Oftalmolozi mogu dijagnosticirati ne samo poremećaje oka, već i sustavne bolesti, one koje zahvaćaju druge organe ili cijelo tijelo
Oči obično definiramo kao organ koji služi za vid. Međutim, one su jedan od kompleksnijih dijelova našeg tijela i mogu nam reći puno toga o našem zdravlju. Oko je jedini dio tijela gdje liječnici mogu neinvazivno pregledati unutrašnjost organa. U stražnjem dijelu ovog organa nalazi se mrežnica, gdje se jasno vide krvne žile i vidni živac. Baš zbog, oftalmolozi mogu dijagnosticirati ne samo poremećaje oka, već i sustavne bolesti, one koje zahvaćaju druge organe ili cijelo tijelo.
Rutinski pregled oka može pružiti potpun i jasan pogled vidnog živca, koji je povezan s mozgom, mrežnicom i svim krvnim žilama koje opskrbljuju mrežnicu, kaže dr. Hagar Ibrahim, viši specijalist za medicinsku oftalmologiju u Liverpool University Hospitals NHS Trust, za Medical News Today.
Što se može dijagnosticirati?
– Ljudi su često iznenađeni kada im oftalmolog dijagnosticira sistemsku bolest, ali ne bi trebali biti. Mnogim osobama sa sustavnim bolestima dijagnozu prvi postavi oftalmolog, što je samo jedan od razloga zašto bi sve odrasle osobe trebale ići na redovite očne preglede barem svake 2 godine – dr. Philip Storey, certificirani oftalmolog i specijalist za mrežnicu u Retina Healthu u Austinu.
Osim utvrđivanja problema s vidom, kao što su kratkovidnost, dalekovidnost i astigmatizam, rutinski pregled otkrit će i druge očne poremećaje, poput glaukoma i makularne degeneracije povezane sa starenjem. No, mogu se otkriti i mnoga druga zdravstvena stanja koja se mogu činiti nepovezana s očima, među kojima su hipertenzija, dijabetes, poremećaji štitnjače i neurodegenerativne bolesti kao što su Alzheimerova bolest i multipla skleroza (MS).
Znakovi dijabetesa u očima
Vjerovali ili ne, promjene na krvnim žilama mrežnice mogu biti rani pokazatelji dijabetesa. To je ujedno jedna od najčešćih dijagnosticiranih bolesti na očnim pregledima.
Dijabetička retinopatija nastaje kada visoki šećer u krvi ošteti krvne žile u mrežnici. Oštećene krvne žile mogu nateći i curiti, uzrokujući zamagljen vid ili zaustavljanje protoka krvi. Ponekad izrastu nove krvne žile, ali one nisu normalne i mogu uzrokovati daljnje probleme s vidom. Ova očna bolest je posljedica dijabetesa. Procjenjuje se da više od 60 posto ljudi koji boluju od dijabetesa tipa 2 ima retinopatiju određenog stupnja.
Ako osobi nije dijagnosticiran dijabetes, dijabetička retinopatija može ukazati na njega. Iako se prava dijagnoza dijabetesa može postaviti samo testom glukoze u krvi, promjene u krvnim žilama mrežnice mogu dati jaku indikaciju. Zatim se mogu uputiti na daljnje testiranje.
– Osim lokaliziranih očnih terapija kao što su lasersko liječenje ili intravitrealne injekcije za oči, poboljšanje razine šećera u krvi pravilnim farmakološkim liječenjem, ograničavanjem unosa šećera i nužnim promjenama načina života, može rezultirati povlačenjem dijabetičke retinopatije – rekao je dr. Ibrahim.
Isto tako, važno je da osobe s dijabetesom imaju redovite preglede oka bi se poduzeli koraci za sprječavanje daljnjeg oštećenja, rekao je dr. Howard R. Krauss, kirurški neurooftalmolog.
– U većini slučajeva, dijabetes se dijagnosticirana prije nego što su nego što promjene postanu uočljive na mrežnici, ali pregled mrežnice je vitalni dio rutinskih dijabetičkih procjena, kako bi se pomoglo u upravljanju bolešću i interveniralo kada je potrebno, bilo kojim oblikom liječenja za smanjenje rizika od sljepoće uzrokovane dijabetičkom retinopatijom – objasnio je dr. Krauss.
Znakovi hipertenzije u očima
Istraživanja su pokazala da se znakovi hipertenzije ili visokog krvnog tlaka nalaze u očima oko 10 posto odrasle populacije bez dijabetesa. Prilikom pregleda, oftalmolog bi mogao vidjeti tragove suženja arteriola u mrežnici, arteriovenske malformacije, krvarenja u mrežnici i mikroaneurizme.
– Hipertenzija se također predstavlja klasičnim znakovima unutar oka. Najraniji znakovi hipertenzije su sužavanje krvnih žila, koje se zbog svog izgleda često nazivaju ‘srebrne žice’ – dr. Philip Storey.
Dobra vijest je da ako se hipertenzija kontrolira, šteta se može zaustaviti, navodi dr. Ibrahim. To znači da zdrava prehrana i redovita tjelovježba uz odgovarajuće liječenje mogu smanjiti rizik od posljedica visokog tlaka, kao što je srčani udar.
Znakovi Alzheimerove bolesti u očima
Retinalni probir Alzheimerove bolesti je nova, uzbudljiva metoda koju isprobavaju medicinski stručnjaci. Naime, mrežnica (retina) je izgrađena od više slojeva specijaliziranih živčanih stanica i postoje jaki dokazi koju ukazuju da se iste promjene u mozgu, osobe oboljele od Alzheimerove bolesti, mogu dogoditi u mrežnici, navodi dr. Ibrahim.
Jedno istraživanje čak identificira beta-amiloidne plakove na mrežnici i u očnoj leći kao znak Alzheimerove bolesti, i to se može otkriti neinvazivnim metodama.
Trenutne metode dijagnosticiranja Alzheimerove bolesti često su duge, invazivne i skupe pa bi mogućnost dijagnosticiranja stanja pregledom mrežnice bio veliki napredak. Iako je to još uvijek bolest koja se ne može dijagnosticirati rutinskim pregledom oka, mogla bi u budućnosti.
Što još očni živac može otkriti?
Tijekom rutinskog pregleda, oftalmolog će pogledati i vidni živac kako bi potražio bilo kakve abnormalnosti ili promjene.
– Otok ili upala optičkog živca mogu biti štetni za vid i raspoznavanje boja te mogu pomoći u dijagnozi multiple skleroze, autoimune demijelinizirajuće bolesti mozga i leđne moždine, ali i neuro upalnih poremećaja kao što je Neuromyelitis optica ili tumor mozga – dodala je.
Problemi s vidom kod multiple, koji se mogu razbuktati i povući unutar nekoliko tjedana, obično su posljedica optičkog neuritisa, akutne upale demijelinizirajućeg poremećaja vidnog živca. Optički neuritis prvi je simptom kod do 20 posto ljudi kojima je naknadno dijagnosticirana MS, iako može ukazivati i na druge poremećaje ili čak biti posljedica virusne infekcije ili nedostatka vitamina.
Ako oftalmolog posumnja na optički neuritis, može vas uputiti na daljnje pretrage kod specijalista.
Iako su očni pregledi uglavnom posvećeni zdravlju očiju, oni pomažu u otkrivanju sistemskih bolesti. Za odrasle, ako nemate potrebe za naočalama ili kontaktnim lećama, ipak se preporučuje odlazak na godišnji pregled barem jednom u 20-ima, dva puta u 30-ima i češće nakon 40-e. Nakon 40. određene bolesti mogu postati češće, uključujući presbiopiju, glaukom, kataraktu i promjene na mrežnici uzrokovane dijabetesom ili visokim krvnim tlakom, piše zivim.gloria.hr.
Umivate se ujutro? Dermatolozi otkrili zašto to možda i nije najbolja ideja
