Naša računala i pametni telefoni neizostavan su dio naših života. Kao naši svakodnevni pratitelji, čuvaju i velik dio našeg digitalnog identiteta. Od različitih lozinki i korisničkih imena koje, zbog lakšeg pristupa, imamo pohranjene, do različitih aplikacija koje su vezane za naše osobne financije.
No iako takve važne informacije nosimo uvijek sa sobom, rijetko razmišljamo o tome koliko su zapravo zaštićene i sigurne od kriminalaca.
Početak godine izvrsno je vrijeme da napravite novogodišnje čišćenje i krenete u zdraviji i sigurniji digitalni život.
Za ovakvo čišćenje ne morate kupovati gumene rukavice ili sredstva za čišćenje. Dovoljno je odvojiti malo vremena i posvetiti se čišćenju digitalnog života.
Krenite od 0
Ne, to ne znači da morate izbrisati svoj digitalni identitet, već da biste trebali biti svjesni što ga točno čini. Najjednostavniji je korak upisati svoje ime i prezime u tražilicu. I to ne samo jednu. Želite li biti sigurni da ćete dobiti točne rezultate, učinite to na drugom računalu na kojem inače ne radite. Tako ćete dobiti rezultate koje bi dobio i netko nepoznat da vas pretražuje.
Naravno, neki će pronaći mnogo rezultata za svoje ime jer su veoma aktivni na internetu. Drugi će se morati pomučiti ne bi li pronašli rezultat koji se odnosi na njih.
Obratite pozornost na rezultate i ocijenite želite li da se ti rezultati, odnosno vaše ime i prezime u kontekstu tih rezultata pojavljuje bilo kome na internetu? Stara je uzrečica kako ono što je jednom objavljeno na internetu – tamo zauvijek. To je na neki način točno, ali i ne mora biti.
Europska unije donijela je “Pravo na zaborav”, kojom svakom građaninu daje mogućnost da od tražilice zatraži brisanje nekog od rezultata. To ne znači da će sam podatak ili internetska stranica biti obrisani, samo da će ju biti teže pronaći. Želite li da se neki od rezultata vezanih za vas više ne pojavljuje među rezultatima, morate se javiti direktno Googleu (odnosno drugoj tražilici u čijim se rezultatima pojavljuje vaše ime) i zatražiti brisanje.
Dijelite li previše informacija?
Često tijekom surfanja internetom ne razmišljamo o digitalnom tragu koji ostaje za nama. I o gomili informacija koje dijelimo s internetskim kompanijama, a da nismo ni trepnuli.
Koristite li Googleove usluge (a pri tome ne mislimo samo na tražilicu nego i dokumente, elektroničku poštu, YouTube i slično), nehotice ostavljate prilično velik digitalni trag iza sebe.
Zapitajte se što sve Google zna o vama? Od toga što pretražujete, koje stranice posjećujete, o čemu razgovarate s prijateljima i obitelji, fotografije koje pohranjujete na svoj pametni telefon, gdje ste putovali, pa sve do toga koje ste događaje posjećivali i s kim.
Želite li vidjeti (i ograničiti) što Google vidi, pamti i pohranjuje, napravite Google Privacy Checkup. Iznenadit će vas koliko ste podataka svojevoljno prepustili u tuđe ruke.
I nije samo Google taj koji zna pregršt stvari o vama. Microsoft i Apple također preko svojih usluga i sustava stvaraju potpunu sliku o korisnicima. Detaljniju no što biste mogli zamisliti.
Razlika između privatnosti i društvenosti
Društvene mreže, prije svega Facebook, promijenile su način na koji poimamo privatnost. Danas ljudima nije neobično staviti fotografiju s proslave rođendana na neku društvenu mrežu i pustiti da cijeli svijet vidi tu fotografiju. No rijetki bi bili spremni hodati po gradu s fotografijom u ruci, zaustavljati prolaznike i pričati im priču o ljudima na fotografiji i kako je ona nastala.
Kako biste bili sigurni da su vaše fotografije i objave zaista dostupne samo onim osobama s kojima ih želite dijeliti, morat ćete se poigrati s postavkama na društvenoj mreži koju koristite.
U slučaju Facebooka, u postavkama privatnosti provjerite tko vidi vaše objave (javno, prijatelji, prijatelji i poznanici ili netko treći). U popisu aktivnosti (Activity Log) pogledajte što je sve zabilježeno i obrišite one aktivnosti za koje ne želite da postoji trag (kliknite na ikonicu olovke pored objave). Maknite oznaku svog imena s fotografija s kojima ne želite biti povezani – bilo da ste loše ispali na njima, bilo da nemaju veze s vama. Provjerite i tko sve ima pristup objavama objavljenima u prošlosti. Najbolje je ograničiti pristup na krug prijatelja koje poznajete. Imate li mnogo “prijatelja” koje ne poznajete u stvarnom životu, razmislite o grupiranju onih “pravih” u posebnu grupu i dijeljenje osobnih stvari samo s tom grupom.
Zauzdajte svoj pametni telefon
Gomila aplikacija koju imamo instaliranu na svom pametnom telefonu stalno prikuplja informacije o nama. Razlika je samo što neke aplikacije jasno i glasno ističu da prikupljaju podatke, dok druge to rade a da mi to ne znamo.
Bez obzira na to koji pametni telefon koristili, dobro je s vremena na vrijeme provjeriti koje sve aplikacije imate instalirane, što od toga zaista koristite i ukloniti one koje vam ne trebaju.
Novije verzije Androida omogućuju i uskraćivanje pristupa pojedinim dijelovima vaših podataka za svaku aplikaciju. Aplikacija koja pokazuje vremensku prognozu zaista ne mora imati pristup vašem telefonskom imeniku.
Ako ne možete uskratiti pristup osjetljivim informacijama, radije potražite alternativnu aplikaciju koja takve informacije ne traži.
Također, nemojte stalno imati uključenu bežičnu vezu (ili Bluetooth) ako niste zaista u blizini bežične mreže. Ne samo da ćete tako produljiti trajanje svoje baterije već ćete i smanjiti digitalni trag koji ostaje iza vas dok se vaš uređaj pokušava spojiti na sve dostupne mreže u okolici.
Ne zaboravite ni obrisati povijest pretraživanja na svom pametnom telefonu. Iznenadili biste se kad biste pogledali što sve vaš pametni telefon pamti i prosljeđuje oglašivačima kao vaše interese i potencijalne zanimljivosti.
I na kraju, obrišite podatke o tome gdje ste bili proteklih nekoliko tjedana. Za korisnike Androida ta se opcija nalazi u Google Maps, pod izbornikom kao opcija Your timeline. Za korisnike iPhonea ona se skriva u Postavkama Privatnosti pod Lokacijske usluge. Pronađite Sistemske usluge i potom odaberite Česte/Značajne lokacije. Sad možete vidjeti koliko vas zapravo vaš pametni telefon tužaka “centrali”.
Redovna higijena
Kada obavite novogodišnje čišćenje, ne znači da ste gotovi. Na vama je da svoj digitalni život održavate urednim i zdravim. Uvedite naviku mjesečnog čišćenja svog digitalnog života jer to će vam pomoći da zadržite barem nekakvu kontrolu nad svojim podacima i spriječite velike kompanije, oglašivače ili kriminalce da te podatke zloupotrijebe, piše Zimo.
