća vlasti političkog bloka predvođenog Aleksandrom Vučićem. Prema preliminarnim rezultatima Republičkog izbornog povjerenstva, studentska lista osvojila je 52,71 posto glasova, dok je lista Aleksandar Vučić – Ujedinjena Srbija dobila 39,17 posto.
Pobjeda je rezultat višegodišnjeg nezadovoljstva građana, koje je dodatno ojačano prosvjedima nakon tragedije u Novom Sadu 1. studenoga, kada je urušavanje nadstrešnice na željezničkom kolodvoru odnijelo brojne živote i potaknulo zahtjeve za odgovornošću i obračunom s korupcijom.
O izazovima koji čekaju novu političku opciju, mogućem sastavu buduće vlade i odnosima Srbije sa susjedima u Intervjuu tjedna Media servisa govorio je Dejan Šoškić, profesor ekonomije i nekadašnji guverner Narodne banke Srbije, koji se našao na studentskoj listi. Razgovor je vodio Sven Tubak.
Hoće li Šoškić postati novi premijer?
Iako se njegovo ime spominje među potencijalnim kandidatima za čelnu poziciju u budućoj vladi, Šoškić zasad ne želi nagađati o vlastitoj političkoj budućnosti.
“Ne, ja to ne bih svakako mogao reći u ovom trenutku”, odgovorio je na pitanje hoće li postati novi srbijanski premijer.
Na dodatno pitanje bi li tu funkciju želio obnašati, objasnio je da se nikada nije profesionalno bavio politikom niti je bio član političke stranke. Ipak, smatra da su okolnosti u kojima se Srbija našla dovoljno ozbiljne da od građana zahtijevaju aktivnije sudjelovanje u obnovi društva.
“Svaki građanin trebao bi dati svoj dio doprinosa tamo gdje može pa da se oporavi naše društvo”, poručio je Šoškić.
Studentska lista, prema njegovim riječima, raspolaže kvalitetnim kadrovima, među kojima je i oko 150 doktora znanosti. Upravo bi stručnost, a ne stranačka podobnost, trebala biti jedan od kriterija za sastavljanje buduće vlade.
Međutim, izborni uspjeh tek je prvi korak. Pokret koji je okupio ljude različitih profesija i svjetonazora sada mora pokazati može li zajedničke zahtjeve pretvoriti u održiv program upravljanja državom. Zapadni mediji ističu da su borba protiv korupcije i reforma institucija među ključnim obećanjima pokreta, ali da će njegovo upravljačko iskustvo i sposobnost zajedničkog djelovanja biti na ozbiljnoj kušnji.
Sloboda medija, korupcija i lustracija među prvim najavama
Šoškić kao jedan od prvih prioriteta buduće vlasti navodi slobodu medija i suzbijanje korupcije. Nakon godina političkih napetosti i optužbi na račun utjecaja vlasti na medije i državne institucije, studentska lista najavljuje promjene koje bi trebale vratiti povjerenje građana.
Među prijedlozima je i donošenje zakona o lustraciji, kojim bi se, prema Šoškićevu obrazloženju, spriječilo da pojedinci koji su na položajima odlučivanja kršili ljudska i građanska prava ponovno obnašaju javne dužnosti.
“To je poruka koja treba krasiti sve institucionalno jake zemlje”, rekao je, pozivajući se na načelo prema kojemu se odgovornost mora utvrđivati bez obzira na osobne, političke ili obiteljske veze.
Takva najava otvara i zahtjevno pravno pitanje, kako provesti lustraciju tako da bude utemeljena na dokazima, individualnoj odgovornosti i vladavini prava, a ne da postane sredstvo političkog obračuna s prethodnicima.
Nova vlast, prema Šoškićevim najavama, namjerava preispitati i infrastrukturne projekte, osobito one povezane sa sigurnošću građana. Tragedija u Novom Sadu postala je simbol zahtjeva da se utvrdi odgovornost za propuste u javnim projektima te da se spriječi ponavljanje sličnih događaja.
Šoškić pritom naglašava potrebu za neovisnim institucijama i zapošljavanjem na temelju javnih natječaja, uz poruku da bi na odgovorne položaje trebali dolaziti najsposobniji kandidati.
Upozorenje Vučiću: Takve izjave vode destabilizaciji
Jedan od najvećih izazova za studentsku listu bit će odnos prema ljudima koji su tijekom prethodnih godina obnašali dužnosti u državnom aparatu.
Na pitanje što očekuje kada počnu izlaziti na vidjelo mogući propusti i afere iz prethodnog razdoblja, Šoškić se pozvao na srpsku poslovicu “Ni po babi ni po stričevima”, ističući da postupci nadležnih tijela moraju biti neovisni i utemeljeni na zakonu.
Istodobno je kritizirao nedavnu izjavu Aleksandra Vučića o mogućem samoorganiziranju građana ako država ne reagira na aktualnu situaciju.
“To je jedna u nizu potpuno neprimjerenih izjava koje je taj pojedinac dao u posljednjih 14 godina. Što bi značilo samoorganiziranje i kakav je to poziv? To je poziv koji suštinski vodi ka destabilizaciji”, ocijenio je Šoškić.
Studentska lista, prema njegovim riječima, zagovara mirne prosvjede i očuvanje javnog reda. To će biti osobito važno u razdoblju političke tranzicije, kada će se od nove parlamentarne većine očekivati da pokaže kako promjene mogu provoditi kroz institucije, bez produbljivanja društvenih podjela.
Šoškić o Hrvatskoj: Važno je izaći iz retorike devedesetih
Za Hrvatsku je posebno važan dio razgovora koji se odnosi na buduće odnose Zagreba i Beograda.
U proteklim godinama odnosi dviju država često su bili opterećeni političkim optužbama, povijesnim prijeporima i izjavama koje su dodatno otežavale rješavanje otvorenih pitanja. Među njima su potraga za nestalima iz Domovinskog rata, pristup arhivima i suradnja pravosudnih tijela.
Na poziv hrvatskog ministra branitelja Tome Medveda da Srbija otvori arhive kako bi se olakšala potraga za nestalima, Šoškić je poručio da ne treba prejudicirati postupanje nadležnih tijela, nego im omogućiti da obave svoj posao.
“Ja bih citirao predsjednika Hrvatske koji je rekao jednu veliku istinu koje smo svi mi svjesni. To je da je teško naći dva naroda u Europi, ali i u svijetu koji su bliži nego što su to Hrvati i Srbi. Dakle, bilo bi potpuno iracionalno da s takvim stupnjem bliskosti mi nemamo dobrosusjedske odnose. Vrlo je važno izaći iz narativa i retorike 90-ih. Siguran sam da će nova Vlada Srbije biti konstruktivan partner u svim nastojanjima da se regija stabilizira i da napreduje. Poziv na suradnju nije samo prema Hrvatskoj nego i prema našoj bratskoj Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Makedoniji naravno i Sloveniji,” kaže.
Europski put uz otvoreno pitanje Kosova
Europske integracije još su jedno od važnih pitanja na kojima će se testirati vanjskopolitička orijentacija nove vlasti.
Šoškić se osobno izjasnio kao zagovornik europskog puta Srbije, ističući da zemlja pripada europskom prostoru i da ne bi trebala ostati izvan integracijskih procesa. Istodobno smatra da odnos Beograda i Bruxellesa mora biti dvosmjeran te da građani Srbije trebaju osjetiti da ih Europska unija iskreno želi kao članicu.
Založio se i za referendum o članstvu kada se za to steknu uvjeti.
Ipak, pitanje Kosova pokazuje da bi europski put nove vlasti mogao biti opterećen starim političkim prijeporima. Šoškić je ponovio stajalište da su, kako ih je nazvao, Kosovo i Metohija sastavni dio Srbije te se pozvao na srbijanski Ustav i Rezoluciju 1244 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.
To je stajalište srbijanske strane, dok je Kosovo proglasilo neovisnost 2008. godine i priznaje ga velik broj država, među kojima su Hrvatska i većina članica Europske unije. Status Kosova ostaje jedno od najosjetljivijih pitanja europske politike prema Srbiji.
Upravo će odnos prema Kosovu, uz reforme pravosuđa, slobodu medija i borbu protiv korupcije, pokazati koliko će nova vlast moći uskladiti unutarnje promjene s europskim ambicijama.
Pobjeda je početak, a ne završetak promjena
Studentska lista ostvarila je rezultat koji mijenja političke odnose u Srbiji, ali pred njom je zahtjevniji dio posla: formirati vladu, osigurati stručan i funkcionalan državni aparat te pokazati da obećanja o transparentnosti i odgovornosti mogu postati stvarna politika.
Dejan Šoškić zasad ne potvrđuje da će biti premijer, ali poručuje da je spreman pridonijeti oporavku društva. Njegove najave uključuju jačanje institucija, borbu protiv korupcije, slobodu medija i konstruktivnije odnose sa susjedima.
Za Hrvatsku će se ključnim pokazateljem promjene smatrati konkretni potezi u rješavanju otvorenih pitanja, a ne samo drukčija retorika iz Beograda. Za samu Srbiju najveći će izazov biti pretvoriti izborno povjerenje građana u institucije koje djeluju neovisno i jednako prema svima.
Pobjeda je tako otvorila prostor za promjene, ali tek će postupci nove vlasti pokazati u kojem će se smjeru Srbija doista kretati.
Pogledajte/poslušajte emisiju:
