PFAS je već pronađen u podzemnim vodama nizvodno od ilegalnog odlagališta. A Lika je krš, voda ponire, putuje podzemnim kanalima i ponovno izbija na izvorima i vruljama. Zato pitanje više nije samo što je u Gospiću, nego kamo ta voda odlazi.
Gospićki slučaj otvorio je pitanje koje nadilazi granice jednoga grada i jedne lokacije.
Na području ilegalnog odlagališta utvrđeno je onečišćenje tla, a u podzemnim vodama nizvodno od lokacije pronađeni su PFAS spojevi. Vještaci su pritom ocijenili da je odlagalište vrlo vjerojatan izvor migracije PFAS-a u podzemni vodonosnik.
To je posebno važno u Lici jer se ovdje ne radi o običnom hidrološkom sustavu.
Lika je krška ponornica.
Voda u takvom sustavu ne mora ostati tamo gdje je vidimo na površini. Može nestati u ponorima, prolaziti kroz pukotine i podzemne kanale te se ponovno pojaviti kilometrima dalje, na izvorima, rijekama ili čak podmorskim vruljama.
Znanstvena istraživanja pokazala su da je između Like i Gacke dokazana hidrogeološka povezanost te da dio vode iz sliva Like prihranjuje Gacku. Istraživanja krša Velebita dodatno su pokazala postojanje vrlo složenih i razgranatih podzemnih sustava koji povezuju područja poniranja Like i Gacke s izvorima na širokom području Velebita i obale.
To ne znači da je voda iz Gospića već zagadila vodovode Senja, Paga ili Raba i za takvu tvrdnju zasad nema dokaza, ali…
Ali znači da je pitanje hidrogeološke povezanosti toliko ozbiljno da ga se ne može odgovoriti samo mjerenjem vode na jednoj slavini.
Jer voda koja danas nije zagađena može biti sigurna za piće, dok se istodobno nekoliko stotina metara ili kilometara dalje kroz krški sustav može odvijati migracija onečišćujućih tvari.
A područje prema kojem se kreću podzemne vode nije nevažan prostor.
Sustav vodoopskrbe danas obuhvaća Senj, Rab i Pag, kao i Karlobag, Povljanu i Kolan. Za otok Pag službeni podaci navode da voda velikim dijelom dolazi iz sustava povezanog s velebitskim područjem.
Zato građani imaju pravo dobiti odgovor na vrlo konkretno pitanje: Postoji li hidrogeološka veza između onečišćenog područja u Gospiću i izvora, vodonosnika i vodozahvata prema Gackoj, Velebitu i obali? I mogu li se tragovi PFAS-a ili drugih onečišćujućih tvari detektirati na tim točkama?
Potrebna su traserska ispitivanja podzemnih voda, kontinuirani monitoring i javna objava svih rezultata, jer u kršu ono što nestane u ponoru ne nestaje. To je pitanje cijelog hidrogeološkog sustava Like i Velebita.
Plenković dedramatizirao trovanje opasnim otpadom u Lici: To je histerija oporbe…
