Moždani udar više nije zdravstveni problem koji se povezuje isključivo sa starijom životnom dobi. Novo istraživanje pokazalo je da se broj slučajeva među odraslima u dobi od 20 do 54 godine u gotovo tri desetljeća približno udvostručio.
Istodobno, sve više mladih pacijenata ima čimbenike rizika poput visokog krvnog tlaka i dijabetesa. Slična upozorenja posebno su važna i za Hrvatsku, u kojoj moždani udar i dalje predstavlja velik javnozdravstveni problem.
Broj moždanih udara među mlađima porastao za gotovo 83 posto
Istraživanje provedeno na području šireg Cincinnatija i sjevernog Kentuckyja u Sjedinjenim Američkim Državama obuhvatilo je podatke prikupljene od 1993. do 2020. godine. Znanstvenici su analizirali slučajeve prvog moždanog udara kod 2076 osoba u dobi od 20 do 54 godine.
Rezultati su pokazali da je stopa moždanog udara porasla s 33,9 slučajeva na 100.000 osoba u razdoblju od 1993. do 1994. godine na 62,2 slučaja u 2020. godini. Riječ je o povećanju od približno 83 posto.
Kako prenosi ScienceDaily, istraživanje objavljeno u znanstvenom časopisu Neurology upozorava na sve izraženiji problem moždanog udara među mlađim odraslim osobama. Zabrinjava i činjenica da veći broj preživjelih može značiti da će sve više ljudi morati živjeti s dugoročnim posljedicama bolesti.
Važno je pritom naglasiti da su podaci prikupljeni u jednoj američkoj regiji. Zbog toga se rezultati ne mogu automatski preslikati na cijelu američku populaciju, a posebno ne na Hrvatsku.
Zašto moždani udar sve češće pogađa mlađe osobe?
Istraživači su utvrdili da je najveći dio porasta povezan s ishemijskim moždanim udarom. On nastaje kada se krvna žila koja opskrbljuje mozak začepi, čime se prekida dotok kisika i hranjivih tvari do moždanog tkiva.
Stopa ishemijskog moždanog udara među mlađim odraslim osobama porasla je s 23,8 na 47,3 slučaja na 100.000 osoba tijekom promatranog razdoblja.
S druge strane, istraživanje nije pokazalo usporediv porast drugih oblika bolesti, poput krvarenja unutar mozga i krvarenja u prostoru oko mozga.
Znanstvenici su istodobno uočili da su među mlađim pacijentima s moždanim udarom postali češći visoki krvni tlak, dijabetes, fibrilacija atrija, odnosno poremećaj srčanog ritma, te uporaba psihoaktivnih tvari.
Ipak, istraživanje nije dokazalo da su upravo te promjene izravno uzrokovale porast broja moždanih udara. Za pouzdano utvrđivanje uzroka potrebna su dodatna istraživanja.
Posebno zabrinjava porast visokog krvnog tlaka i dijabetesa
Visoki krvni tlak jedan je od najvažnijih čimbenika rizika za moždani udar. Dugotrajno povišene vrijednosti krvnog tlaka oštećuju krvne žile i povećavaju opasnost od ozbiljnih kardiovaskularnih događaja.
Dijabetes također povećava rizik jer može oštetiti krvne žile, dok fibrilacija atrija pogoduje stvaranju krvnih ugrušaka koji mogu dospjeti do mozga i blokirati protok krvi.
Istraživači su zabilježili i znatan porast evidentirane uporabe psihoaktivnih tvari među mlađim pacijentima s moždanim udarom. Udio osoba kod kojih je takva uporaba bila zabilježena porastao je s 4,6 posto početkom istraživanja na 40,2 posto u 2020. godini. Velik dio porasta bio je povezan s uporabom marihuane.
Međutim, taj podatak treba tumačiti oprezno. Autori nisu mogli utvrditi koliko je uporaba pojedinih tvari pridonijela rastu broja slučajeva, a zabilježena povezanost sama po sebi ne dokazuje uzročno posljedičnu vezu.
Kakva je situacija u Hrvatskoj?
Moždani udar ozbiljan je javnozdravstveni problem i u Hrvatskoj. Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, od cerebrovaskularnih bolesti, među kojima je moždani udar jedan od najvažnijih uzroka, tijekom 2024. godine umrlo je 3656 osoba. To je činilo 7,2 posto svih smrti u zemlji.
HZJZ navodi i da se u Hrvatskoj godišnje zbog moždanog udara liječi približno 13.000 do 14.000 osoba.
Domaći podaci pokazuju i da bolest ne pogađa isključivo starije stanovništvo. Prema statistici HZJZ-a za 2022. godinu, evidentirano je 524 slučaja moždanog udara među osobama u dobi od 50 do 54 godine, kao i 319 slučajeva među osobama u dobi od 45 do 49 godina.
Ovi podaci ne dokazuju da se u Hrvatskoj bilježi jednak trend kao u američkom istraživanju. Za takav zaključak bila bi potrebna usporedba podataka kroz dulje razdoblje, posebno razvrstanih prema dobi pacijenata.
Unatoč tome, domaća statistika jasno pokazuje zašto su prevencija i rano prepoznavanje bolesti važni i među osobama koje su još u radnoj i aktivnoj životnoj dobi.
Sve više ljudi preživi moždani udar, ali posljedice mogu trajati godinama
Istraživanje je donijelo i jednu ohrabrujuću vijest. Izgledi za preživljavanje moždanog udara među mlađim odraslim osobama poboljšali su se tijekom promatranog razdoblja.
Nakon prilagodbe za dob, rasu i spol, udio pacijenata koji su umrli unutar 30 dana od moždanog udara smanjio se s 11,7 posto u razdoblju od 1993. do 1994. godine na 9,4 posto u 2020. godini.
Ipak, preživljavanje ne znači nužno i potpuni oporavak. Ovisno o mjestu i težini oštećenja mozga, posljedice mogu uključivati poteškoće s govorom, kretanjem, pamćenjem i obavljanjem svakodnevnih aktivnosti.
Kod mlađih osoba takve posljedice mogu utjecati na desetljeća života, radnu sposobnost, obiteljske odnose i kvalitetu života.
Kako prenosi ScienceDaily, autorica istraživanja Emily R. Fisher sa Sveučilišta u Cincinnatiju istaknula je važnost ranog prepoznavanja i kontrole čimbenika rizika. Znanstvenici smatraju da je potrebno dodatno istražiti što pokreće zabrinjavajući trend kako bi se mogle razviti učinkovitije preventivne mjere.
Koji simptomi zahtijevaju hitnu reakciju?
Moždani udar može nastupiti iznenada, a brzo prepoznavanje simptoma presudno je za pravodobno liječenje. Prema preporukama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, potrebno je obratiti pozornost na sljedeće znakove:
• iznenadnu slabost, utrnulost ili oduzetost lica, ruke ili noge, osobito na jednoj strani tijela
• iznenadne poteškoće s govorom ili razumijevanjem drugih
• naglo zamagljenje ili gubitak vida
• iznenadnu vrtoglavicu, gubitak ravnoteže ili otežano hodanje
• naglu i izrazito jaku glavobolju.
Ako se pojavi neki od ovih simptoma, potrebno je odmah nazvati 112 ili 194. Ne treba čekati da simptomi prođu niti samostalno voziti do bolnice.
Prevencija počinje mnogo prije prvih simptoma
Znanstvenici upozoravaju da je kontrola čimbenika rizika važna i u mlađoj životnoj dobi. Redovito mjerenje krvnog tlaka, kontrola šećera i masnoća u krvi, uravnotežena prehrana, tjelesna aktivnost i prestanak pušenja mogu pridonijeti smanjenju rizika.
Važno je i pravodobno liječiti postojeće bolesti te se savjetovati s liječnikom ako postoje problemi sa srčanim ritmom ili drugi čimbenici koji povećavaju opasnost od moždanog udara.
Iako američko istraživanje još ne daje konačan odgovor na pitanje zašto moždani udar postaje sve češći među mlađim odraslim osobama, šalje jasnu poruku: prevencija ne bi trebala početi tek u starijoj dobi.
Rano prepoznavanje rizičnih čimbenika i brzo reagiranje na prve simptome mogu biti presudni za očuvanje zdravlja, samostalnosti i kvalitete života.
