El Niño, prirodni klimatski fenomen koji se razvija u tropskom Pacifiku, mogao bi dosegnuti intenzitet kakav meteorolozi nisu zabilježili desetljećima. Kako piše BBC, britanski Met Office upozorava da bi riječ mogla biti o najjačem El Niñu u živom sjećanju, a njegove posljedice mogle bi se osjetiti diljem svijeta.
Ovaj fenomen povisuje globalnu temperaturu i mijenja obrasce oborina i vjetrova. U kombinaciji s globalnim zatopljenjem uzrokovanim ljudskim djelovanjem, mogao bi dodatno povećati rizik od ekstremnih vremenskih događaja.
Prema Met Officeu, vrlo je izgledno da će 2027. godina biti najtoplija godina otkad postoje instrumentalna mjerenja, čime bi s trona mogla skinuti 2024., trenutačno rekordno toplu godinu.
Temperatura Pacifika već je više od dva stupnja iznad normale
El Niño se pojavljuje otprilike svake dvije do sedam godina i u pravilu traje oko godinu dana. Nastaje kada pasati iznad tropskog Pacifika oslabe ili promijene smjer, što omogućuje toploj vodi da se širi prema istočnom dijelu oceana.
Tada se velika količina topline iz oceana oslobađa u atmosferu, što može utjecati na globalnu temperaturu i raspored oborina.
Znanstvenici El Niño službeno proglašavaju kada je temperatura površine mora u ključnom području Pacifika najmanje 0,5 stupnjeva Celzijevih iznad prosjeka. Trenutačna mjerenja, međutim, pokazuju anomaliju veću od 2 °C, a prognoze Met Officea upućuju na mogućnost da ona kasnije ove godine prijeđe i 3 °C.
Takav bi intenzitet bio nezabilježen u mjerenjima koja sežu do 1950. godine, a mogao bi predstavljati i jedan od najsnažnijih El Niña još od 19. stoljeća.
Posebno zabrinjava činjenica da se ispod površine Pacifika nalazi golema količina neuobičajeno tople vode. Na nekim mjestima temperatura je oko 100 metara ispod površine čak 8 °C viša od uobičajene, što predstavlja svojevrsni rezervoar toplinske energije koji bi mogao dodatno pojačati fenomen.
Posljedice se već vide u različitim dijelovima svijeta
El Niño ne djeluje jednako na sve dijelove planeta. Promjene temperature oceana i atmosferske cirkulacije mogu, međutim, poremetiti vremenske obrasce tisućama kilometara od Pacifika.
Kako navodi BBC, u južnoj Aziji monsunske oborine trenutačno su ispod prosjeka, dok promjene vjetrova iznad Kariba i tropskog Atlantika smanjuju aktivnost uragana.
Australija bi se mogla suočiti s većim rizikom od suše i požara, dok se u Peruu, Ekvadoru i dijelovima juga SAD-a povećava opasnost od obilnih oborina i poplava.
Europski utjecaj mnogo je složeniji.
Što El Niño znači za Hrvatsku?
Hrvatska nije među područjima koja El Niño izravno najviše pogađa, pa se iz samog razvoja ovog fenomena ne može zaključiti da nas očekuje određeni tip vremena.
Utjecaj na Hrvatsku i ostatak Europe uglavnom je neizravan, preko promjena u atmosferskoj cirkulaciji i velikih vremenskih obrazaca. Zbog toga su prognoze za pojedine zemlje mnogo manje pouzdane nego za područja bliža tropskom Pacifiku. Na hrvatsko vrijeme dodatno snažno utječu Jadran i Sredozemlje, reljef te prolazi ciklona i anticiklona.
Ipak, postoje signali koje vrijedi pratiti.
Prema najnovijim prognozama Svjetske meteorološke organizacije koje prenosi DHMZ, u južnoj Europi tijekom razdoblja od kolovoza do listopada 2026. postoji povećana vjerojatnost iznadprosječnih temperatura, dok se istodobno očekuju i oborinski obrasci koji u dijelu južne Europe mogu biti vlažniji od uobičajenih.
To ne znači da će u Hrvatskoj cijela jesen biti toplija i kišnija, ali sugerira da bi se i kod nas mogli nastaviti izraženi vremenski ekstremi.
Toplina bi mogla ostati važan faktor
Jedan od najizglednijih širih učinaka snažnog El Niña jest dodatno zagrijavanje globalnog klimatskog sustava. Za Hrvatsku je to posebno važno jer se već nalazi u području koje posljednjih godina bilježi izražene toplinske ekstreme.
Situaciju dodatno kompliciraju vrlo visoke temperature mora. Copernicus je izvijestio da su u srpnju 2026. temperature površine mora u zapadnom Sredozemlju dosegnule rekordne vrijednosti za taj mjesec.
Toplo more može povećavati količinu energije i vlage dostupne atmosferi. U određenim situacijama to može pridonijeti vrlo intenzivnim oborinama i olujama, iako se iz toga ne može unaprijed zaključiti kada će i gdje točno doći do takvih događaja.
Jesen i zima bit će posebno zanimljive
Utjecaj El Niña na Europu često se razvija s vremenskim odmakom, pa bi se njegovi potencijalni učinci mogli izraženije pratiti tijekom jeseni i zime.
Europski stručnjaci upozoravaju da bi snažan El Niño ovoga puta mogao proizvesti drukčiji obrazac od onoga koji se tradicionalno povezuje s tim fenomenom. Zajednički istraživački centar Europske komisije (JRC) navodi da bi vrlo snažan El Niño mogao u Europi donijeti toplije od prosjeka uvjete, pri čemu bi se zagrijavanje moglo pojačavati prema proljeću 2027.
Za Hrvatsku to znači da će meteorolozi posebno pratiti razvoj atmosferske cirkulacije nad Europom i Sredozemljem. Tek će se približavanjem jeseni i zime moći preciznije procijeniti hoće li se signal El Niña u našim krajevima očitovati kroz toplije razdoblje, promjene u količini oborina ili učestalost pojedinih ekstremnih vremenskih situacija.
2027. mogla bi srušiti temperaturni rekord
Jedna od najvećih posljedica snažnog El Niña mogla bi se osjetiti na globalnoj razini.
Prema znanstvenicima britanskog Met Officea, velika količina topline koja se iz Pacifika oslobađa u atmosferu može dodatno podignuti globalnu prosječnu temperaturu, osobito tijekom godine koja slijedi nakon vrhunca El Niña.
Zbog toga je, kako piše BBC, vrlo izgledno da će 2027. biti najtoplija godina u povijesti mjerenja.
Stručnjaci pritom upozoravaju da El Niño nije jedini faktor. Globalno zatopljenje već podiže osnovnu temperaturnu razinu, pa se prirodni klimatski fenomen događa na već toplijem planetu.
Hoće li Hrvatsku pogoditi “superoluja”?
Unatoč dramatičnim najavama, stručnjaci upozoravaju da razvoj snažnog El Niña nije moguće jednostavno prevesti u prognozu tipa “Hrvatsku očekuje kišna jesen” ili “slijedi najtoplija zima”.
DHMZ naglašava da svaki El Niño ima svoje specifičnosti i da WMO ne koristi izraz “super El Niño” kao službenu operativnu kategoriju. Ipak, i umjeren El Niño može povećati vjerojatnost pojedinih vremenskih i klimatskih ekstrema.
Za Hrvatsku će zato biti ključno pratiti razvoj situacije tijekom idućih mjeseci. Snažan El Niño može promijeniti velike atmosferske obrasce, ali konačan karakter vremena u Hrvatskoj ovisit će i o drugim čimbenicima, prije svega o stanju Sredozemlja, Jadrana i europske atmosferske cirkulacije.
Jedno je, međutim, već sada jasno: pred nama je klimatski događaj koji će meteorolozi pomno pratiti, a njegovi bi se učinci mogli osjećati daleko izvan Pacifika.
