Na TikToku sve je više objava u kome se hormon kortizol krivi za razne bolesti. Znanstvenici upozoravaju kako je riječ o pojednostavljivanju problema. Kortizol nam nije neprijatelj.
Kortizol, poznat i kao hormon stresa, kemikalija je koja pomaže našem tijelu regulirati stres. “To je hormon koji povezuje um i tijelo”, objasnio je za New York Times Martin Picard, izvanredni profesor bihevioralne medicine na Sveučilištu Columbia.
“Gotovo svaki organ ima receptor koji reagira na kortizol. Od ključne je važnosti da nam pomogne funkcionirati tijekom dana, bilo reguliranjem krvnog tlaka ili borbom protiv upala“, dodao je Picard.
“Kortizol je dar evolucije koji nam pomaže mobilizirati energiju potrebnu da se suočimo s opasnošću ili da pobjegnemo od nje. To djelomično čini povećanjem količine glukoze u krvi. Također regulira naš metabolizam. Naše razine fluktuiraju tijekom dana, rastu kada se prvi put probudimo i padaju dok tonemo u san.
Kortizol je vaš prijatelj, sve dok ga ne bude previše”, objasnio je, pak, liječnik Gregory Fricchione, pomoćnik šefa psihijatrije u Općoj bolnici Massachusetts i profesor psihijatrije na Harvardu.
Neravnoteža kortizola doista može uzrokovati umor i razdražljivost. Neke psihičke bolesti, uključujući depresiju i posttraumatski stresni poremećaj, povezana su upravo s neravnotežom kortizola, rekao je Raza Sagarwala, liječnik na odjelu za psihijatriju Medicinskog centra Sveučilišta Vanderbilt koja je proučavala učinke nefarmakoloških tretmana na razine kortizola. No stručnjaci odbacuju teze, poput onih na društvenim mrežama, gdje se kortizol krivi za sve, od prištića, do srčanih udara.
“Nije teško testirati razinu kortizola, ali ju je vrlo teško protumačiti”, napomenuo je Mihail Zilbermint, izvanredni profesor kliničke medicine specijaliziran za endokrinologiju na Johns Hopkins Medicine.
U rijetkim slučajevima, ljudi koji razviju prekomjerne količine kortizola mogu oboljeti od Cushingova sindroma, koji se manifestiraju masnom grbu na stražnjoj strani vrata; neki se ljudi debljaju, osjećaju umor i imaju problema sa spavanjem. Po tijelu im se pojave modrice, a razina šećera u krvi i krvni tlak također im porastu.
Neka istraživanja sugeriraju da joga i meditacija mogle pomoći u snižavanju razine kortizola. Doktor Sagarwala, tvrdi da bi čak i odvajanje pet minuta dnevno za opuštanje i resetiranje uma moglo biti korisno, piše N1.
“Ne trebamo stres shvaćati kao nešto strašno. Sama činjenica da smo živi, znači da ćemo doživjeti stres”, zaključio je Gregory Fricchione.
Prognoza vremena: Temperature idu i do 20 stupnjeva, ali zima će opet ugristi i donijeti snijeg!
