Inicijativa Gospić je naš dom reagirala je na najnovije priopćenje Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo o monitoringu vode na području Gospića. Iz inicijative pozdravljaju poziv HZJZ-a građanima koji koriste vlastite bunare, cisterne ili lokalne vodovode da se jave Zavodu, ali istodobno tvrde da je takva reakcija trebala uslijediti znatno ranije.
HZJZ je 12. kolovoza objavio da žurno prikuplja podatke o individualnoj i lokalnoj vodoopskrbi te pozvao stanovnike koji nisu priključeni na sustav javne vodoopskrbe da dostave podatke o svojim izvorima vode.
“U svakom slučaju, mi se pridružujemo pozivu da se žurno u što većem broju odazovete ovom pozivu“, poručuju iz inicijative, uz oštru kritiku ravnatelja HZJZ-a Krunoslava Capaka.
“Gospodine Capak, vještačenje je trebalo pročitati!”, navode.
Upozoravaju na prijenos teških metala u biljke
U inicijativi posebno izdvajaju rezultate analiza koji se odnose na moguće širenje onečišćenja iz tla u biljke i hranidbeni lanac.
Pozivaju se na nalaze prema kojima maslačak pokazuje svojstva hiperakumulacije određenih teških metala te tvrde da su analizama utvrđeni pokazatelji prijenosa povećanih koncentracija teških metala iz tla u biljke, a potom i u hranidbenu mrežu.
“Time je dokazan prijenos povećanih koncentracija teških metala iz tla u biljke te dalje u hranidbenu mrežu“, citiraju dio nalaza na koji se pozivaju.
Iz inicijative zbog toga postavljaju pitanje što je s poljoprivrednim kulturama i hranom koja se proizvodi na području potencijalno zahvaćenom onečišćenjem.
“Kupus? Da biste objasnili kako otrov nije ušao u biljke, odnosno hranidbeni lanac?“, pitaju HZJZ.
“Niste spomenuli primjerice – citiramo: “maslačak (Taraxacum officinale) pokazuje svojstva hiperakumulacije sljedećih teških metala: antimona (BCF=1,05 – 3,96), cinka (1,19 – 1,33), molibdena (6 – i samo u jednom uzorku žive (2). Time je dokazan prijenos povećanih koncentracija teških metala iz tla u biljke te dalje u hranidbenu mrežu,” kažu iz Inicijative.
Sporna i pitanja vode
Poseban dio reakcije odnosi se na vodu. Iz inicijative tvrde da dosadašnja redovna mjerenja nisu bila usmjerena na aktualnu situaciju s ilegalnim odlagalištem.
Navode kako posljednji monitoring izvorišta iz kojega se, prema njihovim tvrdnjama, može pratiti prisutnost teških metala datira iz listopada 2025., dok je posljednja analiza na PFAS spojeve prije izvanrednog uzorkovanja provedena prije nekoliko mjeseci.
HZJZ je, međutim, u svojoj reakciji naveo da je voda iz zone opskrbe Mrđenovac analizirana na PFAS 28. travnja 2026., kao i da je Ličke vode 23. ožujka proveo dodatno uzorkovanje na izvorištu i u distribucijskoj mreži. HZJZ je također objavio da je 11. kolovoza provedeno novo izvanredno uzorkovanje čiji se rezultati očekuju.
Upravo će ti rezultati biti važni za daljnju procjenu stanja vode.
Mjereno je uzvodno
Inicijativa problematizira i ranija ispitivanja vode koja su, kako tvrde, pokazivala dobru kvalitetu podzemne vode.
Pozivaju se na ispitivanja Instituta za vode Josip Juraj Strossmayer, ali tvrde da su uzorci uzimani na lokaciji koja nije mogla pokazati eventualni utjecaj sporne lokacije jer se nalazila uzvodno.
“Institut je primjerice mjerio na krivom mjestu, uzvodno“, tvrde iz inicijative.
Istodobno, HZJZ se u svojem najnovijem priopćenju poziva na zaključke vještaka Geotehničkog fakulteta i Stručnog povjerenstva za vodu za ljudsku potrošnju, prema kojima na temelju raspoloživih podataka nije utvrđena mogućnost utjecaja onečišćujućih tvari s lokacija Rakitovac i Bilaj na izvorišta koja se koriste za javnu vodoopskrbu.
Antimon 700 puta iznad dopuštene vrijednosti?
Najozbiljniji dio reakcije inicijative odnosi se na nalaze eluata, odnosno tekućine koja nastaje procjeđivanjem kroz otpad.
Tvrde da je u jednom uzorku otpada koncentracija antimona u eluatu prekoračila dopuštene maksimalne vrijednosti čak 700 puta. Kao izvor analize navode Nastavni zavod za javno zdravstvo Dr. Andrija Štampar.
“Ako nama ne vjerujete, pitajte Nastavni zavod ‘Dr. Andrija Štampar’ koji je radio te analize“, poručuju iz inicijative.
Ovaj navod potrebno je razlikovati od službenih zaključaka o utjecaju takvog onečišćenja na pitku vodu, zdravlje ljudi ili hranidbeni lanac. Sama činjenica da je u određenom uzorku utvrđena povišena koncentracija ne dokazuje automatski put onečišćenja do čovjeka.
Tek sad uvodite monitoring
Inicijativa smatra problematičnim što HZJZ sada najavljuje prošireni monitoring na parametre koji su pronađeni u vještačenju.
“Tek sad najavljujete uvođenje monitoringa na sve elemente utvrđene vještačenjem“, navode, uz pitanje zašto takve analize nisu provedene ranije.
Istodobno, HZJZ tvrdi da je monitoring vode kontinuiran, da su tijekom 2026. provedene brojne kemijske i mikrobiološke analize te da dosadašnji rezultati ne potvrđuju ugrozu javne vodoopskrbe.
Za konačnu procjenu bit će ključni rezultati novih izvanrednih analiza, ali i neovisno povezivanje nalaza iz otpada, tla, podzemnih voda i vodoopskrbnog sustava.
Na kraju svoje objave članovi inicijative potpisuju se ironično kao “Histerični građani“ te tvrde da na svoje dopise institucijama, upućivane tijekom posljednjih godinu i pol, nisu dobili odgovor.
Sukob oko toga jesu li nadležne institucije reagirale pravodobno tako se nastavlja. Dok HZJZ ističe rezultate monitoringa koji zasad potvrđuju zdravstvenu ispravnost javne vodoopskrbe, građanska inicijativa traži širi i hitniji nadzor te upozorava da se rezultati vještačenja moraju sagledati u cijelosti, od otpada i tla do vode, biljaka i mogućeg utjecaja na stanovništvo.
Na Rabu strah od otrova iz otpada u Lici: Vodovod ne može ukloniti PFAS-e. Manji su od filtera…
Opasni spojevi iz otpada u Gospiću mogli bi završiti u vodovodima Senja i otoka Paga i Raba
