Prema najnovijim izvještajima 28-godišnja Daria Šipilova zaposlenica Irkutskog instituta za borbu protiv kuge u Sibiru, umrla je 2. listopada od upale pluća nepoznatog uzroka. Ruske zdravstvene vlasti zasad nisu pronašle Yersinia pestis kod njezinih kontakata niti su potvrdile povezanost bolesti s laboratorijem. WHO također zasad ne govori o izbijanju kuge, procjenjuje rizik za širenje izvan regije kao vrlo nizak.
Zašto je onda slučaj toliko ozbiljan?
Zato što mjesto na kojem je žena radila nije običan medicinski laboratorij. Irkutski antikuganski institut specijaliziran je upravo za kugu i druge opasne uzročnike. Ako osoba koja radi s takvim patogenima iznenada umre od teške pneumonije nepoznatog uzroka, normalna epidemiološka procedura nalaže da se prvo isključi mogućnost laboratorijske izloženosti.
Drugim riječima, nije problem sama činjenica da je netko umro od upale pluća. Problem je kombinacija, laboratorij visokog rizika, zaposlenica laboratorija, naglo nastala teška pneumonija, a nepoznat uzrok.
Zato se aktiviraju mjere nadzora i karantene dok se ne utvrdi što se dogodilo. U ovom slučaju dio kontakata bio je stavljen pod nadzor, a bolnica u kojoj je liječena također je bila pod posebnim epidemiološkim mjerama.
Što je posebno opasno kod plućne kuge?
U medicinskom priručniku Hemed stoji da kugu uzrokuje bakterija Yersinia pestis. Postoji više oblika bolesti, ali plućna kuga je posebno problematična jer može zahvatiti pluća i prenositi se respiratornim kapljicama s oboljele osobe na druge ljude. WHO je opisuje kao najvirulentniji oblik kuge.
CDC također navodi da bi plućna kuga bila najvjerojatniji klinički oblik u slučaju namjernog oslobađanja Y. pestis kao biološkog oružja. Zbog toga se bakterija nalazi među najvišim kategorijama bioloških prijetnji.
Ali postoji važna nijansa, plućna kuga nije supervirus koji se nekontrolirano širi zrakom poput nekih izrazito zaraznih respiratornih virusa.
CDC navodi da se prijenos s čovjeka na čovjeka uglavnom događa pri bliskom kontaktu s oboljelom osobom koja proizvodi infektivne respiratorne kapljice. U povijesnim i suvremenim podacima prijenos je relativno ograničen i učinkovito se prekida izolacijom, zaštitom i odgovarajućim liječenjem.
A što znači biološko oružje?
Činjenica da je Yersinia pestis klasificirana kao potencijalni biološki agens ne znači da laboratorij koji proučava kugu proizvodi biološko oružje.
Brojni laboratoriji diljem svijeta proučavaju opasne patogene upravo zato da bi razvili dijagnostiku, cjepiva, lijekove i metode kontrole bolesti.
CDC izričito navodi da je mogućnost bioterorističke uporabe Y. pestis razlog za pripremljenost, ali istodobno procjenjuje takav događaj kao malo vjerojatan.
Trenutačno postoje tri činjenice, laboratorijska radnica iz instituta za istraživanje kuge umrla je od pneumonije nepoznatog uzroka, zbog prirode njezina radnog mjesta pokrenut je epidemiološki nadzor i karantenske mjere. Nije zasad dokazano da je oboljela od plućne kuge nakon laboratorijske izloženosti.
Treća tvrdnja zasad nije potvrđena. Ruske vlasti tvrde da nisu pronašle povezanost s opasnim mikroorganizmima, a WHO zasad ne govori o epidemiji kuge.
Zašto se onda uključio SAD?
SAD se uključio upravo zato što je riječ o neobičnom događaju u objektu koji radi s izrazito opasnim patogenom, a ne zato što je potvrđeno da je došlo do curenja kuge.
SAD traži više informacija od Rusije, a američki dužnosnici zabrinuti su i zbog pitanja transparentnosti i pravodobne međunarodne obavijesti. Washington je posebno zainteresiran za točan uzrok smrti i za mogućnost da je došlo do laboratorijske izloženosti.
I upravo zato je slučaj dovoljno ozbiljan da ga pomno prate WHO i američke zdravstvene vlasti, ali nije dovoljno dokazan da bi se zasad govorilo o epidemiji ili laboratorijskom bijegu kuge.
