Postoji još niz nejasnoća oko dobivanja EU digitalnih covid-potvrda koje su se jučer krenule izdavati pa se N1 obratio Ministarstvu zdravstva oko toga što je ljudima potrebno za dobivanje takvih potvrda.
Naime, Indexu se javio čitatelj koji je trebao na službeni put u inozemstvo, a prebolio je covid, međutim kako mu je isti dokazan brzim antigenskim testom, to mu nije prihvaćeno kao uvjet za dobivanje covid-potvrde te mora na ponovno testiranje.
Kontaktiralo se Ministarstvo zdravstva koje je nadležno za covid-potvrde te su proslijedili odgovor Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
“Dio građana je tražio dodatne informacije za dobivanje EU digitalne COVID potvrde o preboljenju pa je potrebno naglasiti da se ona izdaje osobi koja je preboljela COVID-19 i to 11. dan od datuma prvog pozitivnog PCR testa koji je evidentiran u sustavu. Takva potvrda je valjana 180 dana od datuma prvog pozitivnog PCR testa koji je evidentiran u sustavu. Potvrda o preboljenju se ne izdaje temeljem brzog antigenskog testa, što je utvrđeno prijedlogom uredbe o EU digitalnim COVID potvrdama. EU digitalna COVID potvrda ne ukida dokumente koji su prije vrijedili pa osobe koje imaju zdravstvenu dokumentaciju o pozitivom antigenekom testu unazad 11-180 dana ili potvrdu liječnika o preboljenju unazad 180 dana mogu temeljem tih dokumenta ući u RH”, stoji u objašnjenju HZJZ-a.
S druge strane, navode kako EU digitalnu covid-potvrdu o testiranju može zatražiti osoba koja ima negativan nalaz PCR testa ili brzog antigenskog testa.
“Negativan nalaz brzog antigenskog testa ne smije biti stariji od 48 sati od trenutka uzimanja brisa, a potvrda se izdaje na razdoblje od 48 sati od uzimanja uzorka. Negativan nalaz PCR testa ne smije biti stariji od 72 sata od trenutka uzimanja brisa, a potvrda se izdaje na razdoblje od 72 sata od uzimanja uzorka”, navode u HZJZ-u.
Dakle, negativni brzi antigenski testovi su važeći za dobivanje covid-potvrde, dok pozitivni brzi antigenski testovi, kao dokaz o preboljenu koronavirusa, nisu važeći za dobivanje spomenute potvrde.
Predsjednica Koordinacije hrvatske obiteljske medicine (KoHOM) Nataša Ban Toskić rekla je Indexu kako se tu javlja niz problema.
“Drugi je dan otkako je krenulo izdavanje digitalnih covid-potvrda i čini se da će biti problema s izdavanjem iste. Naime, mi liječnici obiteljske medicine koga god smo cijepili njega smo i upisali u e-cijepi se. No nama se zadnja dva dana javljaju oni koji su negdje cijepili, ali nisu registrirani na ispravan način u cijepni karton. Sad nam ti pacijenti dolaze sa zahtjevom da im naknadno upišemo cijepljenje. Međutim, mi to ne možemo, to može jedino ovlašten cjepitelj. Dakle, pacijente vraćamo da odu na ono mjesto gdje su primili cjepivo”, kazala je Nataša Ban Toskić.
Na pitanje gdje su se osobe cijepile, a da nisu ispravno upisane, kaže kako se to uglavnom odnosi na one koji su cijepljeni po firmama, privatnim ordinacijama i po zavodima za javno zdravstvo.
“Iskreno, sad nitko ne može popratiti gdje se sve cijepilo. Uglavnom, znamo da su oni koji su cijepljeni na Velesajmu, a koje su upisivali liječnici obiteljske, kao i oni koji su cijepljeni u ordinacijama obiteljske medicine, da su svi oni ispravno upisani i mogu bez ikakvih problema do digitalne covid-potvrde”, rekla je dr. Ban Toskić.
Komentirala je i to da se kao dokaz o preboljenju covida za izdavanje tih potvrda ne priznaje brzi antigenski test, a istaknula je kako i s tim ima niz problema.
“Brzi antigenski testovi se koliko znam nigdje nisu upisivali. Tako kad bi imali oboljelog kojemu je zaraza potvrđena brzim antigenskim testom, svi bi ispunili obrazac prijave za zarazne bolesti i to unijeli u sustav kao dijagnozu – vjerojatni covid. E sad, kako je to bilježio HZJZ, ne znamo. Nije mi jasno ako su HZJZ i Krizni stožer proglasili brzi antigenski test kao relevantan za dijagnozu, zašto se onda to ne priznaje i prilikom izdavanja digitalnih covid-potvrda, kao dokaz o preboljenju koronavirusa”, rekla je dr. Ban Toskić.
Navodi da je problem i to što su se smjernice mijenjale na tjednoj bazi.
“Bilo je trenutaka kad smo imali puno zaraženih, a istovremeno nije bilo dosta kapaciteta za PCR testiranje. A kako je bio brzo rastući broj novooboljelih, onda se one sa simptomima slalo na brze antigenske testove koji su se tad pojavili i bili su puno jeftiniji. Ljudi su se s tim testirali i tako se rasteretilo testiranje s PCR testovima. I testiranje s brzim antigenskim testom se isto priznavalo kao bolest i osobama je određenja izolacija”, kazala je Nataša Ban Toskić.
