El Niño je već stigao, a prema aktualnim prognozama krajem godine mogao bi dosegnuti vrlo snažan intenzitet. Klimatski fenomen koji počinje tisućama kilometara od Hrvatske može utjecati na vremenske obrasce, ali i stvoriti povoljnije uvjete za širenje nekih bolesti. Trebamo li biti zabrinuti?
Ako ste mislili da se El Niño događa negdje daleko i da s Hrvatskom nema nikakve veze – priča je ipak nešto složenija. Veliki klimatski fenomen ponovno jača, a najvažniji mjeseci tek dolaze.
Američki NOAA Climate Prediction Center trenutačno procjenjuje 81 posto vjerojatnosti da će El Niño između listopada i prosinca 2026. dosegnuti vrlo snažan intenzitet. Prognoze također daju čak 97 posto vjerojatnosti da će potrajati barem do ranog proljeća 2027.
To znači da bi upravo kraj ove godine mogao biti ključan.
Što se točno događa?
El Niño nastaje kada se površinske vode u središnjem i istočnom tropskom Pacifiku neuobičajeno zagriju. Na prvi pogled, Hrvatska s tim nema nikakve veze.
Ali ocean i atmosfera povezani su u golemi klimatski sustav. Promjene na Pacifiku mogu poremetiti atmosfersku cirkulaciju i utjecati na vremenske obrasce u udaljenim dijelovima svijeta.
I tu počinje priča koja zanima i Europu.
Najjači dio priče tek dolazi
El Niño nije tek potencijalna prijetnja za budućnost. On je već prisutan.
Prema NOAA-i, tijekom ljeta nastavio je jačati, a prognoze upućuju na daljnje jačanje prema jeseni.
Ako se aktualne projekcije ostvare, kraj 2026. mogao bi donijeti jedan od izraženijih El Niña posljednjih desetljeća.
No postoji jedna važna stvar koju treba znati. “Super El Niño” nije službena kategorija koja znači da će cijeli planet pogoditi ista katastrofa. Jačina fenomena određuje se prema temperaturama oceana, dok njegove konkretne posljedice ovise o regiji i drugim klimatskim čimbenicima.
A onda dolazi pitanje koje zvuči najstrašnije: bolesti
Može li El Niño donijeti opasne bolesti?
Ne izravno. Naime, El Niño ne stvara virus, bakteriju niti “donosi” epidemiju. Ali može promijeniti temperaturu, oborine i vlagu, a upravo su to uvjeti koji mogu utjecati na komarce, glodavce i druge prijenosnike bolesti.
Svjetska zdravstvena organizacija upozorava da El Niño koji je dio većeg prirodnog klimatskog sustava poznatog kao ENSO (El Niño–Southern Oscillation), koji povezuje promjene temperature oceana s promjenama u atmosferi, može utjecati na obrasce prijenosa pojedinih bolesti, uključujući dengu, malariju i neke bolesti koje se prenose vodom.
Zato se klimatski fenomeni i zdravlje ljudi ne mogu potpuno promatrati odvojeno.
Denga je jedna od bolesti koja privlači najviše pažnje
Denga se prenosi ubodom zaraženih komaraca. U toplijim i pogodnim uvjetima komarcima se može proširiti područje u kojem mogu preživjeti i razmnožavati se.
Europa je upravo zbog toga posljednjih godina pojačala nadzor. Naime, ECDC tijekom sezone komaraca prati pojavu lokalno prenesenih slučajeva bolesti poput denge, a širenje invazivnih vrsta komaraca smatra važnim javnozdravstvenim izazovom.
Ali to još uvijek ne znači da Hrvatskoj prijeti epidemija. To znači da se rizik mijenja i da ga treba pratiti.
Hrvatska: što nas čeka?
Ovo je dio priče u kojem treba biti posebno oprezan. El Niño ne omogućuje jednostavnu prognozu hrvatske zime. Ne možemo reći: “El Niño = topla zima.” Niti: “El Niño = puno snijega.”
Utjecaj na Europu je slabiji i složeniji nego u tropskim krajevima, a na vrijeme u Hrvatskoj utječu brojni drugi čimbenici. Zato će stvarna prognoza za Hrvatsku ovisiti o kombinaciji više klimatskih i atmosferskih obrazaca.
Ipak, neke bi stvari mogle postati važnije
Stručnjaci će u mjesecima pred nama posebno pratiti:
-temperature i toplinske valove.
-oborine i sušna razdoblja.
-rizik od požara.
-stanje vodnih resursa.
-populacije komaraca.
-pojavu bolesti koje prenose kukci.
To su područja u kojima klimatske promjene i prirodna klimatska varijabilnost mogu imati konkretan utjecaj na svakodnevni život.
Ne, ne stiže “smrtonosna bolest”
Ovo je možda najvažnije.
Dramatični naslovi o “smrtonosnoj bolesti koju donosi Super El Niño” mogu zvučati atraktivno, ali ne odgovaraju onome što znanstveni podaci zapravo govore. Postoji povezanost između klimatskih uvjeta i rizika od nekih zaraznih bolesti. Ali između toga i tvrdnje da Hrvatskoj prijeti epidemija ogroman je korak. Za takvu tvrdnju zasad nema osnove.
Ono što se zna i ono što se još ne zna
Zna se da je El Niño prisutan. Zna se da bi prema aktualnim prognozama mogao dodatno ojačati. Zna se da može utjecati na vremenske obrasce u različitim dijelovima svijeta.Zna se i da klimatski uvjeti mogu utjecati na širenje nekih bolesti.
Ali ne zna se unaprijed točno kakvo će vrijeme zbog ovog El Niña imati Hrvatska niti možemo tvrditi da će kod nas doći do epidemije određene bolesti.
I upravo je ta razlika ključna.
Jesen 2026. bit će pod posebnim povećalom
Ako se prognoze ostvare, listopad, studeni i prosinac bit će mjeseci koje će klimatolozi posebno pratiti. Tada bi El Niño mogao dosegnuti svoj najveći intenzitet. No, jedno je sigurno: El Niño je ponovno postao jedan od najvažnijih klimatskih fenomena koje vrijedi pratiti.
A za Hrvatsku vrijedi isto pravilo kao i uvijek – manje panike, više praćenja konkretnih podataka.
