Ovog ljeta u Hrvatskoj su brojni susreti s dupinima privlačili pozornost javnosti. Od razigranih životinja koje su prilazile kupačima do prizora novorođenih mladunaca u blizini Visa, ovi morski sisavci su oduševljavali ljubitelje prirode, podsjećajući nas koliko nas morski svijet još uvijek može iznenaditi.
Ipak, prizor koji je zabilježen na drugom kraju svijeta posebno je neobičan. Među sivim dupinima zaplivala je jedinka čija je koža poprimila ružičastu nijansu, a snimka je odmah potaknula pitanja o njezinu podrijetlu i mogućem uzroku takve boje.
Je li riječ o rijetkoj vrsti, neobičnoj prirodnoj pigmentaciji ili genetskom stanju? Odgovor nije tako jednostavan kako bi se na prvi pogled moglo činiti.
Ružičasti dupin iznenadio promatrače
Kako piše Firstpost, neobičan dupin uočen je u moru u blizini plaže Qantab, nedaleko od Muscata. Njegova ružičasta boja iznenadila je ljude koji su promatrali životinju kako pliva uz druge, tamnije dupine.
Prizor je odmah izazvao znatiželju, posebno zato što se dupini najčešće povezuju sa sivom bojom kože. Ipak, njihova boja može znatno varirati ovisno o vrsti, dobi i drugim biološkim čimbenicima.
Pritom još nije pouzdano utvrđeno kojoj je vrsti pripadala snimljena jedinka, pa ni što je točno uzrokovalo njezin ružičasti izgled.
Kako dupini mogu poprimiti ružičastu boju?
Iako su najpoznatiji po sivoj koži, pojedini dupini tijekom života mogu postati svjetliji, a kod nekih se pojavljuju i ružičaste nijanse. Takav izgled ne mora nužno biti posljedica bolesti ili genetskog poremećaja.
Jedan od primjera je indo pacifički grbavi dupin, poznat i kao kineski bijeli dupin. Kod pojedinih populacija odrasle jedinke mogu razviti blijedu, ružičastu kožu.
Takva boja djelomično može biti posljedica krvnih žila smještenih blizu površine kože. One imaju važnu ulogu u regulaciji tjelesne temperature jer omogućuju otpuštanje viška topline. Promjene u protoku krvi mogu učiniti ružičastu nijansu izraženijom.
Ipak, taj se mehanizam ne može automatski primijeniti na svakog dupina neobične boje. Za pouzdan zaključak potrebno je uzeti u obzir vrstu, dob i druge tjelesne karakteristike životinje.
Je li riječ o rijetkoj vrsti dupina?
Prema dostupnim izvještajima, dupin snimljen u blizini plaže Qantab još nije sa sigurnošću identificiran. Pojedini izvještaji spominju mogućnost da je riječ o Rissoovu dupinu, znanstvenog naziva Grampus griseus.
Ova vrsta tijekom života prolazi kroz vidljive promjene izgleda. Mlade jedinke uglavnom su tamnosive, smeđe ili gotovo crne, dok starije postupno postaju sve svjetlije.
Njihova tijela s vremenom prekrivaju ožiljci, među ostalim i oni nastali tijekom interakcija s drugim dupinima i morskim životinjama. Zbog kombinacije svjetlije kože i brojnih ožiljaka starije jedinke mogu izgledati gotovo bijelo.
Takve osobine mogle bi djelomično objasniti neobičan izgled snimljenog dupina, ali zasad ne potvrđuju zašto je njegova koža djelovala ružičasto.
Je li to isti dupin kao poznati ružičasti stanovnik Amazone?
Nije nužno. Amazonski riječni dupin, poznat i kao boto, jedna je od najpoznatijih životinja ružičaste boje. Za razliku od morskih dupina, riječ je o slatkovodnoj vrsti koja živi u riječnim sustavima Amazone i Orinoca u Južnoj Americi.
Amazonski riječni dupini mogu razviti izraženu ružičastu boju kako sazrijevaju. Njezina intenzivnost razlikuje se među jedinkama, a na nju mogu utjecati dob, cirkulacija krvi i ožiljci. Odrasli mužjaci često su izraženije ružičaste boje od ženki.
Međutim, amazonski riječni dupin biološki je različit od morskih vrsta koje žive uz obalu. Činjenica da dvije životinje imaju sličnu boju ne znači da pripadaju istoj vrsti ili dijele isto stanište i biološke osobine.
Upravo je zato potreban oprez pri tumačenju snimki divljih životinja koje se brzo šire društvenim mrežama. Sličan izgled ne znači nužno i istovjetno podrijetlo.
Može li albinizam uzrokovati ružičastu boju?
Jedno od mogućih objašnjenja neobične pigmentacije jest albinizam, genetsko stanje koje smanjuje ili potpuno onemogućuje stvaranje melanina, pigmenta odgovornog za velik dio boje kože, dlake i očiju.
Kod životinja s vrlo malo pigmenta krvne žile ispod kože mogu biti vidljivije, zbog čega koža može djelovati ružičasto.
Postoji i leukizam, stanje koje uzrokuje djelomičan ili potpun gubitak pigmentacije kože i drugih vanjskih tkiva, dok pigmentacija očiju uglavnom ostaje očuvana.
Ipak, nijedno od tih stanja ne može se pouzdano dijagnosticirati samo na temelju kratke videosnimke. Prirodne razlike u boji, promjene povezane sa starenjem i genetska stanja mogu biti moguća objašnjenja neobičnog izgleda dupina.
Kako prenosi Firstpost, zasad nema potvrđenih dokaza da dupin snimljen u blizini Muscata ima albinizam, leukizam ili bilo kakav drugi poremećaj pigmentacije.
Znači li ružičasta boja da je dupin bolestan?
Ne nužno. Ružičasta nijansa kod pojedinih vrsta dupina može biti potpuno prirodna i sama po sebi ne upućuje na bolest ili ozljedu.
Isto vrijedi i za svjetliju kožu. Ona ne znači automatski da životinja ima genetski poremećaj.
Na izgled mogu utjecati osvjetljenje, kut snimanja, prirodna boja kože i vidljivost krvnih žila ispod njezine površine. Zbog toga životinja na snimci može izgledati drukčije nego što bi izgledala uživo ili pod drugim uvjetima.
Dok se ne utvrdi kojoj vrsti pripada snimljeni dupin i što je uzrok njegove neobične boje, sve ponuđene teorije ostaju moguća objašnjenja, a ne potvrđene činjenice.
Ovaj neobičan prizor još je jedan podsjetnik na raznolikost morskog svijeta i na to koliko je važno promatrati divlje životinje s poštovanjem, bez uznemiravanja i zadiranja u njihovo prirodno ponašanje.
