Vozače od utorka očekuju više cijene goriva, ali rast neće biti onoliko velik koliko bi sugerirale cijene na svjetskim tržištima. Ministar gospodarstva Ante Šušnjar najavio je intervenciju Vlade u trošarine, a otkrio je i koliko bi od utorka trebao stajati dizel.
Cijene nafte i naftnih derivata proteklog su tjedna porasle na svjetskim burzama, a najveći rast zabilježen je kod dizela. Gostujući u Dnevniku Nove TV, ministar gospodarstva Ante Šušnjar rekao je da bi bez intervencije Vlade dizel poskupio približno deset centi po litri.
Vlada će, međutim, dio tog udara preuzeti na sebe.
“Za predstojeći tjedan to je negdje oko 10 eurocenti za dizel, on je najviše rastao. Međutim, Vlada će svojim odlukama, intervencijom u trošarine, prepoloviti taj rast“, rekao je Šušnjar.
Dizel neće dosegnuti 1,95 eura
Ministar je potvrdio da će dizel od utorka ipak biti skuplji, ali tvrdi da cijena neće dosegnuti ranije spominjanih 1,95 eura.
“Neće biti 1,95 eura. Prepolovit ćemo taj rast, bit će nešto iznad 1,90 eura“, rekao je Šušnjar.
Prema njegovim riječima, građani mogu očekivati povećanje od približno pet do šest centi po litri u odnosu na nedjelju.
Šušnjar je pritom istaknuo da bi bez Vladine intervencije cijena dizela bila na povijesno visokoj razini.
Hrvatska je, dodao je, od Europske unije dobila odobrenje za intervenciju u minimalnu europsku trošarinu. Ta mogućnost vrijedi do siječnja sljedeće godine.
“Imamo taj alat, imamo izmjene Zakona o PDV-u i napravit ćemo sve što bude potrebno radi očuvanja socijalne kohezije i standarda građana, ali i gospodarstva“, poručio je ministar.
Vlada ima još jedan alat, PDV
Osim trošarina, Šušnjar je potvrdio da Vlada na raspolaganju ima i mogućnost intervencije kroz PDV.
“Mi smo napravili izmjene i dopune Zakona o porezu na dodanu vrijednost, trenutačno interveniramo u trošarine, ukoliko bude potrebe, i to je na stolu“, rekao je.
Hoće li i kada ta mogućnost biti iskorištena, ovisit će o daljnjem kretanju cijena nafte i derivata na svjetskim tržištima.
Ministar se nada smirivanju geopolitičkih sukoba koji utječu na cijene energenata, ali poručuje da Vlada priprema dodatne mjere ako se trend rasta nastavi.
Sigurnost opskrbe je neupitna
Govoreći o plavom dizelu, Šušnjar je naglasio da je riječ o gorivu koje se prodaje bez trošarine, zbog čega Vlada na njega ne može intervenirati na isti način.
Posebno je istaknuo važnost sigurnosti opskrbe poljoprivrednika i ostalih potrošača.
Kada je riječ o zalihama sirove nafte, ministar tvrdi da nema razloga za zabrinutost.
“Zaliha imamo dovoljno, sirova nafta redovno stiže, rafinerija radi punim kapacitetom. Znači, sigurnost opskrbe je neupitna u ovom trenutku“, rekao je.
Kada bi gorivo moglo prijeći dva eura?
Na pitanje kada bi cijene benzina i dizela mogle prijeći granicu od dva eura po litri, Šušnjar je podsjetio da su u pojedinim europskim državama te razine već dosegnute.
Prema njegovim riječima, Vlada aktivnim mjerama zasad pokušava zadržati cijene goriva u Hrvatskoj na razinama koje smatra prihvatljivima za građane i gospodarstvo.
“Vidjet ćemo ova daljnja burzovna kretanja. Ja se nadam da je ovo deeskalacija svih ovih sukoba i da će se to pomalo ispuhivati“, rekao je.
Novi paket mjera: Pomoć bi ubuduće trebala biti ciljanija
U razgovoru se govorilo i o 11. paketu Vladinih mjera, koji ponovno nije vezan uz imovinski cenzus.
Šušnjar smatra da bi se nakon početka primjene Registra stanovništva mogla preciznije utvrditi potreba za državnom pomoći.
Pozvao je građane da putem sustava e-Građani provjere svoje podatke kako bi se, prema njegovim riječima, od početka iduće godine pomoć mogla usmjeriti prema onima kojima je najpotrebnija.
“Bolje je da imamo ciljanije mjere“, poručio je ministar.
Sidrene cijene: Neće biti rigoroznog kažnjavanja
Jedna od tema bila je i nova regulacija sidrenih cijena, oko koje su posljednjih dana reagirali trgovci, ugostitelji, poslodavci i mali poduzetnici.
Šušnjar odbacuje tvrdnje o „kaosu“ te najavljuje da početak primjene neće biti obilježen rigoroznim kažnjavanjem.
“Neće biti rigoroznog kažnjavanja, ići će se edukativno“, rekao je.
Ministarstvo istodobno radi na pravilnicima kojima bi se, ako se pokaže potrebnim, pojedini proizvodi ili usluge mogli izuzeti iz obveze.
Na upozorenja da bi dodatni administrativni troškovi mogli rezultirati novim poskupljenjima, Šušnjar je odgovorio usporedbom s kretanjem cijena goriva.
Podsjetio je da je dizel 2011. godine, preračunato u današnje eure, stajao oko 1,35 eura te ustvrdio da cijene brojnih proizvoda i usluga nisu rasle proporcionalno rastu cijena goriva.
Zagreb kao moguća lokacija za energanu
Šušnjar je ponovno otvorio i pitanje izgradnje energane, odnosno postrojenja za energetsku oporabu otpada.
Prema njegovim riječima, izmjene Zakona o prostornom uređenju i Zakona o gradnji stvorile su uvjete za ubrzavanje takvih projekata.
Kao potencijalne lokacije naveo je Sisak, Zagreb, Rijeku i Osijek, prvenstveno zbog postojećih toplovodnih sustava.
Posebno je izdvojio Zagreb.
“Zagreb je tu najpotentniji zbog toplovodne mreže, zbog količine otpada, zbog Jakuševca, zbog gravitacije cijelog područja koje je naslonjeno na Zagreb“, rekao je.
Šušnjar smatra da jedna energana ne bi bila dovoljna za ukupne količine otpada te da bi Hrvatska trebala razmatrati više takvih projekata.
“To bi za širu zagrebačku regiju imalo apsolutno veliku korist“, poručio je.
Šušnjar o Srbiji: Takav način ne gradi dobrosusjedske odnose
Ministar se osvrnuo i na svoje objave na društvenoj mreži X, posebice na one koje se odnose na Srbiju.
Objasnio je da reagira na postupke koje smatra neprihvatljivima, posebno kada je riječ o političkoj retorici prema Hrvatskoj.
“Nije normalna pojava da su u srpskim političkim kampanjama svima puna usta Hrvata, mi smo im izlika za sve njihove probleme“, rekao je Šušnjar.
Dodao je da Hrvatska i Srbija imaju prostor za gospodarsku suradnju, ali da je za takvu suradnju potrebno graditi drukčije odnose.
“Mislim da se treba odmaknuti od diplomatskih fraza, nekad vrlo jasno reći stavove i nazvati stvari pravim imenom“, zaključio je ministar.
Ključna poruka za vozače
Od utorka dizel će, prema najavi ministra gospodarstva, poskupjeti oko pet do šest centi po litri, ali bi njegova cijena trebala ostati nešto iznad 1,90 eura, a ne dosegnuti 1,95 eura.
Vlada pritom ostavlja otvorenom mogućnost dodatnih intervencija kroz trošarine i PDV, ovisno o kretanju cijena na svjetskom tržištu.
