Britanski pacijent Rhys Hibbert postao je prvi čovjek na svijetu kojem je tijekom operacije mozga umjetna inteligencija u stvarnom vremenu pomagala kirurzima.
U velikom medicinskom iskoraku, kirurzi u University College London Hospitalu (UCLH) u Londonu uspješno su izveli prvu operaciju mozga uz pomoć umjetne inteligencije u stvarnom vremenu na svijetu. Operiran je 48-godišnji Rhys Hibbert. AI alat u stvarnom vremenu pomagao je kirurzima tijekom visokorizičnog zahvata, omogućivši sigurno uklanjanje tumora hipofize veličine 11 milimetara. Time je pacijent izbjegao potencijalni gubitak vida, a vid i energija potpuno su mu se vratili.
Tumor mu je ugrožavao vid
Kako piše BBC, Rhys Hibbert, 48-godišnji otac dvoje djece iz Bedfordshirea u Velikoj Britaniji, prije godinu i pol bio je potpuno zdrav. Svakog je dana tijekom pauze za ručak odlazio u šetnju dugu oko tri kilometra.
Tijekom jedne takve šetnje iznenada se onesvijestio i počeo imati grčeve nasred ceste. Pregledi su pokazali da ima 11 milimetara velik, nekancerogeni tumor na hipofizi, žlijezdi veličine otprilike mramora koja se nalazi u bazi lubanje.
Hipofiza proizvodi hormone važne za brojne funkcije organizma, uključujući rast, metabolizam te regulaciju krvnog tlaka i tjelesne temperature.
Problem je bio u tome što se tumor nalazio vrlo blizu karotidnih arterija, koje opskrbljuju mozak krvlju, kao i optičkih živaca odgovornih za vid. Kako je tumor rastao i počeo pritiskati optičke živce, Hibbertu se sužavao periferni vid.
Umor, vrtoglavica i strah od gubitka vida
Iako operacija u početku nije bila hitna, njegovo se stanje postupno pogoršavalo. Počeo je zapinjati za predmete, bio je izrazito umoran i često mu se vrtjelo.
“Osamnaest godina bračnog života uvijek bih ustao iz kreveta i napravio supruzi kavu. Nisam namjeravao dopustiti da me ovaj tumor u tome zaustavi”, ispričao je Hibbert.
Kako navodi BBC, najveći teret bolesti za njega nije bio samo fizički. Tumor je imao snažan emocionalni i psihološki utjecaj.
Kada su mu liječnici ponudili mogućnost da bude prvi pacijent na kojem će tijekom operacije koristiti njihov posebno razvijen AI sustav, nije dugo dvojio.
“Ako pacijenti nisu spremni sudjelovati u istraživanjima, kako će liječnici ikada učiti i kako će medicina napredovati?” rekao je.
AI je kirurgima pokazivao gdje se nalaze živci i krvne žile
Operacija je izvedena kroz nos. Kirurzi su koristili endoskop, tanku kameru na instrumentu, kako bi došli do baze lubanje.
Tumor se nalazio iza slojeva kosti i čvrste membrane, zbog čega njegovo uklanjanje nije bilo jednostavno. Poseban izazov predstavljala je činjenica da se anatomija razlikuje od osobe do osobe.
U takvim operacijama postoji mogućnost da se ne ukloni cijeli tumor, dok postoji i rizik od oštećenja velike krvne žile.
Upravo je tu ulogu preuzela umjetna inteligencija.
Tijekom zahvata AI je na drugom ekranu analizirao videosnimku operacije u stvarnom vremenu. Pratio je kirurške instrumente te označavao područja na kojima se najvjerojatnije nalaze krvne žile i živci.
Na taj je način kirurzima davao dodatne informacije o tome gdje je najsigurnije uklanjati tumor.
“Kao drugi par stručnih očiju”
Sustav podsjeća na tehnologiju prepoznavanja lica koju koriste pametni telefoni, ali umjesto lica prepoznaje važne anatomske strukture koje mogu biti skrivene od izravnog pogleda kirurga.
Britanski neurokirurzi ovakve operacije inače izvode relativno rijetko – prosječni kirurg napravi ih oko 10 do 20 godišnje. Prije operacije oslanjaju se na snimke kako bi se upoznali s anatomijom pacijenta.
Istraživači su svoj AI sustav trenirali na stotinama videosnimki operacija uklanjanja tumora hipofize. Na snimkama su stručnjaci precizno označavali krvne žile i živce kako bi sustav naučio prepoznavati najvažnije strukture.
“Treniran je na više operacija nego što većina kirurga vidi ili izvede tijekom cijelog života i može djelovati poput stručnog drugog para očiju”, rekao je profesor Hani Marcus, jedan od liječnika koji su sudjelovali u zahvatu.
Ključna razlika u odnosu na neke druge eksperimentalne AI alate jest to što ovaj sustav radi u stvarnom vremenu, tijekom same operacije.
Kirurzi i dalje imaju posljednju riječ
Liječnički tim naglašava da umjetna inteligencija nije samostalno donosila odluke.
Kirurzi su cijelo vrijeme zadržali potpunu kontrolu nad zahvatom. AI im je služio kao dodatni izvor informacija i pomoć pri prepoznavanju struktura koje bi mogle biti ugrožene.
Dugoročna je ambicija razviti svojevrsni “ChatGPT za kirurge” – sustav koji bi liječniku tijekom operacije mogao ponuditi savjet kada mu je potreban, ali koji se može potpuno zanemariti ako kirurg procijeni da prijedlog nije koristan.
Tehnologiju su godinama razvijali i testirali u laboratoriju, uz financiranje britanskog National Institute for Health and Care Research i Googlea. Nakon prvog zahvata na čovjeku istraživački tim sada planira veće kliničko ispitivanje.
“Vratio mi je život”
Rezultati su za Hibberta bili posebno značajni.
“Kad sam nakon operacije otvorio oči, osjećao sam se kao da imam vid od 360 stupnjeva. Godinu dana nisam tako jasno vidio”, rekao je.
U osam tjedana nakon operacije primijetio je da mu se vid poboljšava gotovo iz dana u dan. Vratila mu se i energija, dok su nestale nuspojave koje je osjećao prije zahvata.
“Vratilo mi je život”, rekao je.
Prema BBC-ju, britanski ministar za zdravstvene inovacije James Frith poručio je da je riječ o životno važnom zahvatu izvedenom u sklopu istraživanja financiranog javnim sredstvima.
“AI treba odgovarajuće zaštitne mehanizme i uvijek ćemo osigurati da se sigurnost shvaća ozbiljno”, rekao je Frith, dodajući kako istodobno treba iskoristiti prilike koje umjetna inteligencija donosi.
Ovaj slučaj mogao bi predstavljati važan korak prema budućnosti u kojoj će umjetna inteligencija tijekom složenih operacija pomagati liječnicima u prepoznavanju opasnih anatomskih struktura, ne zamjenjujući kirurge, već pružajući im dodatni sloj sigurnosti.










