Visoke temperature predstavljaju velik stres za organizam, a kod osoba koje uzimaju određene lijekove rizik od dehidracije i drugih zdravstvenih problema može biti još veći. Među lijekovima koji mogu otežati podnošenje vrućine nalaze se neki od najčešće propisivanih lijekova za depresiju, anksioznost, ADHD, povišeni krvni tlak i bolesti srca.
Kako toplinski valovi zbog klimatskih promjena postaju sve češći i intenzivniji,kako piše BBC, liječnici i zdravstvene organizacije upozoravaju da određeni lijekovi mogu utjecati na sposobnost organizma da regulira tjelesnu temperaturu.
Lijekovi za mentalno zdravlje
Neki lijekovi koji se koriste za liječenje depresije, anksioznosti i bipolarnog poremećaja mogu povećati osjetljivost na visoke temperature jer utječu na hipotalamus, dio mozga koji ima važnu ulogu u regulaciji tjelesne temperature.
To se odnosi i na često propisivane antidepresive iz skupine SSRI i SNRI, među kojima su sertralin, fluoksetin, escitalopram i venlafaksin.
Ovi lijekovi mogu utjecati na regulaciju serotonina, što kod nekih osoba može dovesti do pojačanog znojenja. Pretjerano znojenje može pridonijeti dehidraciji i gubitku elektrolita, što postaje još veći problem kada je tijelo već izloženo visokim temperaturama.
Stariji triciklički antidepresivi također mogu utjecati na znojenje, mogu ga pojačati, ali ga u nekim slučajevima i smanjiti. Smanjeno znojenje otežava prirodno hlađenje tijela i može dovesti do porasta tjelesne temperature.
BBC navodi da i drugi psihijatrijski lijekovi mogu povećati osjetljivost na vrućinu. Antipsihotici, koji se koriste u liječenju shizofrenije i bipolarnog poremećaja, mogu utjecati na normalne mehanizme kojima se tijelo hladi.
Stimulansi koji se koriste za liječenje ADHD-a, poput Ritalina, mogu povećati proizvodnju topline i uzrokovati sužavanje krvnih žila, čime se otežava prirodno hlađenje organizma. Osim toga, mogu prikriti osjećaj fizičkog napora, pa osoba možda neće na vrijeme prepoznati da se pregrijava.
Lijekovi za tlak i srce također mogu biti problem
Rizik ne postoji samo kod psihijatrijskih lijekova. Na podnošenje visokih temperatura mogu utjecati i lijekovi za povišeni krvni tlak i bolesti srca.
Diuretici, ACE inhibitori i ARB lijekovi mogu povećati rizik od poremećaja ravnoteže elektrolita i dehidracije. Neki od njih mogu utjecati i na mehanizme koji potiču osjećaj žeđi.
U kombinaciji s visokim temperaturama i gubitkom tekućine, takav učinak može povećati rizik od ozbiljne dehidracije, oštećenja bubrega, srčanog udara i drugih komplikacija.
Beta-blokatori, koji se često koriste kod srčanih bolesti, mogu smanjiti protok krvi prema koži i tako otežati oslobađanje topline iz tijela.
Na sposobnost znojenja i hlađenja organizma mogu utjecati i drugi antikolinergički lijekovi, koji se koriste za liječenje različitih stanja, uključujući Parkinsonovu bolest, preaktivan mokraćni mjehur, respiratorne tegobe i alergije.
Posebno treba biti oprezan kada osoba uzima više lijekova istodobno. Kombinacija više lijekova koji utječu na sposobnost hlađenja tijela može dodatno povećati rizik od zdravstvenih komplikacija.
Starije osobe posebno su ugrožene
Starije osobe imaju veći rizik od bolesti povezanih s vrućinom, a istodobno češće uzimaju više različitih lijekova.
Jedno američko istraživanje, prenosi BBC, pokazalo je da stariji pacijenti koji uzimaju lijekove poput diuretika, antipsihotika, beta-blokatora, stimulansa i lijekova za snižavanje krvnog tlaka mogu imati povećan rizik od hospitalizacije zbog vrućine čak i kada nema službeno proglašenog toplinskog vala.
Rizik dodatno povećavaju životni uvjeti. Osobe koje rade na otvorenom ili u izrazito toplim prostorima, nemaju klimatizaciju ili žive u gusto izgrađenim gradskim područjima s malo zelenila mogu biti posebno izložene visokim temperaturama.
Kako se zaštititi?
Liječnici upozoravaju da se terapija ne smije samoinicijativno prekidati zbog visokih temperatura. O eventualnoj promjeni doze ili prestanku uzimanja lijeka uvijek treba razgovarati s liječnikom.
Osobe koje uzimaju terapiju koja može utjecati na regulaciju tjelesne temperature trebale bi tijekom toplinskih valova biti posebno oprezne. Važno je unositi dovoljno tekućine, izbjegavati izravno izlaganje suncu u najtoplijem dijelu dana te, kada je moguće, boraviti u rashlađenim prostorima.
Posebnu pažnju treba obratiti na simptome poput izrazite slabosti, vrtoglavice, glavobolje, mučnine, ubrzanog pulsa i neuobičajenog znojenja.
Zbunjenost, promijenjeno stanje svijesti ili neuobičajeno ponašanje mogu biti znak ozbiljnog pregrijavanja, odnosno toplinskog udara, koji može biti hitno i po život opasno stanje.
Ako redovito uzimate jedan ili više lijekova, osobito tijekom ljetnih mjeseci i toplinskih valova, korisno je s liječnikom ili ljekarnikom provjeriti mogu li oni utjecati na podnošenje visokih temperatura i postoji li potreba za dodatnim mjerama opreza.
