Nakon prosvjeda u Splitu i Zagrebu potaknutih obilježavanjem Dana srpske kulture, vukovarski gradonačelnik Marijan Pavliček zatražio je odgodu izložbe fotografija Srpkinja, koju organiziraju Srpski kulturni centar Vukovar, Zajedničko vijeće općina i Generalni konzulat Republike Srbije.
Otvorenje izložbe najavljeno je za utorak, 11. studenoga, no sve glasniji pozivi traže da se događaj pomakne izvan razdoblja obilježavanja Dana sjećanja na žrtvu Vukovara.
Gradonačelnik Pavliček poručio je da u danima žalosti i sjećanja na 2717 poginulih i nestalih hrvatskih branitelja i civila nije primjereno održavati ovakve izložbe, dok je ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek istaknula kako joj, iako ne problematizira sam sadržaj, vremenski i simbolički kontekst izložbe nije prihvatljiv.
“U ovom trenutku povišenih tenzija zaista ne vidim smisao da konzulat Republike Srbije u Vukovaru, u tjednu kada se kao Hrvati sjećamo najveće traume iz Domovinskog rata i želimo u tišini prisjetiti se tih strašnih zločina i žrtava, organizira takve događaje. Meni to stvarno nije prihvatljivo”, poručila je ministrica u izjavi za HRT.
Dodala je kako sredstva za financiranje kulturnih društava nacionalnih manjina odobrava Ured za nacionalne manjine, a ta društva samostalno odlučuju o sadržajima koje će organizirati.
“Svim nacionalnim manjinama, pa tako i srpskoj, omogućeno je da njeguju svoju kulturu, ali uz uvažavanje osjetljivosti trenutka i konteksta”, naglasila je Obuljen Koržinek.
Govoreći o događajima u Zagrebu i polemikama oko izložbe posvećene Dejanu Medakoviću, ministrica je komentirala i pitanje povijesne odgovornosti.
“Memorandum SANU-a apsolutno je jedan od dokumenata koji je stvorio atmosferu, ako ne i potaknuo srpsku agresiju. Ne može se to prešutjeti, niti se može zanemariti da radite izložbu o nekome tko je s tim povezan, ako je to doista točno”, rekla je ministrica.
Kako smo ranije danas objavili, zagrebački odvjetnik i bivši suradnik na haaškim predmetima Tomislav Jonjić oglasio se na svom Facebook profilu komentirajući aktualne događaje vezane uz Dane srpske kulture i izložbu posvećenu Dejanu Medakoviću, koja se održava u Zagrebu u organizaciji Srpskog kulturnog društva Prosvjeta.
Jonjić je u objavi izrazio oštro neslaganje s činjenicom da se, kako tvrdi, državnim novcem promovira osoba koja je bila povezana s velikosrpskom ideologijom i kasnije podržala Radovana Karadžića.
Podsjetio je da je Medaković bio potpisnik Memoranduma SANU iz 1986. godine, dokumenta koji se u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini često opisuje kao ideološka podloga velikosrpske politike i oružanih sukoba 90-ih, ali i da je nakon rata potpisao deklaraciju u obranu Radovana Karadžića.
“Dejan Medaković nije bio samo sutvorac Memoranduma SANU i Miloševićev podupiratelj, nego je u lipnju 1996., nakon pokolja i genocida u Srebrenici, bio jedan od potpisnika Deklaracije o obustavljanju postupka Haškog tribunala protiv dr. Radovana Karadžića, predsjednika Republike Srpske, kojom se zahtijevalo obustavljanje postupka protiv vođe bosansko-hercegovačkih Srba uz tvrdnju da je sudište ilegalno, a Karadžić nevin”, ističe Jonjić.
Radovan Karadžić, bosanskohercegovački političar, psihijatar, pjesnik i ratni zločinac srpske narodnosti. Haaški sud podigao je 1995. godine protiv njega optužnicu za ratne zločine protiv Hrvata i Bošnjaka počinjene na teritoriju Bosne i Hercegovine za vrijeme opsade Sarajeva i zbog izdavanja naredbi koje su dovele do genocida u Srebrenici. Karadžić je bio u bijegu od 1996. do uhićenja u Srbiji 21. srpnja 2008. Haaški sud drugostupanjskom ga je presudom 24. ožujka 2019. godine osudio na doživotnu kaznu zatvora, zbog počinjenih zločina protiv čovječnosti, istrebljenja, ubojstava, ubojstva kao kršenja zakona ratovanja, deportacija, nehumanih djela i prisilnog premještanja, širenja terora, protupravnih napade na civile te uzimanje talaca – koje je on počinio u svojstvu prvog predsjednika, tj. efektivnog osnivača Republike Srpske i u svrhu stvaranja Republike Srpske, stoji na Wikipediji.
