Rezultati europskog istraživanja o prisutnosti PFAS spojeva u krvi ponovno su otvorili pitanje izloženosti hrvatskih građana takozvanim vječnim kemikalijama. Iz stranke Možemo upozoravaju da bi Hrvatska trebala provesti nacionalno istraživanje kako bi se utvrdila stvarna razina izloženosti stanovništva tim kemikalijama.
PFAS, odnosno per i polifluoroalkilne tvari, velika su skupina kemikalija koje se zbog svoje postojanosti u okolišu često nazivaju vječnim kemikalijama. Koriste se ili su se koristile u brojnim industrijskim i potrošačkim proizvodima, a pojedini PFAS spojevi povezani su s različitim štetnim učincima na zdravlje.
Iz Možemo navode da rezultati europskog istraživanja, prema kojima su kod većine hrvatskih sudionika zabilježene vrijednosti pojedinih PFAS spojeva, pokazuju da je potrebno sustavnije pratiti izloženost stanovništva.
Stranka pritom upozorava da se pod obrazloženjem pojednostavljivanja pravila za kemijsku industriju ne bi smjelo krenuti prema deregulaciji.
Bosanac: Postoji problem s PFAS-om u Hrvatskoj
Gordan Bosanac, zastupnik Možemo u Europskom parlamentu, smatra da rezultati istraživanja predstavljaju razlog za provođenje nacionalnog istraživanja.
“Ovo je jasan indikator da postoji problem s PFAS-om u Hrvatskoj“, rekao je Bosanac.
Dodao je kako je među njegovim zahtjevima prema Europskoj komisiji bilo i to da se državama članicama pomogne u provedbi nacionalnih istraživanja.
“Ako već vlade imaju takva mišljenja, da ih Komisija potakne i financijski podrži da napravimo 27 nacionalnih istraživanja“, kazao je.
Bosanac je pozvao Ministarstvo zdravstva da, zajedno s Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo, provede takvo istraživanje.
“Ja bih pozvao Ministarstvo da to ipak učine s HZJZ-om. Pa ime im kaže čime se moraju baviti. Mislim da je sada situacija takva da postoji svijest da smo u problemima. Ja sam šokiran i apeliram da promijene mišljenje“, poručio je.
Što su PFAS spojevi?
PFAS je naziv za skupinu od više tisuća kemijskih spojeva koji se zbog svojih svojstava koriste u različitim proizvodima i industrijskim procesima. Otporni su na vodu, masnoće i visoke temperature, zbog čega su se koristili, među ostalim, u određenim vrstama ambalaže, tekstila, premaza i industrijskih materijala.
Problem predstavljaju njihova dugotrajna postojanost u okolišu i činjenica da se pojedini spojevi mogu nakupljati u organizmu.
Zbog mogućih rizika za zdravlje i okoliš Europska unija posljednjih godina pooštrava pravila koja se odnose na određene PFAS spojeve, dok se istodobno vodi rasprava o tome kako ograničiti njihovu uporabu i pronaći sigurnije alternative.
Iz Možemo zato traže da Hrvatska ne čeka nova europska mjerenja, nego da provede vlastito nacionalno istraživanje.
Prema njihovom stajalištu, takvo bi istraživanje omogućilo precizniji uvid u izloženost hrvatskog stanovništva i pomoglo pri donošenju budućih javnozdravstvenih i regulatornih odluka.
