Disleksija je poteškoća u čitanju koja se pojavljuje kod gotovo 40% djece u Hrvatskoj. Ovo je jedna od najčešćih poteškoća učenja, a nerijetko se krivo interpretira te se može činiti da je dijete lijeno ili nezainteresirano, a zapravo samo ima poteškoće u čitanju.
Riječ je o jezičnoj poteškoći koju karakteriziraju teškoće pri kodiranju određenih riječi posebice kod učenja i pisanja. Osoba koja ima disleksiju može imati smetnje u brzini i točnosti kod čitanja neovisno o dužini riječi ili rečenica te poznatim ili nepoznatim riječima. Uz disleksiju se mogu pojaviti i druge poteškoće u učenju poput disgrafije ili poteškoća u pisanju, ADHD ili teškoće vezane uz manjak koncentracije, diskalkulija ili teškoće u rješavanju matematičkih zadataka i slično.
Disleksija se može liječiti uz pomoć edukativnih materijala, ali velik utjecaj imaju vježbe za disleksiju.
Na nastanak disleksije kod djece mogu utjecati neurološki problemi pa su tako istraživanja pokazala kako određeni broj disleksičara ima smanjenu električnu aktivnost u lijevoj hemisferi koja je odgovorna za čitanje i pisanje. Konkretan uzrok još uvijek nije u potpunosti poznat, ali na nastanak mogu utjecati obiteljska anamneza, oštećenje mozga, smetnje u razvoju govora te traume. Disleksija nema povezanost niti utječe na inteligenciju djeteta, već je uglavnom riječ o tome da velik broj iznadprosječno inteligentne djece pati od ove poteškoće.
Simptomi disleksije mogu postati poznati već u predškolskoj dobi kada dijete ne može rastaviti riječ na slogove ili odrediti glasove u riječima. Bez obzira na to što pročitani tekst možda razumiju, teško će odgovoriti na konkretna pitanja o tekstu ako ga moraju sami pročitati.
Zbog toga što su simptomi disleksije poteškoće u učenju pjesmica, rima ili prepoznavanja slova u vlastitom imenu često se povezuje s niskom inteligencijom ili lijenošću što nije ni blizu točno. Simptomi disleksije se razlikuju od djeteta do djeteta, ali je glavni problem ne mogućnost sparivanja slova s glasovima. Kod djece s disleksijom nije dovoljno razvijena fonemska svjesnost te dijete neće moći bez poteškoća prepoznati i razlikovati zvukove u riječima.
Ovo su još neki poznati simptomi disleksije:
neprepoznavanje rime i rimovanih oblika
krivo izgovaranje riječi koje se upotrebljavaju svakodnevno
nemogućnost povezivanja slova s glasovima
premještanje ili umetanje glasova u riječi (primjerice umjesto trava – vatra, vrata)
sporo ili ‘loše’ čitanje
teško čitanje nepoznatih riječi
pauze kod pričanja
intenzivno korištenje poštapalica
miješanje riječi koje slično zvuče
poteškoće kod pamćenja datuma ili imena
žaljenje kako je čitanje teško i zahtjevno
teško razumijevanje da se riječi rastavljaju na slogove
neuredno pisanje
teško usvajanje stranih jezika
Liječenje disleksije
Da bi se ova poteškoća riješila, vrlo je važno prepoznati disleksiju i reagirati na vrijeme. Ranije prepoznavanje olakšava liječenje, ali i nastavak obrazovanja kod djeteta. Mnoga djeca zbog neprepoznate disleksije budu obilježena kao lijena ili nezainteresirana, dok zapravo imaju visok stupanj inteligencije. Rano prepoznavanje i reagiranje može pomoći u obrazovnom, psihološkom i emotivnom razvoju djeteta.
U liječenju se koriste edukativni materijali kojima se poboljšava čitanje te logopedska terapija. Ne postoje lijekovi kojima se može liječiti disleksija. Prije početka terapije će logoped procijeniti i dijagnosticirati stupanj poteškoće, a nakon toga započeti terapiju i dati vježbe za disleksiju.
Vježbe za disleksiju
Djeca s disleksijom bolje i lakše uče ako im je gradivo zanimljivo i zabavno te ako mu mogu pristupiti vizualnim putem. Među tehnikama su brojne igre, mozgalice, slagalice i razne dinamične metode učenja. Vizualizacija im pomaže da kompleksne zadatke pretvore u vizualan oblik koji mogu lakše razlučiti i razumjeti. Osim vizualnog osjetila, u vježbama za disleksiju bi bilo dobro da dijete koristi nekoliko osjetila odjednom.
Zadaci za disleksiju bi trebali uključivati vježbe orijentacije u prostoru i vremenu, memoriranje, vježbe logike, sljedova, slaganje nizova, slaganje dijelova u cjelinu i slično.
Vježbe za disleksiju uključivat će i vježbe čitanja i pisanja koje će biti individualno prilagođene djetetu.
Iako će stručnjak logoped i roditeljima zadati zadatke i vježbe za disleksiju koje trebaju raditi s djetetom, postoje one koje bi mogle pomoći u postizanju uspjeha i prevladavanju poteškoća:
gimnastika i vježbe disanja
učenje i čitanje jezikolomki
izgovaranje samoglasnika i suglasnika, a kasnije i njihovo miješanje
razvoj motoričkih vještina ruku kroz vježbe isprepletanja prstiju, dodirivanja suprotnih prstiju i slično
korištenje pomagala poput loptice kod učenja – za svaki izgovoreni slog jednom treba pritisnuti lopticu
čitanje na glas – kod ove vježbe za disleksiju je potrebno mnogo strpljenja
crtanje s obje ruke istovremeno
vježba manjka slova – napiše se riječ u kojoj nedostaje jedno ili dva slova, a dijete treba prepoznati o kojima se radi
vježba prepoznavanja samoglasnika i suglasnika u tekstu – dajte djetetu jednostavan tekst u kojem treba pri čitanju prepoznati samoglasnike ili suglasnike i precrtati ih ili obojati
pola riječi – vježba za disleksiju u kojoj jedan dio riječi napiše roditelj, a dijete je treba završiti
čitanje – jednostavna vježba čitanja i praćenja iz dana u dan koliko dijete napreduje
Nadamo se da će vam ovi kratki savjeti pomoći, prenosi N1.
