Vlada će nakon lokalnih izbora izmjenama Zakona o trgovini zabraniti rad nedjeljom i blagdanima u trgovini, ali će se moći raditi ukupno 16 nedjelja u godini, a u saborsku proceduru u istom će paketu poslati i izmjene Zakona o HGK koje donose ukidanje plaćanja članarine za 96 posto poduzetnika u Hrvatskoj te za polovicu manji broj zaposlenih.
Ove zakonske novosti predstavljene su jučer na sastanku premijera Andreja Plenkovića s koalicijskim partnerima, o kojima je i on govorio na konferenciji za novinare.
“Najava zabrane rada nedjeljom je loš potez, ništa drugo nego predizborno kupovanje glasova”, rekao je ekonomist Vuk Vuković u razgovoru za Index.
“Konkretno, vidjeli smo prošle godine što znači za ekonomiju kada se sve zatvori i ništa ne radi. Sada ćemo, dakle, imati 36 dana godišnje u kojima se ne radi, što je ekvivalent jednom mjesecu lockdowna za ugostitelje, ali i maloprodaju”, ustvrdio je.
Slobodan Školnik, predsjednik Uprave Emmezete, za Index je rekao da mu nije jasna cijela galama oko nečeg što se, kako kaže, svodi na 10 dodatnih neradnih nedjelja u godini.
“Danas ljudi u maloprodaji, konkretno u mom trgovačkom lancu, rade samo pola nedjelja. Dakle u godini su slobodni 25 nedjelja, a sad se predlaže da budu 36 nedjelja slobodni. Sad je cijela galama oko 10 nedjelja. Ispada da svi rade sve nedjelje, što nije točno. Druga stvar, kad bude usvojena ta odluka o zabrani, molim neka obavijeste Amazon da zacrne svoju stranicu taj dan jer nije u redu da tamo kupuju, dok istovremeno ne mogu kupovati kod nas koji punimo BDP”, rekao je Školnik za Index.
Navodi kako je Hrvatska u teškoj gospodarskoj situaciji te da su trgovina i turizam izrazito važni za domaće gospodarstvo.
“Te dvije grane čine ogroman udio u BDP-u. Administrativno onemogućavanje gospodarske aktivnosti nije dobro za zemlju koja je gotovo zadnja u EU po svim gospodarskim trendovima. Ne vidim kako će to doprinijeti razvoju Hrvatske. Postoje primjeri ostalih zemalja koje su to uvodile pa su se opekle i onda su ukinule te zabrane. Želimo još i produžiti turističku sezonu koja traje i duže od 16 tjedana, a u obzir moramo uzeti i prosinac. Uz sve to, Hrvatska je okružena zemljama koje rade nedjelje, bit će odljev novca u druga gospodarstva, drugih država”, upozorava Školnik.
Index je razgovarao i s Denisom Čupićem, direktorom grupe F.O. koja upravlja hrvatskim šoping-centrom Westgate. Čupić se nada da zaista neće doći do zabrane rada te je napomenuo da je dosta toga da se šamaraju trgovine i trgovački centri i da samo za njih vrijedi zabrana.
“Nadam se da je ovo još uvijek samo izjava premijera i da ćemo imati raspravu u koju ćemo biti uključeni i mi predstavnici trgovina i trgovačkih centara. Dosad smo imali samo jedan sastanak na tu temu i to davno s bivšim ministrom Horvatom. Nema nikakvih pravnih analiza što bi značila zabrana rada nedjeljom na prihode i nas kao sektor. Sad postoji samo jedan šturi prijedlog koji je Ministarstvo gospodarstva izradilo za trgovinu. Jedan od argumenata toga bio je što je lani zbog pandemije trgovina bila mjesec dana zatvorena nedjeljama, no nisu predočili nikakve prave brojke”, rekao je Čupić.
Zamjera što nitko od većih subjekata u trgovini i trgovačkim centrima nije pozvan na razgovore s predstavnicima vlade oko zabrane rada nedjeljom, a posebno zamjera i Hrvatskoj udruzi poslodavaca.
“Dio članova HUP-ove Udruge trgovine zalagao se za regulaciju rada nedjeljom tako da dio nedjelje bude slobodan za rad, a dio ne. To je na tragu ovog prijedloga vlade. Drugi dio članova je bio protiv toga”, kaže Martin Evačić, predsjednik HUP-ove Udruge trgovine i direktor trgovačkog lanca NTL. Pozicija NTL-a je da treba regulirati rad nedjeljom, ali tvrtka smatra da nije najbolje vrijeme s obzirom na smanjene promete i potrošnju, kaže nam.
“Mislim da treba regulirati rad nedjeljom, ali donošenje tog zakona bi trebalo odgoditi za vrijeme nakon krize”, kaže.
Poslodavcima bi mogao biti problem organizirati radnu snagu koja će raditi 16 nedjelja, smatra Evačić.
“Vrlo je diskutabilno što će vlada staviti kao iznimke od zabrane rada. Ako budu preširoke, u pitanju je cijela ta odluka. Moglo bi se dogoditi da pekare prodaju deterdžent, da benzinske postaje prodaju mlijeko… To se već događa i mislim da takvih iznimki ne bi trebalo biti”, rekao je Evačić, prenosi N1.
