Infektolog Goran Tešović gostovao je u Newsroomu te je govorio o cijepljenju, AstraZeneci i epidemiološkoj situaciji.
“Mora postojati generalna percepcija da je cjepivo ovog trena jedini izlazak iz krize. Naravno da se nikad svi neće cijepiti i uvijek postoje oni koji se neće cijepiti pa tako i u ovoj situaciji. Naš cilj nije da se cijepi 100% populacije jer se pandemiju može kontrolirati i s manje”, rekao je.
Dodaje i kako ćemo tek steći informacije uz koje će se moći odlučivati što dalje, koliko često ćemo se morati procjepljivati i hoćemo li morati uopće te hoće li virus postati sezonalna bolest od koje većinom obolijevaju djeca.
“Ja ne mislim da će se tako dogoditi, mislim da će ostati među nama i da će i dalje uzrokovati teže oblike bolesti i da ćemo se morati cijepiti”, govori.
Osvrnuo se i konkretno na AstraZeneca cjepivo:
“Ja bih rekao da to cjepivo od samog početka prati određena nesreća i to je sve razlog zbog koje postoji nepovjerenje u inače učinkovito cjepivo. Mi definitivno nekoliko mjeseci nakon što je ušlo u kliničku upotrebu možemo tvrditi da je AstraZeneca cjepivo učinkovito. Na početku ni to nismo mogli tvrditi jer brojevi nisu bili tako povoljni kao za druga cjepiva.
Sada vidimo da postoji nuspojava koja je iznimno rijetka i neki ljudi s njom su preminuli. To je jako važna informacija i EMA je to danas vrlo uvijeno objavila, ali to je važno kako bismo u stručnim krugovima prekinuli raspravu je li to nuspojava ili nije. Dobili smo signale da nuspojava koja je iznimno rijetka postane još rjeđa. Znamo da se ta nuspojava javila većinom kod ženskog spola i kod mlađih. Neke zemlje su već počele AstraZenecu koristiti za cijepljenje starijih od 65 godina”, objašnjava.
Ka primjer uspješnog provođenja cjepiva navodi Finsku:
“Ja ću iznijeti svoj stav. Ja se vakcinologijom bavim desetljećima. Imam povjerenje u sustav cijepljenja koji je u Finskoj i način na koji Finska regulativa regulira nuspojave cjepiva. Istakao bi Finsku kao primjer koji mi se čini potpuno ispravan, a to je da se smanji vjerojatnost ovih nuspojava očekuje se da se cijepe isključivo osobe starije od 65 godina.
“Imamo relativno komfornu situaciju jer smo u kontinuiranom nedostatku cjepiva drugih proizvođača, ali ta cjepiva postoje i za tu nuspojavu ne znamo kod njih. U nekim zemljama je cijepljeno već više od 50% populacije poput Izraela. To su milijuni ljudi i takva nuspojava bi se već vidjela. Finski stav mi se čini apsolutno razuman”.
Govorio je i o docjepljivanju s drugim cjepivom.
“I tu postoji rješenje, a neke zemlje već razmišljaju u tome i mislim da svi trebaju razmišljati o tome. Neki prije primljene tog rješenja čekaju rezultate studije, a to je da se nakon prve doze vektorskog cjepiva, konkretno AstraZenece, docjepljenje obavi mRNA cjepivom. Norveška već razmišlja o tome i postoji rezervna varijanta.
Nikada nije rečeno da se tako nešto u budućnosti neće moći napraviti samo da se ta varijanta primjenjuje u situaciji kada nedostaje cjepivo kojim je dana prva doza, a sada je razlog drugačiji”.
Ističe kako je sretna okolnost što je pokazalo nakon početka cijepljenja, da već prva doza pruža značajnu zaštitu kod velikog broja procijepljenih. “Ta doktrina da se procjepi što više ljudi prvom dozom je dobra i takav pristup je apsolutno opravdan”, rekao i dodao je bi i u Hrvatskoj, s obzirom na rast zaraženih, mogli primijeniti ta pristup.
Rekao je i kako razmak između dvije doze cjepiva za sva cjepiva može biti i veći nego trenutnih 3, odnosno 4 tjedna za Pfizer i Modernu.
U nastavku se osvrnuo i na Britanski soj.
“S jedne strane ovisi o prirodi soja koji je ovog trenutka dominantan, a s druge strane o epidemiološkoj situaciji u kojoj smo mi značajan broj starijih osoba procijepili. S jedne strane ta populacija ne obolijeva pa je logično da ih ima manje, a s druge strane ušla je nova varijanta virusa koja je virulentnija, brže se širi pa među neimunim osobama, dakle mlađima, ima onih koji brže i teže obolijevaju. Virus izaziva kod nekih što prethodna varijanta ne izaziva”, rekao je.
Također, kaže kako je situacija u Zagrebu također loša kao i u Primorsko-goranskoj županiji.
“Klinika za infektivne bolesti je ispunila svoje kapacitete, a i u KB Dubrava je velik broj hospitaliziranih što znači da je velik broj zaraženih i u Zagrebu”, rekao je. Ipak, navodi kako vi u sljedećih nekoliko dana trebala biti objavljena projekcija krivulje zaraženih i da to daje nekoliko dana da se odluči o mogućim novim mjerama.
“Recimo, ja bih za početak razmislio može li se početak nastave odložiti za barem tjedan dana”, zaključio je.
EMA: Krvni ugrušci moguća su nuspojava cjepiva AstraZeneca, ali vrlo rijetka
