Iako pandemija u Europi, kao i u cijelom svijetu, ne posustaje, niz europskih zemalja ublažava protuepidemijske mjere. Slovenija od sutra dopušta otvaranje terasa i vrtova ugostiteljskih objekata, i to u osam regija koje bilježe niže stope zaraze. Slovenska vlada dopustila je od ponedjeljka i okupljanja najviše 100 osoba na otvorenom, i to uz održavanje razmaka od metra i pol između sudionika, ali tek pod pritiskom prosvjednika koji vladu Janeza Janše optužuju da pandemiju zloupotrebljava za gušenje demokratskih i ljudskih prava. Protuvladini prosvjednici obratili su se zbog toga Ustavnom sudu, koji je ukinuo vladinu odluku o zabrani javnih okupljanja i prosvjeda u doba pandemije, na što su se Janša i njegovi suradnici, kao i njihovi pristaše, obrušili na ustavne suce, optužujući ih da će morati preuzeti posljedice takve odluke u slučaju pogoršanja epidemiološke situacije.
Pred sudom u Mariboru ovih se dana odvijaju procesi protiv učenika koji su nedavno prosvjedovali zbog dugotrajnog, višemjesečnog zatvaranja škola, zbog čega su prijavljeni za kršenje protuepidemijskih mjera, što izaziva brojne kritičke reakcije u javnosti, kao i svakodnevne prosvjede građana pred sudom i na središnjem mariborskom trgu, u znak potpore progonjenim učenicama i učenicima. Slovenska policija visokim novčanim kaznama strogo kažnjava “kršitelje” epidemioloških mjera koji se usude javno prosvjedovati, dok drugi kršitelji, poput, primjerice, prekobrojnih crkvenih okupljanja, uglavnom prolaze nekažnjeno, što budi sumnju u zloupotrebu mjera.
Pandemija u Sloveniji, čini se, jenjava. Broj zaraženih je u blagom padu, smanjuje se i broj ljudi u bolnicama, a zaraza na 14-dnevnoj razini na 100 tisuća stanovnika smanjila se sa 601 na 576 slučajeva. Savjetodavna skupina preporučila je slovenskoj vladi nabavku i onih cjepiva koje su još u postupku odobrenja Europske agencije za lijekove, poput ruskog cjepiva Sputnik V.
Uskoro se otvara i Italija, koja od ponedjeljka 26. travnja počinje s postupnim otvaranjem restorana i škola, i to u “žutim” zonama u kojima je epidemiološka situacija bolja. Talijanski plan otvaranja počiva na održavanju fizičke distance i nošenju maski, uz ubrzavanje kampanje cijepljenja. Drugu stranu pandemije potvrđuje vijest iz Rima, gdje su u petak prosvjedovali pogrebnici, upozoravajući da na grobljima više nema mjesta za ukop tolikog broja umrlih zbog COVID-19, jer više od 2000 trupala čeka kremiranje, a brojni lijesovi čekaju na ukop. Italija je prva zemlja Europe koju je pogodila pandemija, a dosad je u Italiji od COVID-19 umrlo više od 116 tisuća ljudi.
Oprezno otvaranje najavljuje i Austrija. Najprije se, već sljedećeg mjeseca – točan datum još nije objavljen – otvaraju turistički, ugostiteljski, kulturni i sportski sadržaji.
– Sloboda je nadohvat ruke – poručio je austrijski kancelar Sebastian Kurz. Broj zaraza u Austriji u blagom je padu, a Kurz najavljuje i konstantno masovno testiranje.
Epidemiološka situacija postupno se popravlja i u Srbiji, uz blagi pad broja novozaraženih, no zbog velikog pritiska na bolnice mjere se još ne ublažavaju. Sutra se, nakon višemjesečne nastave na daljinu, škole otvaraju za osnovce od petog do osmog razreda, kao i za srednjoškolce. Srbija ne posustaje ni u kampanji cijepljenja. Prema riječima epidemiologa Predraga Kona Srbija je nadomak tri milijuna ubrizganih doza.
Dok većina zemalja ublažava mjere, Njemačka ih pooštrava. Ako prođe prijedlog njemačke vlade, gradovi i okruzi s više od 100 novih slučajeva na 100 tisuća stanovnika u zadnjih sedam dana (a takvih je jučer bilo 86 posto, odnosno 356 od ukupno 412), očekuje najstroži lockdown od početka pandemije, jer se priprema zatvaranje svega osim supermarketa, drogerija, ljekarni i benzinskih crpki, a uvodi se i policijski sat. Zanimljivo je, međutim, da Njemačka, kada je riječ o 14-dnevnoj incidenciji na 100 tisuća stanovnika, s 275 slučajeva ima više nego dvostruko povoljniju epidemiološku situaciju od Hrvatske (626) i trostruko povoljniju od Francuske. Prema tom kriteriju, s najtežom epidemiološkom situacijom suočava se Mađarska s incidencijom 861, Poljska ima 839, Švedska 770, Češka (602), piše Večernji.
