Stručnjak za sigurnost Željko Cvrtila u emisiji Studio 4 HRT-a upozorio je na sigurnosne izazove u odnosima Hrvatske i Srbije. Tvrdi da Beograd, uz vojno jačanje i međunarodno lobiranje, različitim metodama nastoji utjecati na prilike u Hrvatskoj i regiji.
Odnosi Hrvatske i Srbije, uhićenje dvojice hrvatskih državljana uoči izbora u Srbiji te pitanje regionalne sigurnosti bile su neke od tema o kojima je u emisiji Studio 4 HRT-a govorio kriminalist i stručnjak za sigurnost Željko Cvrtila.
Komentirajući uhićenja u Srbiji zbog sumnje na pripremu nereda i destabilizaciju države, Cvrtila je ocijenio da Hrvatska mora ozbiljnije sagledati sigurnosnu politiku Beograda. Ministarstvo vanjskih i europskih poslova u trenutku objave nije raspolagalo službenim informacijama o razlozima uhićenja dvojice hrvatskih državljana.
Rat Srbije protiv Hrvatske nije prestao, samo se odvija drugim sredstvima
Cvrtila smatra da hrvatska politika već dulje pokušava smiriti odnose sa Srbijom, ali da takvi napori, prema njegovoj ocjeni, nisu doveli do promjene pristupa srbijanskih vlasti.
“Rat Srbije protiv Hrvatske nije nikad prestao, on i dalje traje, samo drugim sredstvima”, ustvrdio je, govoreći o onome što smatra hibridnim djelovanjem usmjerenim prema Hrvatskoj i regiji.
Prema njegovu tumačenju, takve aktivnosti ne moraju uključivati izravnu vojnu prijetnju, nego mogu obuhvaćati političke pritiske, obavještajno djelovanje i utjecaj na društvene podjele.
Pritom je prozvao srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića, tvrdeći da se nije dovoljno odmaknuo od političke retorike devedesetih godina.
Cvrtila upozorio na srbijansko naoružavanje
Govoreći o vojnom jačanju Srbije Cvrtila je posebno istaknuo nabavu dalekometnog naoružanja, za koje smatra da otvara pitanja o dugoročnim namjerama srbijanske politike.
“Naoružavaju se, i to napadačkim dalekometnim oružjem. To govori da njihove namjere nisu samo obrambene kao što tvrde”, rekao je.
Upozorio je i na političke poruke iz Srbije koje se odnose na mogućnost “drugog poluvremena”, ocjenjujući da Hrvatska mora uzeti u obzir i vojni razvoj događaja i političku retoriku u susjedstvu.
Cvrtila smatra da Srbija nije prošla proces suočavanja s prošlošću kakav se dogodio u nekim drugim europskim državama nakon Drugoga svjetskog rata. Istodobno je istaknuo da Beograd, prema njegovoj ocjeni, nastoji održavati dobre odnose s različitim međunarodnim akterima i intenzivno lobirati u inozemstvu.
Kritizirao medijsku retoriku prema Toninu Piculi
Dio razgovora odnosio se i na srbijanske medije te način na koji se u tamošnjem javnom prostoru govori o hrvatskim političarima, među kojima je i eurozastupnik Tonino Picula.
Cvrtila je ocijenio da su mediji u Srbiji pod snažnim utjecajem vlasti te kritizirao napade na Piculu, kojega su pojedini mediji nazivali “ustašom”.
Prema njegovu mišljenju, takva retorika trebala bi potaknuti i dio hrvatske političke scene da drukčije sagleda politiku srbijanskih vlasti i njihove poruke prema Hrvatskoj.
Osvrnuo se i na slučaj Ratka Mladića te sudjelovanje patrijarha Porfirija u njegovu pogrebnom obredu, ocjenjujući da bi i taj događaj mogao utjecati na razumijevanje političkih i društvenih prilika u Srbiji.
Cilj je podijeliti i cijepati društvo
Cvrtila je ustvrdio da se pojedini događaji u Hrvatskoj, od navijačkih incidenata do sporova oko kulturnih događanja, trebaju promatrati i u širem društvenom kontekstu. Povezao ih je s onime što smatra pokušajima produbljivanja podjela u hrvatskom društvu.
“Cilj je podijeliti i cijepati društvo”, rekao je.
Pritom je kritizirao dio hrvatske političke scene, za koji smatra da ne prepoznaje dovoljno ozbiljno moguće sigurnosne posljedice takvih procesa.
Naglasio je da su hibridne prijetnje teže prepoznatljive od konvencionalnih vojnih prijetnji jer se ne pojavljuju nužno u obliku otvorenog sukoba, nego mogu djelovati kroz političke, informacijske i društvene kanale.
Otvorio pitanje financiranja Srpske pravoslavne crkve
U nastavku razgovora Cvrtila je kritizirao i financiranje pojedinih aktivnosti Srpske pravoslavne crkve iz hrvatskog državnog proračuna. Ocijenio je da bi Hrvatska trebala pažljivije procjenjivati moguće sigurnosne posljedice svojih političkih i financijskih odluka, financiranje pojedinih aktivnosti iz državnog proračuna.
“Drugi segment je u političkoj sferi koja na neki način stalno tolerira i pokriva tu situaciju. Imamo situaciju sa Srpskom pravoslavnom crkvom. Dajemo im ogromna sredstva. Što je ključ, vrh obavještajnog rada? To je kada obavještajni rad prebacite na proračun protivnika. To se kod nas dogodilo. Ovo što oni rade kod nas, mi plaćamo iz svog proračuna”, rekao je.
Spomenuo je i slučaj osobe za koju je rekao da je izazvala požar, a istodobno dobivala sredstva iz hrvatskog proračuna.
“Imamo situaciju da čovjek pali prirodu usred turističke sezone i dobije preko 200 tisuća eura poticaja iz hrvatskog proračuna”, rekao je, javlja HRT.
Cvrtila je zaključio da bi Hrvatska trebala preispitati način na koji promatra dio tih pitanja, uključujući položaj nacionalnih manjina.
“Moramo promijeniti neke stvari u pogledu razmišljanja, ali i ustavne kategorije. Trebamo dobro razmisliti jesu li nacionalne manjine most između hrvatskog i nekog drugog naroda ili su predmet razdora”, zaključio je Cvrtila.
Cvrtilin istup ponovno je otvorio pitanje odnosa Zagreba i Beograda, regionalnog naoružavanja te sposobnosti hrvatskih institucija da prepoznaju i odgovore na moguće hibridne sigurnosne prijetnje.
