Peking je uspostavio sveobuhvatnu kontrolu nad građanima upravo radi sprečavanja svake mogućnosti otpora
Kineske vlasti, suočene sa žestokim javnim prosvjedima zbog strogih antipandemijskih mjera u najmanje osam velikih gradova – što je situacija bez presedana za totalitarni komunistički režim – odlučile su ublažiti stroga protupandemijska pravila, iako kontroverzna politika nulte tolerancije na COVID ostaje na snazi. Žestoki i masovni prosvjedi protiv strogih mjera izbili su iznenada u subotu u nizu gradova, uključujući i Peking i Šangaj, ali prosvjednici su u nekim slučajevima pozivali i na ostavku kineskog predsjednika Xija Jinpinga i Komunističke partije, što u Kini nije zabilježeno desetljećima.
Posljednji veliki prosvjedi u Kini brutalno su ugušeni 1989. godine na Tiananmenskom trgu u Pekingu, kada su tadašnje komunističke vlasti na prodemokratske zahtjeve studenata odgovorile slanjem tenkova na prosvjednike i pokoljem koji je šokirao cijeli svijet.
Željni slobode
Val prosvjeda ovaj je put krenuo iz Urumqija, glavnog grada regije Xinjiang, nakon požara u kojem je poginulo deset osoba. Prosvjede je potaknula činjenica da stanari zgrade u kojoj je izbio požar navodno nisu mogli na vrijeme pobjeći iz zgrade zato što je zgrada bila zaključana zbog protupandemijskih mjera, što vlasti demantiraju. U Xinjiangu živi ujgurska muslimanska manjina, koja je i inače izložena sustavnom nasilju kineskih vlasti, no u ovom slučaju riječ je o nezadovoljstvu strogim lockdownom što ga vlasti primjenjuju na cijelom teritoriju Kine, a to je i razlog zbog kojeg se val nezadovoljstva tako brzo proširio cijelom Kinom, od Xinjianga na zapadu do Šangaja na istoku zemlje, piše Večernji.hr.
U Urumqiju, kao i u drugim gradovima, prosvjednici zahtijevaju ukidanje lockdowna i drugih strogih protupandemijskih mjera, zbog kojih deseci i stotine milijuna Kineza ostaju zaključani u svojim domovima. Prosvjednici su izražavali solidarnost sa žrtvama iz Urumqija, uzvikujući slogane kojima zahtijevaju “slobodu” i ukidanje lockdowna. Međutim, prosvjednici u nekoliko gradova zahtijevali su pritom i smjenu autokratskog kineskog predsjednika i vladajuće Komunističke partije, što se u Kini nije vidjelo desetljećima. Prosvjeduje se u gradovima, kao i u sveučilišnim kampusima.
Iako je policija prosvjednike u subotu rastjerala, oni su se okupili i u nedjelju, a ponegdje i u noći na ponedjeljak, što svjedoči o dubokom nezadovoljstvu i frustraciji kineskog stanovništva zbog strogih protupandemijskih mjera.
Prosvjednici su u pojedinim slučajevima podizali prazne listove papira, što je u Kini način prosvjedovanja protiv cenzure, s obzirom na to da su vlasti zabranile širenje informacija o prosvjedima na kineskoj društvenoj mreži Weibo, kao i medijsko izvještavanje o prosvjedima.
Vlasti pokušavaju ograničiti i izvještavanje stranih medija, o čemu svjedoči slučaj uhićenja i premlaćivanja novinara BBC-a Eda Lawrencea, koji je tijekom izvještavanja o prosvjedima u Šangaju priveden i zadržan više sati, unatoč činjenici da je riječ o novinaru akreditiranom u Kini. Kineske vlasti tvrde da se novinar tijekom izvještavanja o prosvjedima policajcima nije predstavio kao novinar. I ta reakcija svjedoči o panici koja je zavladala u vladajućim redovima. Vlasti za prosvjede optužuju “sile sa skrivenim namjerama”, koje navodno zlonamjerno pokušavaju povezati požar u Urumqiju s protupandemijskim mjerama ne bi li naškodile Kini.
Gradske vlasti u Pekingu objavile su, međutim, da više neće blokirati pristup stambenim četvrtima u kojima su zabilježene infekcije kako bi bio omogućen pristup hitnim službama u slučaju potrebe. Iako vlasti tu odluku ne povezuju sa smrtonosnim požarom, jasno je kako je riječ o pokušaju ublažavanja nezadovoljstva građana.
Vlasti u Guangzhou objavile su jučer da od građana više neće zahtijevati masovno testiranje, što je također vjerojatno pokušaj smirivanja situacije, iako režimski mediji i dalje pozivaju na dosljedno provođenje službene strategije nulte tolerancije na COVID, što upućuje na ustrajavanje na kontroverznoj politici.
Korona kao povod
Kina je jedina velika zemlja koja i dalje nesmiljeno provodi politiku strogih mjera zatvaranja i masovnog testiranja u slučaju svakog pojedinačnog otkrivanja zaraze, što dovodi do nevjerojatnih situacija, poput zatvaranja i blokada cijelih četvrti, gradova, tvornica, pa čak i, kao nedavno, središta za zabavu, šangajskog Disneylanda, uključujući i sve one koji su se u tom trenutku našli u njemu.
Brutalnost vlasti u provođenju protupandemijskih mjera – uključujući strogo zatvaranje granica, duge karantene, zabrane kretanja i masovno testiranje – potaknula je brojna negodovanja i razmišljanja da vlasti ne provode takve mjere samo zbog koronavirusa. To je posljednjih mjeseci dovodilo do pojedinačnih prosvjeda i provala nezadovoljstva, ali ne u sadašnjem opsegu.
Građani su sve izoliraniji od vanjskog svijeta, a čak i kineski predsjednik Xi Jinping dvije godine nije napuštao Kinu zbog straha od koronavirusa. Kineske vlasti proteklih su godina uložile velik napor kako bi uspostavile sveobuhvatnu kontrolu nad građanima upravo radi sprečavanja javnog izražavanja nezadovoljstva i suzbijanja svake mogućnosti otpora. Kineska policijska država jedna je od tehnološki najnaprednijih na svijetu, što uključuje i totalitarni sustav nadzora građana.
Zbog toga su sadašnji protupandemijski prosvjedi golem izazov za kineskog diktatora Xija, koji se upravo ovakvih situacija, nad kojima nema potpunu kontrolu, vjerojatno najviše boji, piše Večernji.hr.
