Nova studija donosi zanimljive dokaze o povezanosti mozga i tijela: usmjeravanje pažnje prema bolnom ili upaljenom području nije promijenilo samo doživljaj neugode, već je utjecalo i na mjerljivu upalnu reakciju organizma.
Kada se ozlijedimo ili osjetimo bol, instinktivno pokušavamo skrenuti misli. Razgovor, gledanje videa ili neki drugi oblik distrakcije mogu učiniti da bol privremeno djeluje slabije. No, nova istraživanja sugeriraju da pažnja možda ne mijenja samo način na koji doživljavamo bol, nego može utjecati i na ono što se fizički događa u našem tijelu.
Pažnja može utjecati na upalnu reakciju
Istraživači predvođeni dr. Liron Rozenkrantz sa Sveučilišta Bar-Ilan proveli su tri unaprijed registrirana eksperimenta kako bi ispitali može li usmjeravanje pažnje prema određenom dijelu tijela utjecati na fiziološki odgovor organizma.
Sudionicima je na ruci izazvana mala i privremena upalna reakcija pomoću histaminskog kožnog uboda. Nakon toga dio sudionika trebao je usmjeriti pažnju na osjete u području uboda, dok su drugi trebali odvratiti pažnju gledanjem videa ili obavljanjem zadataka.
Znanstvenici su tijekom sljedećih 20 minuta pratili oticanje i crvenilo kože, ali i promjene u fiziološkim reakcijama sudionika.
Kako piše Euronews, rezultati pokazuju da je upalna reakcija bila približno jedan i pol puta manja kod sudionika koji su se usredotočili na osjete u tijelu. Oko 90 posto sudionika pokazalo je snažniju reakciju kada im je pažnja bila usmjerena na nešto drugo.
Nije se promijenio samo osjećaj boli
Posebno je zanimljivo to što istraživači nisu mjerili samo subjektivni osjećaj boli ili nelagode. Promjene su zabilježene i u samom upalnom procesu u koži.
Drugim riječima, sudionici nisu samo rekli da im je nešto manje ili više neugodno, njihovo je tijelo pokazalo mjerljivu razliku u intenzitetu upalne reakcije.
Prema rezultatima objavljenima u časopisu Nature Human Behaviour, usmjeravanje pažnje prema području koje je bilo nadraženo bilo je povezano sa slabijim upalnim odgovorom.
Kako bi mozak mogao utjecati na imunitet?
Znanstvenici smatraju da bi iza ovog fenomena moglo stajati nekoliko mehanizama.
Jedno moguće objašnjenje odnosi se na način na koji mozak obrađuje senzorne signale koji dolaze iz upaljenog područja. Kada svjesno obraćamo pažnju na određene tjelesne osjete, mozak ih može drugačije obrađivati nego kada smo usredotočeni na vanjske podražaje.
Drugi mogući mehanizam povezan je s parasimpatičkim živčanim sustavom, koji sudjeluje u regulaciji brojnih tjelesnih funkcija. Istraživači su pronašli povezanost između usmjeravanja pažnje na tjelesne osjete i povećane aktivnosti parasimpatičkog sustava, uključujući živac vagus, koji ima važnu ulogu u regulaciji upalnih procesa.
Mozak i tijelo možda su još povezaniji nego što mislimo
Rezultati se uklapaju u sve veći broj istraživanja koja pokazuju da mozak i imunološki sustav nisu odvojeni sustavi, već neprestano međusobno komuniciraju.
Ipak, znanstvenici upozoravaju da rezultate ne treba tumačiti kao dokaz da koncentriranje na određeni dio tijela može liječiti upalu ili neku bolest.
Eksperiment je proveden u strogo kontroliranim laboratorijskim uvjetima, na kratkotrajnoj upalnoj reakciji izazvanoj histaminskim ubodom. Još nije poznato bi li se isti učinak pojavio kod stvarnih ozljeda, infekcija ili kroničnih upalnih bolesti, niti koliko bi dugo mogao trajati.
Kako piše Euronews, potrebno je još istraživanja kako bi se utvrdilo mogu li se slični učinci pojaviti u svakodnevnim situacijama i tijekom duljeg razdoblja.
Što ovo znači za svakodnevni život?
Studija zasad ne znači da bismo trebali prestati odvraćati pažnju od boli niti da je dovoljno „misliti na bol“ kako bi se upala smanjila.
Ono što istraživanje pokazuje jest nešto suptilnije: način na koji usmjeravamo pažnju mogao bi biti dio složene komunikacije između mozga, živčanog sustava i imunološkog sustava.
Ako buduća istraživanja potvrde ove rezultate i u drugim okolnostima, bolje razumijevanje te veze moglo bi pomoći znanstvenicima u razvoju novih pristupa koji koriste odnos između pažnje, živčanog sustava i tjelesnih procesa.
Za sada je najvažnija poruka da ono što se događa u našoj svijesti možda nije toliko odvojeno od onoga što se događa u tijelu koliko se dugo pretpostavljalo.
